Nova kriza zbog internetskih poduzeća?

0

Poduzeća koja posluju preko Interneta su uvelike tražena. Nakon izlaska na burzu kineskog diva Alibabe, tim putem kreću sada i njemačke tvrtke Zalando i Rocket Internet. Hoće li doći do novog špekulativnog mjehura?

Investitori su uvjereni u plodonosnu budućnost e-trgovine, odnosno elektroničke trgovine. Od srijede (1.10.) je njemačka modna online-tvrtka Zalando na burzi, od ovoga četvrtka (2.10.) je to i startup inkubator iz Njemačke: Rocket Internet. Riječ je o, za njemačke prilike, jako puno novca. Kod tvrtke Rocket Internet se računa s tim da će to biti najveći njemački izlazak na burzu od 2007. godine.

Navala na dionice oba ta poduzeća koja su nova na burzi iznenađuje ukoliko se pogledaju poslovne statistike, jer trenutačno se obje tvrtke ne mogu pohvaliti nekim većim zaradama. Zalando je godinama bilježio gubitke i tek sada je – točno na vrijeme pred izlazak na burzu – počeo bilježiti dobitak. U drugom kvartalu ove godine je tako zabilježen dobitak od 29 milijuna eura.

Oliver Samwer Oliver Samwer

Kod Rocket Interneta je potrebno još više vjerovanja u uspjeh: Oliver Samwer i njegova dvojica braće kopiraju dokazane internetske poslovne modele i prenose ih u zemlje poput Rusije, Brazila ili Nigerije, dakle u zemlje u kojima je online-trgovina još u povojima. Tvrtke koje su osnovala braća Samwer, međutim, još bilježe dijelom velike gubitke.

Ali iz toga se u načelu ne može izvesti tvrdnja da je Rocket Internet potpuno precijenjen, smatra Tobias Kollmann, profesor za e-trgovinu na Sveučilištu Duisburg Essen. “Nalazimo se u jednom djelokrugu koji još uvijek jako ovisi o dometu”, kaže on. Tek kad se ostvari veliki domet moglo bi doći do odgovarajućih dobitaka, a ostvariti taj domet je skupa stvar, dodaje Kollmann u razgovoru za Deutsche Welle. Osim toga, trenutačno na tržištu nema ničega toliko obećavajućega kao što to nudi iskusni tim oko braće Samwer, kaže gospodarski povjesničar Klemens Skibicki, predavač na Cologne Business School.

Déjà vu na tržištu dionicama

Ipak, trenutačna kretanja na burzi podsjećaju na internetsku euforiju na pragu novog tisućljeća. Usred tehnološkog „booma“ je u Njemačkoj 1997. stvoren burzovni segment “Novo tržište” kako bi mlada poduzeća mogla brzo doći do kapitala. Do 2000. su vrijednosti dionica mnogih internetskih i IT-tvrtki astronomski rasle, da bi potom snažno pale nakon što je puknuo “dotcom mjehur”. Previše dioničara je htjelo uhvatiti taj vlak “sjajnih vizija budućnosti”, dok su temelji poslovanja bili često nedovoljno izgrađeni. 2003. je njemačka burza ponovno vratila “Novo tržište”.

Simboli za Twitter i Facebook Socijalne mreže su svojim izlaskom na burzu pokazale da se tu može zaraditi još više novca

Sada se čini kako se tadašnja euforija vraća. Američki S&P 500 indeks za tehnološke dionice je u proteklih pet godina porastao za oko 100 posto. Time je ponovno na razini na kojoj je bio 2000. i kratko prije financijske krize 2007. godine. Kad je Twitter izašao na burzu, te dionice su bile izuzetno tražene. I vrijednost dionica društvene mreže Facebooka je od njegovog izlaska na burzu porasla. Sredinom rujna je zatim kineski online div Alibaba u New Yorku s 25 milijardi dolara zabilježio najveći izlazak na burzu svih vremena.

Već vidljiv sljedeći mjehur od sapunice?

Izlaske takvih tvrtki na burzu trenutačno vjerojatno potiče i politika niskih kamata središnjih banaka. Nisu samo institucionalni investitori ti koji zbog niskih kamata tragaju za unosnim prilikama za ulaganje. No do pregrijavanja situacije ne bi trebalo doći, smatra Martin Steinbach, koji je u savjetodavnom poduzeću “Ernst&Young” zadužen za pitanja izlaska na burzu. On pojašnjava da je, s jedne strane, broj izlazaka na burzu još daleko od one razine iz 2001., a da su, s druge strane, investitori danas puno oprezniji i izbirljiviji nego prije.

Da će se stvoriti novi mjehur, kao što je to bio slučaj oko 2000. godine, ne vjeruje ni Tobias Kollmann. “U međuvremenu smo 15 godina napredovali”, kaže on: “Kako investitori, tako i poduzeća znaju u međuvremenu kako određene stvari funkcioniraju ili ne funkcioniraju.”

Iako sada ponovno imamo pomamu za dionicama, ovaj put je ona drukčija nego oko 2000. godine, smatra i Klemens Skibicki. “Kad se sredinom devedesetih pojavio Internet bilo je to poput neke velike oklade”, kaže Skibicki. “Ono što danas doživljavamo je utrka za mnoge dokazane poslovne modele.” Na primjer, Facebook. Kad je ta društvena mreža 2012. izašla na burzu ona je već imala dokazani poslovni model i time zarađivala novac. 1997. do 2000. se s online-poslovanjem još nije tako moglo zaraditi novac. “Taj proces je sad drukčije sastavljen. Shvatilo se da se na Internetu može zaraditi puno novca i da Internet doista predstavlja velike strukturne promjene.” Ipak, ne može svatko online zarađivati novac i doći će do procesa čišćenja na tom području, kaže Skibicki.

Središnjica poduzeća Alibaba u Kini Kineski div Alibaba je u rujnu izašao na burzu

No, generalno je uvjeren u to da e-trgovinu čeka velika budućnost. “Vidimo to po tome kako Google, Facebook ili Amazon danas određuju naš život. I ta mlada poduzeća su uspjela u samo nekoliko godina postati najvrjednija poduzeća na svijetu. Google je proteklog vikenda slavio svoj 16. rođendan, Facebook je deset godina star i proteklog tjedna je prekoračio granicu tržišne kapitalizacije od 200 milijardi dolara. To je više nego što vrijedi polovica njemačkih burzovnih poduzeća zajedno”, navodi Skibicki i dodaje da to nije nužno pretjerivanje, jer iza tih poduzeća se, kako kaže, krije i dosta potencijala.

Nove šanse za ulagače

Kraj trenutačnog burzovnog „booma“ još nije ni na vidiku. Procjene vrijednosti dionica su relativno visoke i predstavljaju tako vjetar u leđa novim emisijama, pojašnjava Martin Steinbach iz poduzeća Ernst&Young. Prema tome, Steinbach ove godine očekuje daljnje izlaske na burzu u Njemačkoj. Ukupno bi ih moglo biti i do 20, dodaje on.

Samo s izlaskom Zalanda i Rocket Interneta se volumen izlazaka na burzu u Njemačkoj ove godine povećava na više od tri milijarde eura. Protekle godine su izlasci na burzu u Njemačkoj donijeli ukupno tek 2,35 milijardi eura. 2014. bi time mogla biti najbolja godina za izlazak na burzu od 2007. godine – tada su njemačka poduzeća ubrala skoro osam milijardi eura.

facebook komentari