Pratite nas

Pregled

Nova slovenska blokada: Najavili blokadu ulaska Hrvatske u OECD

Objavljeno

na

Slovenija ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) jer ne ispunjava uvjete za uključenje, objavili su u srijedu slovenski diplomatski izvori, a prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, nakon što je Hrvatska odbila priznati arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskoj granici.

Takvo je stajalište Slovenija neslužbeno već iznijela glavnom tajniku OECD-a Joseu Angelu Gurriji, tijekom u utorak završenog Bledskog strateškog foruma.

Za vrijeme te međunarodne konferencije Slovenija je u opsežnoj diplomatskoj ofenzivi goste skupa iz Europe i svijeta nastojala uvjeriti da hrvatsko neprihvaćanje granične arbitraže predstavlja kršenje načela vladavine prava, te da hrvatska vlada pokazuje nepoštovanje prema međunarodnom pravu odbijajući arbitražnu presudu.

Da ne može podržati članstvo Hrvatske u OECD-u, Slovenija je u srijedu obavijestila i veleposlanike država članica EU-a, na sastanku u Bruxellesu, na kojemu je pod točkom razno Europska komisija države članice obavijestila o trenutačnom stanju u pogledu budućeg širenja OECD-a.

Glavni tajnik organizacije sa sjedištem u Parizu, Jose Angel Gurria, namjerava u petak predstaviti svoj prijedlog budućeg širenja.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija, na članstvo u OECD-u od članica EU-a još neuključenih u tu organizaciju reflektiraju Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, no Gurria će za sada predložiti samo primanje Rumunjske, a od država izvan Europe podršku za članstvo imaju još Argentina, Brazil i Peru.

Službeni stav Ljubljane da ne može podržati članstvo Hrvatske prvi je put potvrđeno u srijedu u Bruxellesu iako je neslužbeno taj potez Slovenija Gurriji najavila već na rubu Bledskog strateškog foruma.

Svoje neslaganje s učlanjivanjem Hrvatske u OECD Slovenija je, kako navode, iznijela i službeno u srijedu i to zbog informacija da će Europska unija koja tradicionalno podržava svoje članice koje se žele uključiti u OECD izraziti nezadovoljstvo što će Gurria predložiti da se u OECD primi samo Rumunjska, navode slovenski mediji.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u intervjuu za Večer potvrdio je da će Slovenija u Parizu glasovati protiv članstva Hrvatske u OECD-u. “Odlučno sam bio protiv toga da Hrvatskoj damo zeleno svjetlo. Osim ako se Hrvatska ne obveže da će ispoštovati ono što se od nje očekuje”, rekao je Erjavec za Večer.

Na pitanje ima li za to potporu slovenske vlade Erjavec je kazao da je se danas sastala međuresorna skupinu koju vodi predsjednik vlade te da je odluka koalicijski usklađena.

OECD ima trenutno 35 država članica, gospodarski najrazvijenijih država svijeta. Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji, želeći otpočeti pregovore nakon odluke u novom krugu njenog proširenja.

Slovenija je članicom OECD-a postala sredinom 2010., nakon pregovora koji su potrajali dvije i pol godine kako bi se ispunile odredbe pristupnog programa. Zajedno sa Slovenijom OECD, u kojemu se takve odluke donose konsenzusom, je primio i Estoniju, Izrael, Čile i Rusiju.

Reakcija Hrvatske: Slovenska blokada iznenađujuća i protivna stavu EK-a i članica EU-a

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je u srijedu da je Slovenija dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u, ali sada zbog bilateralnog pitanja granice najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te članice EU-a aktivno podržavaju.

Slovenija je u srijedu u Bruxellesu obavijestila veleposlanike zemalja EU-a da ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

“Slovenija nas dosad podržavala hrvatsku ambiciju pristupanja OECD-u te prenosila vlastita iskustva iz pristupnog procesa kroz niz konzultacija”, kaže se u reakciji MVEP-a.

“Vijest koju smo danas primili iz Bruxellesa o slovenskom preispitivanju pozitivnog stava prema našem ulasku u OECD je iznenađujuća; i time Slovenija zbog bilateralnog pitanja najavljuje blokadu procesa koji Europska komisija te države članice EU-a aktivno podržavaju”, naglašavaju sa Zrinjevca.

MVEP i hrvatska vlada pozorno prate raspravu koja se vodi između 35 članica OECD-a tijekom rujna u Parizu o mogućem otvaranja vrata ove organizacije razvijenih država novim članicama te dinamici upućivanja pozivnica za članstvo, kaže se u priopćenju.

Među kandidatima za članstvo u OECD-u su tri europske, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska i tri južnoameričke države, Argentina, Brazil i Peru.

“Stav Europske komisije prema daljnjem proširenju OECD-a je od 2007. nepromijenjen – zagovara se pristupanje svih država članica EU-a OECD-u”, naglašava MVEP.

Pristupni proces je dugotrajan i zahtjevan, postoje formalni kriteriji koje svaka država kandidat za članstvo treba ispuniti, na čemu hrvatska vlada intenzivno radi već niz godina, ali za odluku o upućivanju pozivnice presudna je ipak politička volja država članica OECD-a.

“Hrvatska diplomacija će nastaviti kroz kontakte s Bruxellesom te svim državama članicama OECD-a zagovarati naše pristupanje OECD-u, što će omogućiti prijenos najboljih svjetskih iskustava i standarda u naše gospodarske, razvojne, obrazovne i brojne druge javne politike”, zaključuje MVEP.

Pejčinović-Burić: Europski čelnici iznenađeni ponašanjem slovenskih političara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati