Connect with us

Nove činjenice o pogibiji Mira Barešića: Poginuo u akciji u kojoj nije sudjelovala njegova postrojba!?

Published

on

Prošle su 23 godine od još do kraja nerazjašnjene pogibije jednog od najpoznatijih hrvatskih emigranata i boraca za samostalnu i neovisnu državu Hrvatsku, Mira Barešića.

Prošle su 23 godine od još do kraja nerazjašnjene pogibije jednog od najpoznatijih hrvatskih emigranata i boraca za samostalnu i neovisnu državu Hrvatsku, Mira Barešića. O Miru i njegovom životu puno se pisalo do sada.

Rođen je u Šibeniku 10. rujna 1950. godine. Odbio je služiti vojni rok u JNA zbog političkih stavova. Smatrao je da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na šest mjeseci zatvora na Golom otoku.

Ilegalno u Švedsku

miro_baresic_1978Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije u Švedsku. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih političkih zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića, 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube, Rolović je teško ranjen i umro je nakon osam dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru.

Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmou i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Potom je dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila Udba.

U Paragvaju je promijenio identitet i zvao se Toni Šarić. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je da se istakne hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.

Slučaj pod velom tajne

Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku i pridružio ZNG-u, no ubrzo je nakon toga poginuo, a slučaj je ostavljen pod velom tajne. Poginuo je u jednoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji, samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.

Nakon VRO Oluja zaplijenjena je ogromna dokumentacija tzv. JNA i tzv. SAOK-a,te je iz Izvještaja za 31. srpnja 1991.godine vidljivo, da se tog dana i tijekom večernjih sati, osim sporedne-pojedinačne vatre) ništa posebno nije događalo.

Pokojni Tomislav Matić, satnik SIS-a MORH-a radio je na rasvjetljavanju pogibije Mira Barešića. Tomislav Matić poginuo je u sumnjivoj prometnoj nesreći 24. ožujka 1998.godine, a imao je nepobitne činjenice da Barešić nije poginuo od četničke ruke. Što se tiče pokojnog Tomislava Matića treba kazati da mu je još 1993. godine u zgradi središnjice SIS-a u Zagrebu prijetio tada viši savjetnik za SIS, a danas stanovnik zatvora u Munchenu – Josip Perković, te je bio izbačen iz djelatne službe SIS-a.

Još je 16.rujna 1993., Tomislav Matić uputio pismo Predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu u kojem objašnjava svoju situaciju:
“Poštovani gospodine Predsjedniče!

Obraćam vam se s molbom kako biste razmotrili moju situaciju,te kako biste mi pomogli. Radi se o problemu kojeg možete riješiti samo Vi. Dana 13. rujna, naćelnik Uprave SIS-a priopćio mi je da više nisam pripadnik Službe. Osnovni razlog tome je što sam bio na razgovoru s Predsjednikom Republike Hrvatske,tj.s Vama.

Za vrijeme dok smo čekali pred vratima, dogodilo se slijedeće: Nakon što je nekoliko puta prošao pored nas, prišao mi je g.Josip Perković i ljutitim glasom upitao:’Tko je od vas Matić?’ Ja sam se predstavio,na što je on kazao: ‘A, ti si taj! Došao sam te vidjeti da te zapamtim. Koga ja jednom vidim, zapamtim ga zauvijek!’

Na posljednjem ispraćaju Tomislava Matića na kojem je bio veliki broj njegovih ratnih suboraca i prijatelja, bivši šef SZUP-a, Smiljan Reljić je kazao: “Tome, predsjednik dr. Tuđman je znao da si pravi domoljub i odan Hrvatskoj državi i zato te vratio natrag u Službu, a tvoju smrt treba istražiti”. No, do danas smrt satnika SIS-a Tomislava Matića nije se istražila.

Što je znao pokojni Matić?

Pokojni Matić znao je i okolnosti smrtnog stradavanja zapovjednika LOB-a Zbornog područja Knin, Saše Milanovića i njegovog pomoćnika Mladena Lažete koji su izgubili život u eksploziji ručne bombe početkom veljače 1997. godine u kninskom stanu u kojem su stanovali.
Mnogi vitezovi koji su bili vezani uz LOB ZP Knin danas su uspješni poduzetnici, biznismeni, a pojedini su duboko u politici, te materijalno situirani jako dobro.

Ono što Matić nije mogao do kraja rasvijetliti o pogibiji Mira Barešića, morat će hrvatske institucije same ili možda uz pomoć njemačkih institucija? A mi ćemo navesti neke zanimljive činjenice.

U službenom izvješću kojeg su sastavili Antonio Lekić i Ivan Derviš 13.kolovoza 1991. godine, između ostalog, piše:”Kada je prvi od neprijatelja došao na 5 metara od našeg položaja otvorili smo paljbu. To se dogodilo u 13,30 sati.”

Kada se uzmu u obzir vojničke sposobnosti Mira Barešića,njegovih gerilaca, a posebno trojice pripadnika Rosinih specijalaca iz Obučnog centra iz Kumrovca (moguće legionari), onda je doslovno nezamislivo da u 5 metara nitko od neprijateljskih pripadnika nije stradao niti ranjen. Jedini ranjeni tog dana je Željko Alavanja kojeg je ranio netko od pripadnika desetine koja je bila u odorama JNA.

Činjenica je nadalje, da se u to vrijeme na tom i širem području, hrvatske snage planirale akciju Rašeljka. U akciji su sudjelovale 4. brigada, 112. brigada i 113. brigada ZNG-a, te policijske postrojbe PU Split, Zadar i Šibenik, a sve je to znao vojni i policijski vrh države.

Sumnjive nesreće

U zapovijedi od 29.srpnja 1991., Zapovjedništva obrane srednje i sjeverne Dalmacije,ne spominje se da u akciji sudjeluje i postrojba Mira Barišića. Čemu je služila akcija Rašeljka možda bi mogao znati Josip Perković i je li pogibija Turića, Bokanovića i Panđića poslužila da se odmakne sumnja kako je u takvoj, “filmskoj” akciji, život jedino izgubio Miro Barešić?

Pokojni Zdeslav Turić koji je bio operativac SZUP-a, Frane Bokanović i Mile Panđić poginuli su u borbi sa četnicima 1. kolovoza 1991. godine u Pristegu.

Desetak dana nakon pogibije Mira Barešića, pod sumnjivim okolnostima u prometnoj nesreći poginuo je i Mladen Mustać, pripadnik Mirove jedinice i sudionik akcije.

>>PISMO RANKA PRIMORCA MIRI BAREŠIĆU 23.2.1981.

7dnevno/kamenjar.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading