Novi američki predsjednik Donald Trump i Hrvatska

2

Tragove Busheve američke politike treba pronaći i u politici novoga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji zasigurno ne će odstupati od već postignutih partnerskih standarda s Hrvatskom, a kao konzervativni političar mogao bi se i sam, poput Geroga Busha, diviti onoj borbenoj Hrvatskoj, koja se, unatoč svim protuhravtskim silnicima i protimbama, izborila za vlastitu slobodu, demokraciju i državnu neovisnost

Zagrebački su mediji tijekom vikenda oplakivali smrt kubanskoga diktatora i masovnoga ubojice Fidela Castra, koji na tablici najvećih masovnih ubojica britanskoga list “The Daily Mail” zauzima zapaženo 31. mjesto s 30 tisuća svojih žrtava.

U iskrenim suzama procastrovske zagrebačke javnosti skrivala se žal za vremenima jugoslavenskoga dikatatora i masovnoga ubojice Josipa Broza Tita, koji, za razliku od vođe kubanskih komunista, ima mnogo zapaženije mjesto na rang listi masovnih ubojica britanskog lista.

Broz je naime s 570 tisuća žrtava na svojoj duši zauzeo znatno uglednije 13. mjesto na tablici, odmah iza Mao Ce Tunga, Staljina i Adolfa Hitlera.

Ta fascinacija masovnim ubijanjem ljudi, odnosno političkih supranika, a u Brozovu se slučaju uglavnom odnosi na smaknuća hrvatskoga naroda, čije kosti još uvijek sramežljivo progovaraju iz masovnih grobnica po Sloveniji, traži ozbiljnu dijagnozu, a potom i potrebitu terapiju, kako bi hrvatsko društvo napokon, 26 godina od raspada komunizma, moglo izići iz svoje višedesetljetne traume.

U kolikoj se mjeri radi s poistovjećivanjem vodećih zagrebačkih medija s metodama masovnih komunističkih smaknuća u obračunu s političkim protivnicima, najbolje svjedoči gotovo istodobno, kao i slučaj Carsto, emitirana, a prešućena vijest o uhićenju novinarke britanskoga BBC-ja u Erdoganovoj Turskoj, kojoj, zbog masovnoga kršenja medijskih sloboda, prijeti čak i Europski parlament.

Nasuprot krutoj uspostavi te carigradske diktature Moskva se nakon višegodišnje medijske stagnacije prometnula u jedno od najmoćnijih medijskih i promočbenih središta na svijetu.
Naime, oživotvorenjem nekadašnjega kominternovskoga i boljševičkog sustava medijske promičbe, ruski su tv-kanali, radio-postaje i međumrežne stranice postali iznimno cijenjena roba na t. zv. informativnom tržištu, a poglavito na područjima gdje Moskva pokušava obnoviti svoj strateški interes.

Ta se informacijska djelatnost posebice osjeća u Hrvatskoj, a nije ju teško, kao ni svojedobno 30-ih godina prošloga stoljeća, prepoznati u cijelom nizu proruskih političkih aktivista i aktivistilčkih medija, koji obično služe kao servisi za promicanje tajnih ruskih diplomatskih i političkih probitaka.

Pritisak te i takve politike osjeća se, a to tvrdi i predsjednik albanske vlade Edi Rama žaleći se kako Moskva pokušava ojačati utjecaj u zemljama poput Crne Gore, Srbije, Makedonije i Albanije. Rama je nedavno u razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel ustvrdio kako su u njegovoj regiji aktivni ljudi izvana koji rabe svaku nesigurnost da bi uništili odnose tih zemalja sa Zapadom. Nu pitanje je koliko će frau Mekel, zbog naravno njemačkih nacionalnih probitaka, razumjeti poruku albanskoga šefa vlade?

Uostalom, kad je Rusija u pitanju, današnje velike europske zemlje, zbog navodne odbojnosti prema novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, sklonije su dogovru s Moskvom, nego li s Washingtonom.

Dapače, kad su u pitanju državni interesi, ideološke protimbe uglavnom u ključnim pitanjima ne igraju odlučujuću ulogu, što najbolje svjedoči sukob bivših članova t. zv. antihitlerovske koalicije, koji se neposredno nakon 1945. pretvorio u međusobni polustoljetni Hladni rat.
Slično je nakon pada bivšega SSSR-a i političkoga oporavka nastupila i Rusija, koja se vratila nekadašnjoj sovjetskoj ili ranijoj svojoj geopolitici. Upravo zbog tih zakonitosti i političkih silnica koje ne mogu i ne će odustati od ostvarivanja svojih probitaka, ne će se u bitnim crtama, ma koliko god to protuamerička promičba pokušavala namaetnuti, mijenjati ni vanjskopolitička strategija Washingtona.

Američki je narod birao predsjednika koji će učvrstiti poziciju i sigurnost SAD-a kod kuće i u svijetu pa će i Trump kao konzervativni političar uznastojati održavati moć svoga naroda u svijetu u kakavom danas živimo.

Za Hrvatsku je posebice važno da svoje partnerske odnošaje sa SAD-om znatno produbi, jer bi uspostava ruske premoći u susjednoj Sloveniji, Hrvatsku u geopolitičkom smislu, čak i kao članicu NATO-a, gurnula poput zrele kruške u naručje Moskvi.
Upravo je zato potrebno podsjetiti na poruke bivšega američkog predsjednika Georga Busha tijekom posjeta Hrvatskoj 2008. godine, kad je naglasio kako je zajedno sa suprugom ponosan što njih dvoje stoje na tlu neovisne Hrvatske te istaknuo kako naše zemlje, SAD i Hrvatsku, razdvajaju tisuće milja, ali ih zato ujedinjuje duboka vjera u Boga i blagoslov slobode koju nam je dao.

Hrvatski narod je nadvladao rat i teškoće kako bi izgradio demokratsko društvo u jednoj od najljepših država na Zemlji, ustvrdio je tada američki predsjednik dodavši, kako se Amerikanci dive hrvatskoj hrabosti i ustrajnosti.

Taj, s Amerikom, tada ozakonjen, a kroz gotovo cijelu američku povijest prijateljski i partnerski hrvatski odnos, republikanski je predsjednik SAD-a okrunio porukom hrvatskom narodu: Ako vašem narodu ubuduće zaprijeti bilo kakva opasnost, Amerika i NATO bit će uz vas! I nitko vam ne će moći oduzeti slobodu!

Tadašnji američki predsjednik u svom je govoru na Trgu sv. Marka, podno, kako je rekao, krasne srednjovjekovne crkve, a koja se posebno diči svojim bjelo-crvenim kockastim grbom, naglasio kako je Hrvatska imala ključnu ulogu u ondašnjem povijesnom trenutku.
Onima pak koji su se i tada pitali, je li im bilo bolje u vrijeme jugoslavenske tiranije, odnosno prosovjetskoga Brozova bolješvičkoga režima, poručio je kako im Hrvati koji su se izborili za svoju neovisnost mogu reći “da je sloboda jedini pravi put prema napretku, sigurnosti i miru!”

Onim drugima pak koji se pitaju, je li sloboda vrijedna tolikih žrtava i boli, poručio je, kako bi sami trebali doći u Hrvtsku i vidjeti kako se i koliko za slobodu vrijedi boriti.

Tragove te Busheve američke politike treba pronaći i u politici novoga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji zasigurno ne će odstupati od već postignutih partnerskih standarda, a kao konzervativni političar mogao bi se i sam, poput Geroga Busha, diviti onoj borbenoj Hrvatskoj, koja se, unatoč svim protuhravtskim silnicima i protimbama, izborila za vlastitu slobodu i državnu neovisnost.

Ivan Svićušić/Hrvatsko slovo

facebook komentari

  • Tyrex Rex

    Izgradnja koridora Vc koji će od Hrvatske doći do Luke Ploče u budućnosti kada se govori o ruskoj i američkoj interesnoj sferi na Balkanu bit će nova granica interesnih sfera umjesto rijeke Drine. Sjedinjene Američke Države žele jaku Hrvatsku kao svoga saveznika i Sjedinjene Američke Države su u zadnje vrijeme dva puta direktno intervenirale u korist Hrvatske pri ulasku u NATO i pri ulasku u EU gdje su se suprotstavile politici udruženog saveza Srbije, Slovenije i Velike Britanije koji je to pokušao spriječiti.Zbog svih tih razloga treba očekivati da će nizom mjera Sjedinjene Američke Države bitno i dalje utjecati na političke događaje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini a posebno u Federaciji.Hrvati u Bosni i Hercegovini ne mogu opstati ako Federacija nije čvrsto povezana sa Hrvatskom i to je na tragu politike koja se vodi sa strane Hrvatske zadnjih par mjeseci po prvi puta usklađene na svim nivoima.(naravno zna se opet uz čiju podršku) Kada to gledamo tako jasno je da će Rusija pokušati izaziivanje sukoba između Hrvata i Bošnjaka kao što su pokušali prilikom nedavnog ulaska Crne Gore u NATO.što Amerika neće dopustiti kao ni uplitanje Turske.
    Pametnome dosta !

  • cleuna892

    Što manje očekivanja to manje razočaranja.