Pratite nas

BiH

Novi europski pogled: Hrvati u BiH konačno bi mogli steći institucionalnu ravnopravnost

Objavljeno

na

Europski plan zasnovan na njemačko-britanskoj inicijativi velika je šansa za BiH, ali bi mogao ostati samo “mrtvo slovo na papiru” bez podrške političkih lidera i nove vlasti u ovoj zemlji, ocjenjuju analitičari

hrvati mostBit novog europskog pristupa Bosni i Hercegovini nije promjena ili odustajanje od postojećih ključnih uvjeta, među kojima su provođenje presude “Sejdić i Finci” te uspostava mehanizma koordinacije, već se samo radi o mijenjanju rasporeda poteza, od lakših ka težima. Cilj je, kako naglašavaju službeni predstavnici Europske unije (EU), Bosnu i Hercegovinu učiniti funkcionalnijom i operativnijom te ju približiti europskoj porodici naroda, rečeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU u Bruxellesu u utorak (18.11.).

Predsjedavajući Komisije za europske integracije Parlamenta Bosne i Hercegovine Halid Genjac smatra kako je poruka europskih ministara vrlo važna te da se radi o “pruženoj ruci BiH”. “U prvi plan su stavljene ekonomske reforme koje bi trebale omogućiti privredni rast i zapošljavanje. Svjesni smo da Bosna i Hercegovina nije dobila povlaštene kriterije i da su glavni uvjeti koje treba ispuniti još uvijek na snazi. Samo je promijenjen redoslijed poteza kako bi se uvažio značaj ekonomskih, ali i težina političkih reformi.” Od lidera u BiH se traži potpisivanje dva dokumenta. S jedne se strane radi o osiguranju funkcionalnost na svim razinama vlasti za provođenje potrebnih reformi. S druge je strane riječ o setu reformi koji je partnerski dogovoren s Europskom komisijom. “Kada ta dva dokumenta budu potpisana, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupit će na snagu”, kazao je Genjac za Federalnu televiziju BiH.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik nedavno je rekao je da će podržati njemačko-britansku inicijativu “ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS-a”. “Svaka inicijativa koja bi dovela do daljeg kretanja ka EU je dobra ukoliko uvažava ustavno-pravni poredak u BiH, pravo odlučivanja i nadležnosti različitih razina vlasti”, kazao je predsjednik RS-a. Dodao je međutim, kako je neuobičajeno da se ova inicijativa predlaže bez konzultacija predstavnika vlasti u BiH, već prije svega uz podršku određenih nevladinih organizacija.

Povoljnije političke okolnosti

Politički analitičar i projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović podsjeća kako je većina inicijativa koje su dolazile iz EU, američke administracije ili s drugih međunarodnih adresa, u BiH prolazila uspješno “samo onda kada je politička elita imala jasan partikularni motiv, odnosno interes, ili ako je inicijativa išla paralelno s nekim efikasnim pritiskom ili ucjenom”. “Sve druge inicijative koje su računale isključivo na odgovornost ili državničku svijest političara propadale su već u prvim koracima, od tzv. aprilskog paketa ustavnih reformi iz 2006. godine do inicijative Američke ambasade za reformu Ustava Federacije BiH iz 2013. godine. Strategija mrkve i štapa jedina je koja domaću političku elitu može učiniti odgovornom naspram vlastite zemlje i nacije. Tako je i s britansko-njemačkom inicijativom koja upravo postaje službena politika EU naspram BiH”, kaže Arapović za Deutsche Welle.

On ističe kako bi drugačiji omjer političke moći u BiH mogao utjecati i na drugačiju političku praksu u budućnosti. “To znači da u političkoj vlasti u BiH nema više niti jednog igrača koji presudno negativno utječe na proces donošenja odluka u kontekstu EU integracija kako je to radio Milorad Dodik u proteklih osam godina, uz latentnu podršku službenog Beograda i Moskve. Sada su okolnosti i iznutra i izvana drugačije, interesi Zapada i progresivnih snaga u BiH su krajnje komplementarni, pri čemu nema prepreke koja se neće moći preskočiti, uz dovoljno veliku mrkvu i jak štap”, ističe Arapović.

Prevladava skepsa

Što o njemačko-britanskoj inicijativi misle građani Sarajeva? Za E.F. je važno da se novim pristupom ne mijenjaju ključni uslovi pristupa Bosne i Hercegovina Europskoj uniji. “Ostaje obaveza rješavanja pitanja prava manjina koje je istaknuto u slučaju ‘Sejdić i Finci’. Želim reći da sam se na posljednjem popisu stanovništva izjasnio kao Bosanac i Hercegovac i ne želim se zbog toga osjećati kao manjina! Ovo pitanje jednakopravnosti mora se rješavati nakon rješavanja ključnih ekonomskih problema, jer samo siti, zadovoljni i zaposleni građani BiH mogu bistre glave rješavati pitanje naroda i nacije. Podržavam ovu inicijativu i mislim da je to odlična prilika za BiH”, kaže E.F.

“Čula sam za inicijativu, ali zaista ne znam detalje. Zapravo, više ni sama ne znam koja je to inicijativa po redu i što nam može donijeti”, Ističe L.H.S., a V.I. misli kako u skorije vrijeme neće biti provedbe presude “Sejdić i Finci”. “Iz Europe su i ranije stizale razne poticajne inicijative, ali ja ne vidim neke velike promjene među novoizabranima u zakonodavnoj vlasti, tako da ne očekujem da će biti u stanju prevladati podjele koje su ranije stvorene”, kaže V.I.

Važne su i političke reforme

Politički analitičar Pejo Gašparević razumije zašto EU u prvi plan ističe ekonomske reforme, ali smatra kako su i političke “jednako važne”. “Ideja da se provedu reforme na svim nivoima države je možda i najznačajnija u cijeloj ovoj priči, jer se time otvara mogućnost da i Hrvati u Bosni i Hercegovini steknu institucionalnu ravnopravnost nakon čega ih se više ne bi moglo preglasavati niti bi se moglo ubuduće dogoditi da im drugi izaberu člana Predsjedništva BiH kao što je to bio dva puta slučaj s gospodinom Željkom Komšićem. Ravnopravnost Hrvata u BiH doprinijela bi stabiliziranju prilika u Bosni i Hercegovini”, kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Gašparević je svjestan činjenice da njemačko-britanska inicijativa ima i svoju geopolitičku dimenziju. “Njemačko-britanska inicijativa dolazi u vrijeme zaoštravanja krize u Ukrajini. S rasplamsavanjem ukrajinske krize jačaju i ambicije Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu, odnosno u Srbiji i BiH preko RS-a, a to onda znači odvraćanje Srbije i RS-a od ulaska u EU i NATO. Takav razvoj događaja, po svoj prilici, neprihvatljiv je za Zapadne sile pa se čini da Europska unija kroz njemačko-britansku inicijativu pokušava geopolitički odgovoriti na Balkanu ruskim pretenzijama prema tom dijelu Europe”, naglašava Gašparević.

DW.de

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati