Novi NATO za krizna vremena

0

NATO WalesGlavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi.

Nasummitu u Walesu, NATO mora dati odgovor na ruske akcije na istoku Europe i pronaći odlučujući kurs za budućnost, piše Tate Nurkin, direktor Instituta za vojne znanosti IHS Jane’s Defence.

Summit NATO-a u New Portu se bliži, a time i odlučujuća prekretnica u povijesti transatlantskog vojnog saveza. Po završetku Hladnog rata i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, strateški kontekst se po treći put u posljednjih 25 godina mijenja. Od Kijeva, preko Kirkuka, pa sve do Kabula i dalje, stara strategija zapadnog globalnog sigurnosnog sustava dovedena je u pitanje. Kako bi u nova, nemirna vremena i dalje igrao važnu ulogu, NATO mora preispitati svoju strukturu, sposobnosti i pitanje članstva. Iako ta reorganizacija se ne može izvesti preko noći, sljedećih dana bi mogli biti učinjeni prvi koraci u tom smjeru.

Glavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi. Međutim, donošenje odluke vezane za aktualnu situaciju, trebale bi pratiti rasprave o viziji jednog novog Saveza, viziji koja bi saveznicima i njihovim partnerima trebala dati novi uzlet. Odavno je bilo jasno da će ovo biti prijelomna godina za NATO. Kraj misije ISAF u Afganistanu kojom rukovodi NATO, povlačenje vojnih snaga iz te zemlje i prelazak na misiju koja će obuhvatiti obuku, podršku i savjetovanje – sve su to ključna pitanja za savez koji je, poslije skoro dvanaest godina rata, izmoren.

Ruski potezi na Krimu i u istočnoj Ukrajini u ovoj, prijelaznoj godini, intenzivirali su potrebu za promjenama i možda na duže vrijeme ugrozili sigurnost i stabilnost na istočnoj granici NATO-a. Trajna kriza povećala je egzistencijalne strahove istočnih članica saveza, kao i nordijskih partnera. Ona je također probudila mnoga pitanja vezana za buduće članstvo zemalja južne i istočne Europe. A kada odgovori budu pronađeni, gotovo je sigurno da će uslijediti ruske reakcije. Na nemire u istočnoj Europi utjecat će daljnji razvoj krimske krize. Krim nije anektiran uobičajenim vojnim nasiljem, već korištenjem inovativnih vojnih sredstava: ljudi u ”zelenom“ su se ”provukli“, u blizini granice s Ukrajinom izveden je veliki broj manevara koje su pratile ciljane informacije, odnosno dezinformacije i širenje nacionalizma. Bila je to mješavina zastrašivanja, strateškog rata, propagande i invazije. Ali nije bio pravi rat.

Članice NATO-a na granici sa Ukrajinom ili Rusijom pritom su ustanovile da je taj savez za takvu strategiju bio potpuno nepripremljen. Još više zabrinjava to što bi se isto moglo ponoviti u drugim zemljama sa snažnom ruskom manjinom, prije svega u tri baltičke zemlje.

Wales

Sačuvati vjerodostojnost

Oružani sukobi u zapadnoj Africi, Libiji, Siriji i Iraku uznemiruju NATO, posebne one njegove članice koje najviše pogađa širenje nasilja, oružja i ekstremizma oko Sredozemnog mora. Osim toga, vojna alijansa je suočena i s borbom protiv asimetričnih prijetnji, kao što su kibernetički napadi i poremećaji infrastrukture.

Na kraju krajeva, sve se to događa se dok u pozadini SAD mora izboriti sa sve većom strateškom konkurencijom Kine.

Sukobi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku pokazuju kako bi se dalje mogla razvijati situacija u Afganistanu. Ukoliko se tijekom ove i sljedeće godine sigurnosna situacija u Afganistanu ne poboljša, vjerodostojnost NATO-a će biti teško poljuljana. Potrebno je odgovoriti na osjetljivo pitanje: Zašto je poslije više od deset godina rata u Afganistanu sigurnost i stabilnost u toj zemlji sve udaljenija?

Sa tog dugačkog popisa sukoba neće biti lako izdvojiti prave prioritete i postići jedinstvo među zemljama članicama saveza. To je posebno problematično s obzirom na trenutne napetosti u transatlantskim odnosima, ali i zato što su vojni budžeti NATO članica isti ili manji nego ranije.

Članice NATO -a izdvajaju manje novca, Rusija više

Članice NATO-a značajno smanjuju svoje vojne izdatke. Procjene Instituta Jane’s Defence pokazuju da su u razdoblju od 2012. do 2014. u 13 od 20 zemalja drastično smanjeni vojni budžeti. S druge strane Rusija ulaže sve više novca u obranu i nema naznaka da će se to promjeriti. Ruski vojni budžet 2012. godine nadmašio je budžet Velike Britanije i Francuske i našao se na trećem mjestu u svijetu. Rusko ulaganje u vojsku će sa 59 milijardi eura u 2014, najvjerojatnije biti povećano na 77 milijardi eura 2017. godine.

Nakon aneksije Krima pojedine istočnoeuropske zemlje su najavile da će za obranu izdvajati više novca. Međutim, nedostatak političke volje i nesigurnost pogađa moć i strukturu vojnih snaga i utječe na veliku vojsku NATO-a. Zbog svega toga, postavlja se pitanje posjeduje li atlantski savez zaista potrebne obrambene sposobnosti i na koji način i koliko dugo ih može održati? U New Portu se NATO nalazi pred situacijom koju karakterizira velika nesigurnost i koju dodatno opterećuje slab obrambeni instinkt vezan za velike izazove kao što je ruska intervencija u istočnoj Europi. U novonastaloj situaciji, NATO mora donijeti važne odluke o odnosu prema Rusiji. Ali pritom mora imati u vidu dugoročne perspective.

Istodobno, sa strane se moraju ostaviti kritične točke, kako one ne bi utjecale na buduću transatlantsku sigurnost. U suprotnom bi sve vodilo k jednom savezu koji je preopterećen, podijeljen ili povučen. Točnije rečeno: u suprotnom bi se išlo u budućnost u kojoj moćna vojna alijansa nije optimalno postavljena i koja, u sve nesigurnija vremena, nije u stanju brinuti se za stabilnu i sigurnu Europu.

Deutsche Welle

facebook komentari