Pratite nas

Novi protuhrvatski savez ne bude li HNS na izborima zajedno!?

Objavljeno

na

I upravo su foteljaške borbe oko ‘mrginja’ dva HDZ-a, odnosno šuma u Hercegbosanskoj županiji koje su najvredniji resurs oko kojega se i vodi bitka posve zasjenile HNS i što bi ta institucija trebala predstavljati.

[dropcap]O[/dropcap]voga tjedna bit će do kraja jasno kojim će se pravcem usmjeriti dominantna hrvatska politika u BiH, zajedno prema sljedećim izborima, ili pak odvojenim putevima. Već sutra će se održati sjednica Predsjedništva HDZ-a 1990., u četvrtak sjednica Glavnog vijeća, a u petak sastanak čelništva Hrvatskog narodnog sabora. Na posljednjoj sjednici HNS-a kojemu su nazočili predstavnici svih stranaka i vodstvo ove institucije zaključeno je da se na izborima u listopadu ove godine nastupi s jedinstvenom listom te je ostavljen rok HDZ-u 1990. da se izjasni oko tog izbora.

To su u dijelu ove stranke doživjeli ultimatumom, a kap koja je prelila čašu i raspoloženje vodstva još više učvrstilo u pravcu samostalnog istupa na izborima, što je najavio i predsjednik Martin Raguž, jest raskid koalicije i sporazuma u Hercegbosanskoj županiji gdje je HDZ BiH praktično isključio ovu stranku iz vlasti. I upravo su te foteljaške borbe oko ‘mrginja’ dva HDZ-a, odnosno šuma u Hercegbosanskoj županiji koje su najvredniji resurs oko kojega se i vodi bitka posve zasjenile HNS i što bi ta institucija trebala predstavljati. Dio vodstava dva HDZ-a vođen isključivo takvim interesima pokušava HNS koristiti za promociju vlastite stranke, ili pak s druge strane, nesporazume kao alibi za izdaju i stvaranje nekih novih platformi. A iskustva s proteklih izbornih procesa su više nego opominjuća, iako se nažalost iz godine u godinu ne nezire da netko ozbiljno shvaća posljedice.

Dva HDZ-a koji zajedno s bliskim strankama i danas imaju potporu 90 posto hrvatskih birača su na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine u državnom Parlamentu imali 8 zastupnika. U 2010. su dva HDZ-a dobila četiri mandata, a peti je, premda kompenzacijski, osvojio HSP BiH. Na dva posljednja kruga općinskih izbora Hrvati su izgubili načelnike, a u većini i vijeće, u Jajcu, Novom Travnik, Busovači, Vitezu, Odžaku… Dva HDZ-a nisu koalirala nakon lokalnih izbora vodeći sitne ‘šićeraške’ ratove samo kako bi međusobno naudili, a ne realizirali hrvatsko zajedništvo o kojemu uporno i naširoko lamentiraju. Nova podjela na predstojećim općim izborima bila bi najgora moguća izdaja s najgorim posljedicama do sada. Ponovno se otvara dvojba kao s predzadnjeg zasjedanja Sabora HNS-a koju je otvorio ugledni intelektualac Marko Tokić: ‘Nije pitanje tko je izdao, nego tko će to sada učiniti među vama’?

Zoran Krešić/VL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Josip Jović: Nekad je bio Goli otok

Objavljeno

na

Objavio

Jedna ljudska sudbina bolje objašnjava prilike i klimu nekog vremena od suhoparnih, brojkama nabijenim povijesnih analiza.

Jedna od takvih sudbina zapisana je u upravo na Pravnom fakultetu u Splitu, pred prepunom velikom dvoranom, promoviranoj knjizi Jakoslava Davida Rojnice “Ja sam 6387”, u kojoj on u trećem licu piše o svom suđenju i zatvaranju na zloglasnom Golom otoku.

Ne, nije, ako ste pomislili, Rojnica informbiroovac. On je rođen 1956., iste godine kad je progon “staljinista” Staljinovim metodama bio završen, a Tito otoplio odnose sa SSSR-om. No, osuđenici su tamo i dalje pristizali sve do 1988. godine. Neki zbog kriminala, a neki zbog delikta mišljenja, piše Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Rojnica je optužen i osuđen (zajedno s Mirkom Rajčićem, Markom Juranovićem i Fabijanom Dumančićem) na tri godine zatvora zbog navodnog podrivanja sistema, rušenja Jugoslavije i odvajanja Hrvatske, a jedini dokazi za tu urotničku djelatnost bilo je posjedovanje lista “Nova Hrvatska” i još neke nezgodne literature.

Imao je samo dvadeset dvije godine, u istrazi je proveo šest mjeseci, podvrgavali su ga elektrošokovima, doveli ga na rub smrti kad mu je postalo svejedno hoće li živjeti ili umrijeti. Trajno mu je uništen dio života, one možda najbolje godine. Prekinuo je studij prava, koji nikada neće nastaviti.

U zatvoru se našao u društvu okorjelih kriminalaca, koji ga nisu maltretirali kao što oni znaju raditi, i to samo zato što je bio pismen pa im je pisao molbe i žalbe.

Kaže kako su mu molitva, vjera u Boga, majčini i sestrini posjeti bili jedina pomoć, utjeha i nada. Danas je pun opraštanja i razumijevanja, miran i bez imalo osvetničkoga u sebi. Pod inicijalima je čak sakrio i imena onih koji su ga teretili da bi spasili sebe.

“Ja sam 6387”, kao i brojne druge knjige, zapisi, sjećanja itd., snažan je odgovor učestaloj tezi kako smo živjeli u socijalizmu s ljudskim likom i u pravednoj državi, kako je čak nekada bilo bolje, kako su priče o progonima samo propagandne nacionalističke bajke.

Nekad je, međutim, bio Goli otok. Na promociji je povjesničar Josip Jurčević temeljem vlastitih istraživanja iznio podatak kako je od 1945. do 1950. bilo trideset tisuća političkih procesa te kako je sto tisuća ljudi osuđeno iz političkih razloga. Sve je bilo po zakonu, samo što su zakoni bili u službi režima, u službi ideologije i jedine partije.

Posljednji politički zatvorenik na Golom otoku, spomenuo je Rojnica, došao je tamo 1983. i ostao sve do 1988. godine, a njegov krimen bila je parola “Živjela Hrvatska”, koju je napisao na nekom zidu. Takva kazna, ako je vjerovati nekim najavama novog kaznenog zakona, čeka onoga tko napiše ili uzvikne “Za dom spremni”!

Moderni tzv. antifašisti priznat će eufemistički kako je Goli otok bio “greška”, ali im Bleiburg nije bio niti greška. Jer, valjda, na otoku su stradali njihovi.

Foto Vojko Bašić / HANZA MEDIA, Reuters

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati