Pratite nas

Hrvatska

Novi referendum: Birajmo zastupnike imenom i prezimenom!

Objavljeno

na

Udruga „U ime obitelji“ održala je konferenciju za novinare u srijedu, 11. lipnja 2014. u Zagrebu na kojoj su sudjelovali: Lino Zonjić, dipl. ing. el. predsjednik Udruge “U ime obitelji”, Željka Markić, dr. med., članica Udruge i odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnoga tima Udruge U ime obitelji.

Kresimir-Planinic-Zeljka-Markic-Lino-ZonjicNakon poticaja s raznih strana, od građana do udruga, te konzultacija s raznovrsnim pravnim stručnjacima i poznavateljima izbornog sustava građanska inicijativa pokreće izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma koji će omogućiti da već na sljedećim parlamentarnim izborima birači biraju saborske zastupnike imenom i prezimenom, izravno.

Izjašnjavanje birača održat će se od 21. 9. do 5. 10. 2014. na brojnim mjestima po cijeloj Hrvatskoj. Referendumom će se u Ustav unijeti načela, poput npr. preferencijalnog glasovanja bez cenzusa  i mogućnosti glasovanja elektroničkim i dopisnim putem, najavila je dr. Željka Markić, članica Udruge „U ime obitelji“.

Predsjednik Udruge „U ime obitelji“ Lino Zonjić objasnio je zašto se pokreće novi referendum. Postojeći izborni sustav kad biramo zastupnike u Sabor nije pravedan iz više razloga, te saborski zastupnici dobivaju mandat nezasluženim glasovima. Takozvanih „nezasluženih glasova“ imali smo na prošlim izborima više od 606 000, odnosno glas više od 25 % birača dodijeljen je kandidatu kojem ga oni nisu željeli dati.

Prema dosadašnjem izbornom sustavu, na prošlim je izborima svaki četvrti birač dao glas nekome za koga nije želio glasovati. Smatramo da nije bitno koliko je netko dobar s predsjednikom stranke, nego koliko biračko tijelo ima iza sebe. Koliko ljudi – glasača ove zemlje smatra da predstavlja upravo njih i njihove vrijednosti, rekao je Lino Zonjić.

Voditelj pravnoga tima „U ime obitelji“ Krešimir Planinić detaljnije je pojasnio kako bi predviđenim referendumom birači odlučivali o načinu izbora saborskih zastupnika – s imenom i prezimenom, tako da bi promijenili Ustav i te pravednije elemente definirali u Ustavu. Uveli bi preferenecijalne glasove, ali bez cenzusa – vrlo slično kao kod izbora za Europski parlament, ali bez potrebe osvajanja bilo kakvog postotka, već prvi dobiva mandat koji dobije najviše glasova i tako redom dalje – što znači da bi redoslijed na listi u cijelosti odlučivali glasači odnosno konkretno bi odlučivali o osobi koja će biti zastupnik u Saboru.

Mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem za sve birače radi olakšavanja pristupa glasovanju brojnim biračima državljanima Republike Hrvatske s prebivalištem u našoj zemlji i izvan naše zemlje. Želimo omogućiti glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem tako da osim e-građana imamo i e-glasača i time olakšamo pristup glasanju brojnim državljanima RH s prebivalištem u Hrvatskoj ili izvan nje.

Udruga „U ime obitelji“ pokreće ovaj referendum jer smatra da će izravni odabir saborskih zastupnika omogućiti da će već na sljedećim parlamentarnim izborima u Sabor ući zastupnici koji su sposobni, odgovorni biračima, a ne strankama. Takvi ljudi u Saboru potrebni su za pokretanje Hrvatske u demokratskom i gospodarskom smislu, naglasila je dr. Željka Markić.

Pozivamo sve zainteresirane udruge, organizirane grupe i građane da podrže ovu inicijativu i pridruže nam se u prikupljanju potpisa.

uimeobitelji.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar obrane Damir Krstičević u posjetu Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Ministar obrane Damir Krstičević u posjetu Vukovaru

Sve ide po planu za dolazak HV-a u Vukovar

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov sa suradnicima boravili su danas, u četvrtak, 21. rujna 2017. u radnom posjetu Vukovaru gdje ih je dočekao gradonačelnik Ivan Penava, nakon čega su posjetili i vojarnu “5. Gardijske brigade Slavonski sokolovi” u Vinkovcima.

Foto: MORH/ J. Kopi

Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH posjetilo je vojarnu “204. Vukovarske brigade” i upoznali se s tijekom radova na opremanju i adaptaciji objekata za smještaj i rad pripadnika Oružanih snaga RH.

Projekt adaptacije vojarne dio je projekta povratka Oružanih snaga u hrvatske gradove u kojima je vojska tradicionalno bila prisutna, a sve u cilju poboljšanja uvjeta života i rada hrvatskih vojnika, te ukupne sigurnosti uz pozitivan utjecaj na razvoj lokalne zajednice i lokalnog gospodarstva. U vukovarsku vojarnu planiran je smještaj Inženjerijske satnije iz sastava Inženjerijske bojne Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, koja je trenutno smještena u Vinkovcima.

“Želimo da vojnik bude bliže svojoj obitelji jer bez potpore obitelji nema jakog i motiviranog hrvatskog vojnika” rekao je tom prigodom ministar Krstičević te naglasio kako se radovi odvijaju u skladu s planiranom dinamikom te da će povratak Oružanih snaga RH u vukovarsku vojarnu biti realiziran do 18. studenoga.

Također, ministar je istaknuo zadovoljstvo što je i ceremonija svečane prisege polaznika vojnih škola od ove godine ponovo vraćena u Vukovar. “Drago mi je da smo ove godine vratili svečanost prisege u Vukovar. Hrvatska vojska i Vukovar su neraskidivo povezani” istaknuo je ministar obrane Krstićević.

U sklopu posjeta Vukovaru, izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH i vukovarski gradonačelnik na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položili su zajednički vijenac.

Ministar Krstičević sa suradnicima posjetio je i vojarnu “5. Gardijske brigade Slavonski sokolovi” gdje ga je o stanju u postrojbi te aktualnim i budućim aktivnostima izvijestio zapovjednik Gardijske oklopno-mehanizirane brigade HKoV-a brigadni general Denis Tretinjak.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati