Pratite nas

Reagiranja

Novi srpskopravoslavni episkop dalmatinski širi mržnju prema katolicima 

Objavljeno

na

U crkvi „Uspenja Presvete Bogorodice“ u Šibeniku, svečano je ustoličen novoizabrani vladika , srpskopravoslavni  episkop dalmatinski, Nikodim Kosović. Najmlađi eparh SPC i dosadašnji predstojnik manastira Krka (iguman) u posljednje je vrijeme praćen hvalospjevima neomarksističkih i neojugoslavenskih novinara u Hrvatskoj.

Tako je Nikodim Kosović 2015., kao gost na Festivalu alternative i ljevice (FALIŠ) u Šibeniku, veličao zločinački komunistički sustav. Ostala je zapažena i vrlo gruba, otvorena podvala katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj:

„Hrvatska katolička Crkva nije nikad osudila stradanja drugih naroda u Drugom svjetskom ratu i to iz čisto političkih razloga. Dok se ne promjeni takav sklop Hrvatske katoličke Crkve, teško će doći do pravog suživota i dijaloga između srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. HKC ime više političku od evanđeoske funkcije i bilo bi dobro da napokon reagiraju na stradanja drugih naroda, ali iskreno a ne samo zato jer se to od njih očekuje.“ (Nikodim Kosović, 2015.)

Kosović lukavo i zlonamjerno, Katoličku crkvu u Hrvatskoj naziva Hrvatskom Katoličkom Crkvom. Namjerno podvaljuje da nismo dio univerzalne Katoličke Crkve, te nastoji lažno nametnuti kako imamo izravne državne sprege i zadatke poput Srpske pravoslavne crkve. Iz usta “učenog duhovnika” ovo nije samo zlonamjerna laž, nego opasna političko-vjerska podvala.

U svojoj nastupnoj propovijedi Kosović je istaknuo pravce svoga djelovanja, naglašavajući sljedbeništvo episkopa dalmatinskog Nikodima Milaša (1845.-1915.)  Gospodin Milaš je predvodio konzervativnu pravoslavno-srpsku političku struju u Dalmaciji a ostao je posebno poznat po stavu da nema srpstva izvan pravoslavlja.

Novoustoličeni episkop dalmatinski potom naglašava episkopa Irineja Đorđevića,(1894.-1952.). Kratki uvid u njegovo djelovanje otkriva čovjeka najpoznatijeg po zalaganju za spregu integralnog jugoslavizma i srpstva u Dalmaciji. Zbog svojih tvrdokornih stavova bio je prisiljen napustiti Hrvatsku usljed buđenja hrvatskog nacionalnog pokreta. Tijekom Drugog svjetskog rata sljedbenik je četničkog Ravnogorskog pokreta i član njegova centralnog komiteta.

Najslikovitije pozivanje na veličine koje će slijediti, je naglašavanje imena episkopa Longina(1955.–), čovjeka izrazitih četničkih stavova, bliskog prijatelja Radovana Karadžića, simpatizera politike Milana Martića, Babića i ostalih. Longin ostaje posebno pamćen kao visoki crkveni velikodostojnik SPC koji je pozvao Srbe da napuste Hrvatsku usljed dolazeće vojno redarstvene operacije HV, „ Oluja“.

Zatim je na red došla zahvala članovima obitelji i prijateljima Nikodima Kosovića. Posebno je istaknut utjecaj njegova strica Nenada Kosovića, benkovačkog gimnazijskog profesora, umrlog u Kragujevcu. U sjeni obiteljske ljubavi zamagljene su činjenice da je Nenad Kosović  javno veličao „srpsku državu“ u Hrvatskoj, javno hvalio i izražavao poštovanje i simpatije prema Milanu Martiću i Slobodanu Miloševiću.

Vrlo je značajno i okružje u kojemu je od 2001. djelovao Nikodim Kosović, sadašnji episkop dalmatinski.  Manastir SPC , Krka, hrvatskoj je javnosti postao vrlo poznat po pijanom razbijanju hrvatskog grba u režiji nekadašnjeg  predstojnika samostana Aleksandra Bogojevića, po tučama mladih pravoslavnih bogoslova s lokalnim hrvatskim stanovništvom, po čestim odjecima četničkih pjesama iz samostanskih prostora, te po kaznenoj osudi bivšeg predstojnika zbog prijetnji novinaru koji je objavio njegove fotografije s četničkom kokardom na glavi.

Iz ovoga kratkog presjeka jasno je što su putokazi rada Nikodima Kosovića, novoga srpskopravoslavnog episkopa dalmatinskog.  Njegovo deklarativno spominjanje pomirenja među narodima teško je doživjeti istinitim u svjetlu velikosrpskog miljea, kojeg je nastupnom propovjedi tako snažno istaknuo.

Ž.M.-Zenga

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Odgovor predsjednika Vlade Plenkovića slovenskom premijeru Ceraru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Vlade Republike Slovenije Miri Ceraru te zahvalio na pismu upućenom 16. listopada ove godine.

U odgovoru predsjednika Vlade Plenkovića navodi se:

“U pismu potvrđenu privrženost  Slovenije dobrosusjedskim odnosima i dijalogu s Hrvatskom, što u potpunosti zrcali i već poznata hrvatska stajališta, vidim kao dobar temelj za nastavak našeg dijaloga započetog prigodom susreta u Ljubljani 12. srpnja ove godine.

Koristim stoga ovu prigodu ponovno Vas pozvati u Zagreb, kako bismo, slijedom već ranije obavljenih priprema, održali naš idući sastanak u terminu koji bi nam zajednički odgovarao.

Slovenska stajališta o arbitražnom postupku i arbitražnoj odluci dobro su mi poznata kao što sam siguran da su Vama poznata hrvatska stajališta o tome.

No, razlika u polaznim stajalištima ne bi nas trebala priječiti da u konstruktivnom ozračju, u duhu partnerstva i međusobnog razumijevanja, pronađemo konkretna rješenja koja bi bila u interesu i na korist naših dviju država i naša dva naroda.

Predlažem stoga da na našem sastanku raspravimo sva otvorena pitanja između naših dviju država, uključujući i pitanje granice”, stoji u odgovoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske  slovenskom kolegi.

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

HASANBEGOVIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA: ‘Ova odluka je povratak cenzure iz vremena komunizma’

Objavljeno

na

Objavio

“NDH bila nacistička i fašistička tvorevina”: Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku.

Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom, pita Hasanbegović

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima još nije dalo preporuke za tretman tih režima, a Ustavni sud već je jasno definirao NDH kao negaciju temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske.

Stoga je teško očekivati da bi Vijeće svojim preporukama, koje Vlada namjerava pretočiti u zakon, moglo ići ispod razine odluke Ustavnog suda kojom je poništena odluka Općinskog vijeća Čačinaca od 11. travnja 1997., a kojom je jedna ulica dobila naziv 10. travnja. Izdvojeno je mišljenje imao sudac Miroslav Šumanović, izabran prošle godine kao kandidat HDZ-a, koji smatra da nije na Ustavnom sudu da određuje povijesne istine i da ne postoji društveni konsenzus o karakteru NDH.

Prije desetak dana skupina povjesničara, među kojima je i Zlatko Hasanbegović, uputila je apel protiv propisivanja službene istine. Njega je dosad online potpisalo preko tisuću ljudi. Hasanbegović ističe da su htjeli upozoriti upravo na stvari kakva je odluka Ustavnog suda.

– Značajan dio ozbiljne srednjostrujaške historiografije krši tu odluku. Hoće li se sada zabraniti knjige u kojima se iznose povijesne interpretacije suprostavljene odluci Ustavnog suda? Hoće li one biti proglašene protuustavnom literaturom?

Ova odluka predstavlja poziv na povratak cenzure iz vremena komunizma. Moj bi stav bio jednak i da je Ustavni sud, skupina nekompetentnih ljudi izabranih temeljem političke trgovine, procjenjivao jugoslavenski komunizam. Pozivam premijera Plenkovića da raspusti Vijeće, jer je Ustavni sud već dao pravorijek, rekao nam je Hasanbegović.

Dakle, podizanje (vraćanje) biste Ive Lole Ribara i crvena zvijezda petokraka sukladne su ustavnim vrednotama hrvatske države. Za Dom spremni i Ulica 10. travnja nisu.
Još malo pa će i svi Hrvati koji su rođeni 10. travnja biti proglašeni protuustavnom kategorijom. Jadni smo, da jadniji ne možemo biti.

facebook komentari

Nastavi čitati