Novo rješenje Neumskog problema – i most i tunel i plovni put!

0

Dok vlasti Republike Hrvatske uvjeravaju javnost kako nema straha od odgađanja projekta Pelješki most, europska komisija čeka ocjenu francuske konzultantske kuće Safege, dok vlasti iz Sarajeva čekaju koje će to rješenje punuditi EU, a stanovnici Neuma, Dubrovnika i Pelješca žive kako žrtve  gordijevog čvora prelaska granica, dolazi prijedlog bosanskohercegovačkih arhitekata koji bi mogao donijeti konačno i svima prihvatljivo rješenje.

Hrvatski mediji nagađaju poredak rješenja koje će dostaviti Safage, a kao dva najbolja rješenja ocjenjuju koridor oko Neuma koji stoji pet milijuna eura po kilometru i sam Pelješki most. Koridor oko Neuma nazivaju ekonomski najprihvatljivijim, a gradnja Pelješkog mosta najboljim socijalnim i političkim rješenjem. No čini se kako niti jedno od razmatranih rješenja ne eliminira prijepore političke naravi u interesima Republike Hrvatske s jedne strane i interesima Bosne i Hercegovine s druge strane.

Argumenti kojima Prijedog iz BiH ruši barijere

Prijedlog bugojanskog Arhitektonskog “Studija A”, koji potpisuju arhitekti Zdenko i Mario Antunović, posjeduje i dodatnu vrijednost – nudi eliminaciju političkih prijepora i rješava probleme koji bi ugrozili interese bilo koje strane. Prijedlog je naišao je na zanimanje i odobravanje stručnjaka, a Dnevnik.ba ga prvi put predstavlja javnosti.

Prijedlog se temelji na već primjenjenom i uspješnom rješenju Oresundskog mosta (kombinirani most-tunel) na Oresundskim vratima koji povezuje Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj.

Prema zamislima bugojanskih aritekata zadržala bi se postojeća planirana trasa na kojoj su već izvršeni pripremni radovi za prilazne ceste, a gradnja mosta nastavila na izvedene pripremne radove.

Mostna konstrukcija bila bi simetrična s lijeve i desne strane u duljini 2 x 530 m. Predviđa se izgradnja dva umjetna otoka duljine po 180 m u kojima bi se nalazili ulazi u podmorski tunel na dnu podmorja na dubini od 27 m. Rampirani ulaz u tunel izvodi se u dužini od 400 m tako da nagib nivelete iznosi 6 % što osigurava tehnička svojstva za projektiranu brzinu od 80 KM/h. Moguće je smanjenje max nagiba nivelete na 5,5 % za projektiranu brzinu od 90 KM/h.

Visina tunela iznosi 7 m sa predviđene dvije trake te protu požarnim putom i servisnom (instalacijskom) galerijom.

Na ovaj način osigurava se slobodna širina plovnog pojasa u širini od 350 m i nesmetan plovni put bilo u malostonski ili neumski zaljev s dubinom gaza od najmanje 18 m što udovoljava propisima sigurne plovidbe brodovima i crouiserima duljine do 350 m i širine do 49 m, dubine gaza 8,8 m što i uz brzinu broda od 11 čvorova maximalno povećava dubinu gaza do 13,8 m računajući i «čučanj» broda u plitkim vodama.

Predlaže se izgradnja dvotračnog grednog mosta visine 10 m što je u priobalnom dijelu dovoljno za prolaz jahti i brodica, dok brodovi i ostali veći plovni objekti koriste otvoreni plovni iznad tunela. Most visine 10 m značajno smanjuje investicijska ulaganja te je moguća jednostavna
konstrukcija mosta poput postojećeg mosta Bistrina u malostonskom zaljevu nadomak Neuma.

Značajke projekta:

Premošćuje Kopno RH – Pelješac
Mjesto:  Sadašnja trasa
Vrijeme gradnje: do tri godine
Konstrukcija: čelik, armirani beton
Projektant – idejni arhitektonski studio A
Graditelj Javni natječaj po standardima EU

Tehnički podaci

Ukupna duljina 2210 m
Duljina mosta 2 x 530 m
Duljina umjetnog otoka 2 x 180 m
Duljina tunela 990 m
Visina mosta 10 do 15 m
Cijena koštanja mosta: 42.400.000 €
Cijena koštanja tunela i umjetnih otoka: 16.500.000 €
Ukupno investicija 58.900.000

Rješenje je na dohvat ruke

“Ovaj prijedlog, odnosno Idejna studija izvodljivosti predstavlja najpovoljnije rješenje u tehničkom, oblikovnom, ekološkom, ekonomskom i političkom smislu rješenja kako za Republiku Hrvatsku i Europsku Uniju, tako i za Bosnu i Hercegovinu” rekao je za Dnevnik.ba Zdenko Antunović jedan od autora prijedloga naglasivši kako prijedlog “eliminira političke prijepore i donosi jedinstveno arhitektonski, prometno, pa i politički najprihvatljivije rješenje”.

Antunović je potvrdio kako je znanstvena zajednica, uključujući Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, te Institut IGH iz Zagreba upoznata s prijedlogom i zainteresirana za rješenja koja on nudi.

“Najteža stvar u životu je znati koje mostove treba izgraditi i prijeći. Ako su to uspjele Danska i Švedska uvjeren sam kako će i ovaj prijedlog biti na dobro kako RH tako i BIH.” reko je Antunović za Dnevnik.ba

Dnevnik.ba

facebook komentari