NOVOGODIŠNJI INTERVJU S PREMIJEROM

1

U velikom novogodišnjem intervjuu za Jutarnji list premijer Andrej Plenković govorio je o brojnim temama:

Predsjednica je najavila obnovu ratnog zrakoplovstva – postoji li o tome konkretan dogovor i plan, te kakav?

– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. predvidio je da će se do kraja 2016. donijeti odluka o zadržavanju ili napuštanju sposobnosti samostalne zaštite zračnog prostora. Zbog politički specifične 2016., tu smo odluku morali odgoditi i ona će biti donesena 2017. Točno je da postoji suglasje o tome da moramo zadržati borbeno ratno zrakoplovstvo. To je nacionalni interes i sposobnost koju je, izgubite li je jednom, gotovo nemoguće ponovno vratiti. Smatram da je nužno u ovom pitanju postići širi nacionalni konsenzus svih relevantnih stručnih i političkih čimbenika, pogotovo imajući u vidu da se radi o znatnim financijskim sredstvima. Moramo donijeti promišljenu odluku jer će ona uključivati ne samo moju nego i nekoliko sljedećih Vlada s obzirom na to da će proces uvođenja novog borbenog zrakoplova biti dugogodišnji projekt. Naše odgovore na povećane sigurnosne ugroze razvijat ćemo unutar okvira Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije i NATO-a.

Što ako izostane planirani rast gospodarstva? Hoće li to odgoditi nabavku vojnih zrakoplova?

– Mi smo članica NATO-a i EU i moramo imati odgovarajuću sposobnost kako bismo bili interoperabilni s našim saveznicima. Hrvatska nastoji postojeću eskadrilu držati na potrebnoj razini sposobnosti, ali je nakon 25 godina vrijeme za nove iskorake. Intencija ministra obrane i potpredsjednika Vlade generala Krstičevića s konceptom domovinske i nacionalne sigurnosti je na tom tragu. Povećanim sredstvima u proračunu za 2017. za Oružane snage podigli smo vojni proračun na 1,23 posto BDP-a. To je važan iskorak nakon niza godina i poruka da želimo biti spremni za izazove svih ugroza koje postoje za Hrvatsku, kao i europski kontinent. Zrakoplovstvo nam je bitno i na tome ćemo raditi. Ove godine je nekoliko dobrih pokazatelja od kojih je najvažniji rast gospodarstva za treće tromjesečje od 2,9%, projekcija rasta za 2017. od 3,2%, stabilni su izgledi kreditnog rejtinga Hrvatske prvi put nakon 9 godina, prema agenciji Standard and Poor’s. Dobro je ozračje u smislu makroekonomskih pokazatelja i na razini EU, planirani proračunski deficit je s deficitom od 1,6 posto kada se sve konsolidira i prognoze su da nam brojne okolnosti i na europskoj razini idu u prilog. Naravno, uz pametno i racionalno planiranje rashoda.

Proračunski deficit je u startu 6,8 milijardi kuna. Hoće li se zaustaviti na tome?

– Deficit opće države planiran za 2017. je 5,6 milijardi kuna, što je 1,6% BDP-a. Kada se gleda samo izdvojeno državni proračun, rashodi proračuna rastu za 6,7 milijardi kuna. Međutim, od tih 6,7 milijardi kuna, 2,9 odnosi se na EU pomoći koje su deficit neutralni. Povrh toga 1,3 milijarde kuna je transfer prema lokalnoj državi zbog porezne reforme te je stvarno povećanje 2,5 milijardi kuna.

U planu zakonodavne aktivnosti je Zakon o braniteljima koji predviđa financiranje HVO-a. Zašto ćemo plaćati HVO i postoje li projekcije koliko će to nas koštati?

– Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane značajno su pridonijeli obrani i oslobođenju Hrvatske u Domovinskom ratu. Oni već i prema postojećem zakonu imaju određena prava. Za pripadnike HVO-a prijedlog zakona predviđa ostvarivanje prava neposredno po Zakonu te po novom međudržavnom ugovoru između Hrvatske i BiH. Nacrt Zakona još se priprema, nakon čega će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a projekcije Ministarstva hrvatskih branitelja o potrebnim sredstvima pokazuju da se radi o znatno manjim iznosima od onih koji su se pojavili u medijskom prostoru. Materijalna prava koja će im se jamčiti po Zakonu su u okvirima sredstava za Ministarstvo branitelja za 2017. koja su povećana.

Što se zbiva nakon posjeta Sarajevu, rješava li se pitanje istraga i optužnica za ratni zločin protiv hrvatskih državljana?

– BiH ostaje glavni vanjskopolitički prioritet. Posebice prava Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda. Neovisno o onome što se događalo nakon mog posjeta Sarajevu, Mostaru i Kiseljaku, naša je ocjena da je taj posjet bio iznimno uspješan. Ponovo sam se prije nekoliko dana u Bruxellesu susreo s predsjedavateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem i to prigodom potpisivanja Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Sporazum uvažava članstvo Hrvatske u EU i liberalizira tržište BiH za hrvatske proizvode što ide u prilog našem gospodarstvu. Radimo na tome da se zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i hrvatske Vlade organizira početkom proljeća. Već se pripremaju materijali za tu sjednicu koja treba biti referentan događaj za obje zemlje.

Kada je riječ o optužnicama, posebno za pripadnike HVO-a u Orašju, na tome radi posebno povjerenstvo koje vodi ministar branitelja Tomo Medved. U Povjerenstvu su predstavnici svih resora koji su nadležni za tu temu i oni su u kontaktu s braniteljima te vlastima u BiH. Okvir suradnje je vrlo jasan. Hrvatskim državljanima protiv kojih se u BiH vode postupci zbog ratnih zločina, neovisno o fazi tih postupaka, pružamo potrebnu konzularnu i pravnu pomoć. Formiran je Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima kako bi se nadležne institucije sustavno koordinirale te utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima. Poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH, učinit ćemo što je moguće da zaštitimo hrvatske državljane, osiguramo primjenu jednakih kriterija i uspostavu kvalitetnije međudržavne suradnje u procesuiranju ratnih zločina. Uz to se vode i razgovori na najvišoj razini s članovima Predsjedništva BiH. Tražimo model da se izbjegnu situacije kakvu smo imali prije dva mjeseca.

Krivci za ratni zločin moraju se privesti pravdi. Hoće li se problem rješavati isključivo na političkoj razini ili će se potaknuti tužitelji na otvoreniju suradnju koja bi značila da DORH od Sarajeva preuzima predmete za naše državljane i sam ih procesuira?

– Postoji više razina. Jedna su konkretni slučajevi, druga sporazum između dvije države, suradnja ministarstava vanjskih poslova, ministarstava pravosuđa, suradnja DORH-a i tužiteljstva BiH te suradnja obavještajnih službi. Procesi su paralelni, a moj je cilj je da Hrvatska sve pristupe konsolidira u jednu politiku i da u budućnosti ne bude nikakvih iznenađenja. Prije svega želim pravnu sigurnost za naše državljane, a onda i sliku o tome što će se događati u procesuiranju osumnjičenih i optuženih za ratne zločine koji imaju hrvatsko državljanstvo. Razgovaramo s BiH i tražimo rješenja prihvatljiva za obje strane te umirujemo ozračje u BiH i Hrvatskoj oko te teme. Napominjem da svi zločini trebaju biti procesuirani.

Priređena vam je vrlo neugodna situacija s uhićenjem pripadnika HVO-a, ali ste strpljivo podnijeli sve kritike nakon posjeta Sarajevu. Koliko vas je to pogodilo, tim prije što je to bilo vaše prvo putovanje u inozemstvo u svojstvu hrvatskog premijera?

– Do uhićenja pripadnika HVO-a došlo bi neovisno o mom posjetu BiH što se vidi i iz ostalih događaja koji su uslijedili. I dalje mislim da smo napravili dobru simboličnu i sadržajnu gestu što smo otišli u Sarajevo kao prvi inozemni posjet. Tko god da je izabran u Europi, ide najprije u Francusku, odnosno Njemačku. Kod nas je vanjsko-politički refleks odlaska u Sarajevo nakon izbora postao praksa i ponovno bih otišao u Sarajevo da se i drugi put nađem u istoj situaciji.

Zadnja poruka Bakira Izetbegovića je pomirljiva, rekao je kako želi surađivati s Hrvatskom, ali ne želi da im se dijele lekcije. Apostrofirao je predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i njezinu izjavu da u BiH djeluju radikalni islamisti. Kako ste ga shvatili?

– S njim sam se više puta susretao i razgovarao, u Sarajevu i u Bruxellesu. On je spreman na dijalog i nalaženje rješenja. Dio smo iste političke obitelji jer je i SDA u okviru EPP-a, a to su sve kanali komunikacije preko kojih gradimo povjerenje. Hrvatska ima respekt prema BiH, i BiH na svom europskom putu nema većeg zagovornika od Hrvatske. Jednako i na transatlantskom putu dođe li do konsenzusa unutar BiH. Entuzijazam koji postoji prema EU, nije kod svih političkih opcija prisutan i prema Sjevernoatlantskom savezu, osobito u RS.

Koja je sadašnja uloga Hrvatske u regiji, a koji je vaš politički cilj?

– Predvodnička! Tu nema nikakvih dilema. Sada imamo stabilan međunarodni položaj koji smo dugo godina nastojali postići. Sedmu godinu smo u NATO-u, četvrtu u EU, a 2020. ćemo predsjedati EU. Prepoznati smo u političkom smislu kao jedna od rijetkih zemalja srednjoistočne Europe koja je nakon izvanrednih parlamentarnih izbora dobila vlast koja nije populistička te nije na krajnjim polovima političkog spektra. Predstavljamo svojevrsnu iznimku. Reakcije koje mi dolaze od kolega iz Europskog vijeća i iz EPP-a u pravilu se svode na pitanje: kako ste uspjeli? Ispada da smo svjetionik u političkim trendovima koji se zbivaju oko nas.

Isplati li se to?

– Uvjeren sam da se isplati i mislim da je dobro za Hrvatsku i europski projekt. Inzistirat ću na rješavanju otvorenih pitanja prema susjedima. Volio bih da moja Vlada bude “problem solving” Vlada. Svi su problemi identificirani, a ove četiri godine koje su pred nama pokušat ćemo riješiti što više rezidualnih pitanja koja datiraju iz vremena Miloševićeve velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tu je pitanje granica, rješavanje ratnih zločina, sudbine nestalih, kulturnih dobara, prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pa do hibridne regionalne jurisdikcije za ratne zločine, koju Srbija ima u svom zakonu. Želimo, dakle, riješiti sve što opterećuje odnose sa Srbijom, a u pogledu BiH bitan je instinkt da je Zagreb svojevrsni most Sarajeva prema Bruxellesu.

Kako gledate na ostale zemlje iz regije?

– Na jugoistoku Europe postoje dva bitna fenomena. Jedan je taj da je Juncker na početku svoga mandata predsjednika EK prije nešto više od dvije godine rekao kako za vrijeme njegova mandata neće biti novih pristupanja. Ma koliko da je to realistično, i ja ga razumijem, u budućnosti bih bio oprezan s takvim rečenicama jer one otvaraju politički prostor brojnim drugim globalnim akterima i daju im značajniju poziciju na jugoistoku Europe nego što bi je imali da je proces približavanja EU brži. Drugi je da moramo pomoći demokratskoj zrelosti svih zemalja na jugoistoku Europe. Svjedočimo političkim blokadama, nemogućnosti normalnog političkog dijaloga između pozicije i opozicije u nizu zemalja, bojkotu parlamenata. Sve su to signali koji onemogućuju dinamičniju politiku EU.

Govorili ste o umjerenom smjeru koji će okarakterizirati vaš mandat. Koliko HDZ kao stranka može otrpjeti takav smjer s obzirom na svoju nedavnu prošlost i procese koji su se zbili?

– HDZ stoji čvrsto na onome što nazivam sidrište desnog centra. Tu ga je pozicionirao naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman i mislim da je to jedino mjesto gdje HDZ treba biti kao najveća, najutjecajnija i najbrojnija stranka koja ima kapacitet upravljanja od općinskih, gradskih, županijskih i nacionalnih razina te na europskoj razini. Vidjeli ste da je smjer i ton središnjeg političkog ambijenta jako dobro prihvaćen, kako od naših članova, tako i od javnosti. U suprotnom, u okolnostima u kojima sam preuzeo stranku, u lipnju, odnosno srpnju kada sam krenuo u unutarstranačku kampanju za predsjednika HDZ-a, rejting je bio oko 20 posto, a sada je stalno 33 – 34 posto. Nije bilo nimalo jednostavno u stotinjak dana preokrenuti trend i dobiti izbore za Hrvatski sabor. No, uspjeli smo.

Znači li to da za vas nisu relevantne inicijative prema radikalizaciji i vraćanju prošlosti koje su prisutne u HDZ-u?

– HDZ vodi dobru politiku i mi nismo zatvoreni za suočavanje s prošlošću. Dapače. To je jedno od pitanja koje moramo riješiti. Hrvatsko društvo 26 godina od početka Domovinskog rata te 71 godinu od završetka Drugog svjetskog rata to mora učiniti. Druge tranzicijske zemlje su to radile početkom devedesetih do prvih godina ovog tisućljeća i uglavnom su tu priču kroz raspravu zatvorile i zakonski i institucionalno. Mi to nismo učinili jer smo imali važnijih prioriteta. Predsjednik Tuđman je svojom politikom okupljanja i pomirbe te jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske u kontekstu srpske agresije ta pitanja odgodio za neka druga vremena. Mislim da je vrijeme da se to pitanje u ovom mandatu riješi.

Na koji način?

– Kao što smo rekli nakon situacije s Jasenovcem. Proteklih tjedana vodimo konzultacije s nizom relevantnih aktera, stručnjaka i želimo oformiti povjerenstvo s precizno definiranim zadaćama kako se odrediti prema totalitarnim režimima dvadesetog stoljeća, dakle i prema nacizmu, fašizmu i komunizmu, te riješiti pitanja simbola. Simboli su na dnevnom redu i opterećuju dnevno-politički diskurs na način koji nas odvlači od bitnih pitanja. Kroz pravu pluralističku reprezentativnost možemo dobiti znanstvene i političke podloge koje se onda mogu pretočiti u preporuke i riješiti zakonske praznine te neujednačenu upravnu i sudsku praksu.

Pretpostavljamo da vaša Vlada neće pisati zakon o lustraciji na način koji je predlagao vaš prethodnik na čelu HDZ-a ili na način koji zamišljaju neki saborski zastupnici HDZ-a?

– Želim da se realizira društveni konsenzus u ovom pitanju. Uzet ćemo vremena koliko je potrebno da to riješimo i dođemo do zaključaka i definicija iza kojih će stati većina hrvatskog društva. Kad je riječ o zakonskim rješenjima, vidjet ćemo koji će biti rezultati i preporuke povjerenstva. Idemo korak po korak. Nemamo unaprijed pripremljen zakonski tekst koji Hrvatski sabor treba potvrditi.

Je li vam oporba tu saveznik? Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav je povodom ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu donio jednoglasne zaključke.

– Mislim da je. Zaključci Odbora su upravo na tom tragu. Već i ta rasprava u Saboru koja je trajala dva dana pokazala je osjetljivost teme i pristupa. Zaključak saborskog Odbora je vrlo koristan, od njegova sadržaja do metode njegova usvajanja.

Očekujete mirnu i zrelu raspravu, a u praksi imamo apsurdne situacije da su zakonski pokriveni oni koji su u Jasenovcu postavili ploču s natpisom “Za dom spremni”, a policija je privela na obavijesne razgovore članove Inicijative mladih za ljudska prava koji su je prekrili.

– Svatko tko želi prosvjedovati na to ima pravo. No, kada je riječ o ploči postavljenoj u Jasenovcu, velika je razlika između nje i spomenika koji su 2004. podignuti Budaku i Francetiću. Spomen-ploču je postavila udruga HOS-a koja je registrirana sa svojim pečatima i grbom i njih su državne institucije prihvatile. A na ploči je 11 imena dragovoljaca koji su poginuli braneći Hrvatsku. Prema tome, stvar nije ni malo jednoznačna. Zato ovakav pristup koji bih rezimirao “da radimo zakonito”. To je jedini ispravni put.

Što znači reorganizacija HDZ-a koju ste najavili?

– Planira se nova sistematizacija radnih mjesta. Postoji racionalizacija u poslovanju. Nešto je smanjen broj ljudi, a vezano uz transparentnost rada, moj je cilj u idućoj financijskoj godini biti u plusu. Ostala su samo dva kredita komercijalnih banaka koja moramo riješiti, a kada sam preuzeo stranku, morali smo odmah podizati kredit da bismo uopće mogli ići u kampanju i pobijediti.

Hoćete li se zaduživati za lokalne izbore?

– Izrađujemo financijski plan iz postojećih prihoda. Inzistiram na transparentnosti rada i u tu svrhu sam uveo da se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu sastaje Predsjedništvo HDZ-a s Nacionalnim vijećem. Održali smo nekoliko sjednica Središnjeg odbora. Uspostavili smo i Savjetodavno vijeće naših seniora, veterana koji su dali doprinos HDZ-u u prvom desetljeću hrvatske države, a reaktivirat ćemo rad naših stranačkih odbora. Tri sam puta u zadnjih šest mjeseci obišao sve stranačke organizacije i imam jako dobar osjećaj raspoloženja upravljačkih struktura stranke, kao i članova. Mogu reći da su ljudi u stranci vrlo zadovoljni jer imaju stabilnost, dio su pobjedničke stranke, imaju prepoznatljiv smjer, privlačnost te rezultate istraživanja koji su ohrabrujući za HDZ.

Stalno se sugerira da postoji sukob između vas i vašeg zamjenika Milijana Brkića kojega ste naslijedili. Nije ga čak bilo ni na božićnom domjenku. Kako komunicirate?

– Imamo jako korektan i otvoren odnos. Predsjedništvo i sva tijela stranke su izabrana u vrijeme mog prethodnika na zadnjem Općem saboru HDZ-a.

Kakva je kohabitacija?

– Nije kohabitacija. Radimo za HDZ. Mislim da funkcioniramo dobro. Kolega Brkić je jedan od tri potpredsjednika Hrvatskog sabora. Konzultiramo se i ne vidim nikakve probleme.

Kada će biti unutarstranački izbori u HDZ-u?

– Nakon konsolidiranja vlasti na državnoj razini pripremamo se za lokalne izbore. Ambicija mi je povećati broj župana HDZ-a. Bili smo prva Vlada koja se sastala sa svim županima. Kada smo u Vladi pripremali taj sastanak, pitao sam ministre tko poznaje sve župane i samo ih je petero znalo baš sve. To govori da upravljamo Hrvatskom na više razina i da se moramo bolje poznavati i surađivati.

Rekli ste da na lokalnim izborima želite povećati broj župana. Kakvi su vam ciljevi u pogledu gradova?

– HDZ dobro stoji u srednje velikim gradovima kao što su Šibenik, Karlovac, Vukovar, Zadar. Želimo napraviti iskorak u velikim urbanim sredinama. To je bio i jedan od mojih unutarstranačkih ciljeva. Očekujem da jedan od četiri velika grada sigurno dobije HDZ-ova gradonačelnika. Analitički gledano, najviše šanse imamo u Splitu. Trudit ćemo se ostvariti dobre rezultate i u drugim gradovima, no u Splitu imamo vrlo kvalitetnog kandidata, a i okolnosti su takve da imamo najviše šanse.

Stalno se preispituje stav HDZ-a prema zagrebačkom gradonačelniku. Kako ćete se postaviti prema Milanu Bandiću? Kao prema neuspješnom gradonačelniku kojega treba smijeniti ili će vam prioritet biti osvajanje većine u Gradskoj skupštini jer ste realno svjesni da ne možete dobiti izbore za gradonačelnika?

Iznjedrit ćemo kandidata i to najvjerojatnije do kraja siječnja. Oko toga ćemo postići dogovor s gradskom organizacijom i vodstvom stranke. Provodimo ispitivanja javnog mijenja da vidimo koji potencijalni kandidat ima najviše šansi. Najveća smo stranka i kao inače želimo imati svog kandidata. Imamo dovoljno vremena i otklanjam sve teze o tome da je kratko vrijeme. Duge kampanje nisu nužno korisne. HDZ je na pitanju proračuna pokazao da smo u stanju artikulirati interese za pojedine gradske četvrti. Imamo projekte, a napravit ćemo kvalitetan program iza kojeg ćemo stati i uvjeren sam da ćemo postići bolji rezultat nego 2013. i za gradsku skupštinu i u utrci za gradonačelnika.

U Zagrebu ste odustali od rušenja proračuna i imenovanja povjerenika, a onda ste to učinili u Dubrovniku. U čemu je razlika?

– Velika je razlika. U Dubrovniku je gradsko vijeće i HDZ koji ima predsjednika gradskog vijeća kontinuirana oporba gradonačelniku. Tamo su već bili izvanredni izbori. Predsjednik gradskog vijeća je izabran mimo volje onih koji podržavaju dubrovačkog gradonačelnika. Prema tome, situacija u Zagrebu i Dubrovniku nije usporediva.

Hoće li biti situacija u Hrvatskoj gdje će HDZ i Most ići zajedno na lokalne izbore?

– Koliko je meni za sada poznato – ne. S Mostom smo dogovorili suradnju na nacionalnoj razini i pritom smo rekli da će na lokalnim izborima svatko samostalno nastupiti sa svojim kandidatima i programima.

Kao jedna od glavnih zamjerki izmjenama Zakona o lokalnim izborima kojim se de facto Andri Vlahušiću onemogućava kandidatura je da s uvjetnom osudom za zloporabu položaja može biti kandidat za sve funkcije, od predsjednika države, preko saborskog zastupnika, do europarlamentarca, osim za gradonačelnika.

– Riječ je o jednome od sedam jamstava koja je Most istaknuo prije izbora. Smatram da bi na konzistentan način katalog kaznenih djela zbog kojih se ograničava pasivno biračko pravo trebao primijeniti na sve izbore. Općenito smatram da nam u srednjem roku treba cjelovita reforma izbornog zakonodavstva. U ovom trenutku to nije prioritet.

Jeste li za donošenje jedinstvenog izbornog zakonika u kojemu bi se definirala pravila za sve izbore te korigirale izborne jedinice i je li to u četverogodišnjem planu vaše Vlade?

– Tome treba sustavno pristupiti. Izmjene koje smo imali 2010. pri izboru zastupnika za Europski parlament otvoren je put preferencijalnom glasanju koje je osvježilo i demokratiziralo izbore, a kandidate učinilo vidljivijima na listama. Na ovim izborima HDZ je na moje inzistiranje prvi put imao strategiju poticanja preferencijalnog glasanja svih kandidata. To dosad nije bila strategija. Naši su kandidati prvi put imali svu slobodu koristiti društvene mreže, medije i promovirati se u kampanji. Smatrao sam da samo sinergijom svih kandidata i personaliziranom nacionalnom kampanjom mene kao predsjednika stranke možemo uspjeti. I jesmo. Ostvarili smo odlične rezultate.

Znači da biste broj kandidata koji preferencijalnim glasovima mogu ući u Sabor proširili na tri?

– Da. Oko toga smo se izjasnili i dogovorili s Mostom. Vjerujem da će to pomoći biračima da se lakše opredijele na izborima.

Treba li nam neposredan izbor predsjednika(ce) Republike?

– Moji profesori na Pravnom fakultetu i glavni ustavotvorci radili su Božićni Ustav po uzoru na francuski i američki model te izradili svojevrsnu kombinaciju glede ovlasti predsjednika. Taj smo Ustav promijenili 2000., a onda ga još nekoliko puta mijenjali. Zadnje velike izmjene su bile 2010. godine. U Hrvatskoj političkoj kulturi neposredno izabrani predsjednik ima težinu i percepciju koja je nerijetko veća nego stvarne ustavne ovlasti. Ovlasti koje je imao predsjednik Tuđman bile su bitno šire nego što ih je imao drugi predsjednik Stjepan Mesić. No, neposredni izbor daju veći značaj predsjednici nego da je birana posredno. Ovlasti koje su najznačajnije su u domeni vanjske politike, Oružanih snaga i sigurnosnih službi. Čini mi se da ovakav odnos predsjednika(ce), Vlade i Hrvatskog sabora može vrlo korektno funkcionirati kada nisu u kohabitaciji. Kada je na sceni kohabitacija, onda se javljaju problemi. U ovom trenutku ne bih mijenjao Ustav.

Ipak vidite dva problema. Jedan su ovlasti koje ne korespondiraju s neposrednim izborom predsjednika(ce), a drugi problemi koje stvara kohabitacija. Bi li u budućnosti trebalo mijenjati Ustav i način izbora šefa države?

– Oko ustavnih promjena uvijek je dobro imati široki politički i društveni konsenzus, no vidjeli ste u prošloj predsjedničkoj kampanji da to nije tema za izbore nego za mirnije ozračje. No, ja u ovome trenutku ne vidim razlog da je otvaram.

Predsjednica je svojedobno najavila preseljenje s Pantovčaka, je li to i dalje tema koju bi trebala završiti vaša Vlada?

– To pitanje nije na dnevnom redu.

Kakvi su odnosi s oporbom i postoje li teme oko kojih ćete tražiti konsenzus sa SDP-om?

– Mislim da nakon 90-te i 2000-te nikad nije bilo krupnijih političkih posljedica za lidere političkih stranaka nego nakon izbora 11. rujna. Kada gledate političku scenu, ona se ove godine iz temelja promijenila. Čestitao sam novom predsjedniku SDP-a, i to pismom kao predsjednik HDZ-a, za razliku od njegova prethodnika koji nije reagirao na moj izbor za predsjednika HDZ-a, a kamoli da je čestitao na pobjedi na izborima. Stupanj političke kulture i komunikacije kada je riječ o HDZ-u koji vodim je primjeren standardu naše europske pučke obitelji. Otvoren sam za dijalog, Bernardić mi je kao predsjednik SDP-a uputio pismo s nizom tema koje su aktualne za Vladu i oporbu. Oko strateških pitanja ćemo se konzultirati, ali je jasno tko je vlast, a tko oporba.

Možete li dati rezime 2016. godine?

– Iza mene je vrlo dinamičnih, gotovo pa filmskih šest mjeseci. Od unutarstranačke kampanje, parlamentarnih izbora, pregovora o formiranju Vlade, kao i početka rada Vlade bez ikakve ograde od 100 dana. Shvatio sam da su očekivanja takva da nemamo ni najmanjeg popusta. Zahvalan sam svim ministrima na velikom angažmanu. U samo dva mjeseca imamo usvojenu veliku poreznu reformu koja je u političkom smislu bila smjela, državni proračun, novi Zakon o javnoj nabavi, Akcijski plan o reformi javne uprave, podizanje za 156 kuna minimalne plaće, dogovor sa sindikatima državnih službi, nakon 5 godina isplaćene su božićnice zaposlenicima u državnim i javnim službama, plaće u javnim službama od 1. siječnja podižu se za 2%, imamo stabilne izglede kreditnog rejtinga, gospodarski rast, rast industrijske proizvodnje, i na kraju smireno ozračje u društvu. Projekcija političke stabilnosti i pravne sigurnosti je moj glavni cilj, kao i bitka za mainstream koja ima hrvatsku i europsku dimenziju. Gospodarski rast bit će temeljni prioritet Vlade u 2017., a socijalnu osjetljivost i društvenu solidarnost smo već dokazali svojim djelima.

Izvor: Jutarnji.hr

facebook komentari

  • kostresh

    aauuuu sve 5. med i mlijeko rekao bi neko…