Pratite nas

Pregled

“Nurnbergški proces 2”

Objavljeno

na

Zahvaljujući svojim izvorima u Njemačkoj, Dnevno je otkrio strogo čuvanu tajnu: njemačke vlasti spram Perkovića imaju poseban tretman što najbolje pokazuje koliko im je bilo stalo do njega i kakav je on “kapitalac” u njihovim očima.

Cijelo vrijeme dok je u Hrvatskoj trajalo političko, pravosudno i medijsko natezanje oko Perkovićevog (ne)izručenja, njemačke su vlasti i mediji cijeli postupak pratili prilično suzdržano. Nije bilo nikakvih službenih reakcija bilo politike bilo pravosuđa, osim jedne iz njemačkog Ministarstva pravosuđa koje je početkom godine na novinarski upit tek hladno poručilo kako pozorno prate cijeli slučaj vjerujući u hrvatsko sudstvo.

Čak i u trenutku kada je Josip Perković dodirnuo njemačko tlo, nakon godina čekanja, nije bilo neke značajnije reakcije. Umjesto priče, Nijemci su djelovali. Prvo su ga smjestili u “Institut za izvršenje pravde”, kako moderno nazivaju zatvor južno od bavarske prijestolnice koji je jednostavno poznat kao Stadelheim. Već u subotu se Perković očitovao pred istražnom sutkinjom Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu o navodima iz optužbe tvrdeći kako on nema ništa s Đurekovićevim ubojstvom.

perkovic nurnberg

Podsjećamo, Viši zemaljski sud u Muenchenu osudio je 2008. godine Krunoslava Pratesa na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. U presudi Pratesu stoji da je organizator ubojstva bio Perković te da je Republika Hrvatska odbila surađivati s njemačkim vlastima u rasvjetljavanju cijelog slučaja. No, onog trenutka kada je Hrvatska postala članicom EU-a, morala je primijeniti Europski uhidbeni nalog pa je usprkos silnim otporima i naporima vladajuće oligarhije u Hrvatskoj, Perković na kraju ipak izručen Njemačkoj.

Čim su ga se dočepali, Nijemci su vrlo zorno pokazali što im on znači. Dakle, ništa nisu željeli prepustiti slučaju. Nakon jedne noći provedene u Stadelheimu, po povratku od istražne sutkinje Perković je privremeno smješten u manji zatvor u Nuernbergu. Cijela operacija je predstavljena kao mjera opreza jer se u bavarskom zatvoru nalazi dosta optuženika iz bivše Jugoslavije pa je postojala realna opasnost da Perković u nekoj šetnji bude izložen verbalnim ili nekim drugim prijetnjama.

No, kako doznajemo, Perković je u Nurnbergu proveo samo dvije noći. Tijekom vikenda u Stadelheimu je ispražnjen cijeli jedan zatvorski blok pa se “najtraženije” lice s njemačke tjeralice moglo vratiti u prikladniji istražni zatvor. To je, kažu naši sugovornici, trebalo imati i psihološki učinak na samog Perkovića kojeg će njemačko tužiteljstvo tijekom istražnog postupka sigurno pritiskati da “otvori dušu”.

Osim toga, prema njemu se provode vrlo stroge mjere sigurnosti. Primjerice, njegov njemački odvjetnik tvrdi kako tek “pokušava ishoditi potrebna odobrenja kako bi Perkovića u istražnom zatvoru posjetio hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, što tvrdi nije baš jednostavno jer za to mora ishoditi dopuštenje nadležne istražne sutkinje Saveznog vrhovnog suda koja tom zahtjevu može, ali i ne mora udovoljiti.

Dakle, Perkoviću je određen vrlo strog istražni zatvor zbog opasnost od bijega i težine kaznenog djela za koje ga se tereti. Istražna sutkinja je prihvatila prijedlog tužiteljstva da Perković u zatvoru bude pod posebno strogim režimom. Oni očito smatraju da je on središnja osoba u cijeloj priči o 60-ak ubojstava hrvatskih emigranata na njemačkom tlu s kojima se povezuje jugoslavenska Udba. Taj strogi režim znači da se svaki posjet Perkoviću u zatvoru odvija pod nadzorom: razgovor s odvjetnicima obavezno se vodi preko stakla, na njemačkom jeziku i u prisutnosti službenika Zemaljskog kriminalističkog ureda. Ako bi ga posjetio neki član njegove obitelji, recimo sin Saša, mora biti prisutan prevoditelj kako bi policijskom službeniku prevodio njihovu konverzaciju.

Nakon što se morala jako potruditi da dobije okrivljenika, Njemačka sada ne ostavlja ni najmanju mogućnost da ga ponovno “izgubi” i zato je dobio status najgoreg zločinca.

dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati