Connect with us

Kultura

 O PRAVOPISU: “Uime Jovanovića i Goldsteina”

Published

on

Prigovaraju mi neki što tako općenito govorim o ruglu koje se zove “Hrvatski pravopis” u produkciji Insituta za jezik i jezikoslovlje. Prigovornici imaju pravo jer sam od detalja odustao nakon prvih nekoliko stranica i bacio rečeni pravopis u smeće. No, bilo je očito i onih koji imaju više strpljenja, pa su me dobri ljudi upozorili na portal koji mi do sada nije bio poznat kao ni mnogi drugi jer se ne bavim pretrčavanjem po međumrežju.

Potražio sam ipak preporučeni portal i tekst stanovitog i duhovitog gospodina koji se potrudio pronaći stotinjak bisera, abecednim redom. Što je našao? Da u pravopisu IZAJIJ-a (nije prorok) Armenci mogu biti i armenci, a to valjda da Jozić napakosti Bagdasarovu, da se piše “pripadnici Armenske Crkve” koja ne postoji nego dvije – Armenska apostolska crkva i Armenska katolička crkva, nadalje da se djeci drago lane piše bambi, a ne Bambi, da je pridjev budimpeški – što podsjeća na gay pride, da je strujama oduzeto veliko slovo pa se pišu: golfska i đenovska itd.

Vrlo me je začudilo i moram provjeriti je li točno, ali ako je točno onda se radi o velikoj sablazni – naime, rečeni je gospodin opazio da se u pravopisu piše Decartes, a tek u genitivu dobiva svoj “s” (Descartesa). Malena Ciganka piše se malim slovom – cigančica. Postoji hrvatska riječ kiberdjevojka. Postoji i lakmusov papir, valjda po izumitelju Ž. Lakmusu, ne postoje najlonke nego samo najlonka kao uputa za žene koje idu u “šoping” pa kažu prodavačici “Imate li najlonku?”.

O sljubljivanju riječi javnost već ponešto zna, ali nije naodmet ponoviti da se po Joziću i kompaniji piše: dosutra, dogrla, dovečer, uime, uinat. Već sam i ja o tome pisao, navodeći riječi koje izgovaramo križajući se, po novom Uime Oca i Sina itd. To jest, pravopis rađen Uime Jovanovića i Goldsteina.

Problemi s malim i velikim slovom

S velikim i malim slovima IZAJIJ ima golemih problema, pa kad malim piše što bi trebalo velikim, onda se na drugom mjestu razbaca pa Marula naziva Ocem Hrvatske

Književnosti (OHK) što bi Marulića bacilo u afan. Institutov pravopis drži da nisu dobre rječi poput neoskvrnut, neosporan, porijeklo, vjekovni.

O sljubljivanju riječi javnost već ponešto zna, ali nije naodmet ponoviti da se po Joziću i kompaniji piše: dosutra, dogrla, dovečer, uime, uinat. Već sam i ja o tome pisao, navodeći riječi koje izgovaramo križajući se, po novom Uime Oca i Sina itd. To jest, pravopis rađen Uime Jovanovića i Goldsteina.

Još desetke i desetke primjera nebuloznosti navodi rečeni gospodin, kao primjerice da se nešto ne smije više dići nego samo dignuti i slično, no jedna je preporuka novoga pravopisa upravo briljantna a radi se o glagolima naprćiti i napućiti, s preporukom da je bolje napućiti , pa ma o kojem se dijelu tijela radi.

Eto, prepričao sam nalaze rečenoga gospodina jer želim da se zabavljaju i čitatelji portala HKV-a.

Što znači riječ – pravopis?

Po definiciji, to je skup propisa o pisanju nekim jezikom. Takozvani “Hrvatski pravopis” blaženoga Instituta drži se te definicije – jest da je propisao pisanje nekim jezikom, ali taj neki jezik ni u kom slučaju nije hrvatski jezik.

 

Hrvoje Hitrec/hkv

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Predstavljanje knjige Josipa Pečarića “Thompson – pjesmom za Hrvatsku”

Published

on

By

POZIV NA PROMOCIJU KNJIGE AKADEMIKA PEČARIĆA

– THOMPSON – PJESMOM ZA HRVATSKU –

Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara poziva Vas u srijedu 25. listopada 2017. u 18 sati
u Domu branitelja HVIDRA Slovenska 21, Zagreb na predstavljanje knjige Josipa Pečarića “Thompson – pjesmom za Hrvatsku”.

O knjizi će govoriti mons. dr. Vlado Košić biskup sisački, ugledni novinar i publicist Mate Kovačević poznati kolumnist Marko Ljubić i akademik Josip Pečarić.

Radujemo se vašem dolasku!

facebook komentari

Continue Reading

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading