O sukobima u Mostaru nove dokumente objavio Praljak

    0

    Iako je Haaški sud nedavno odbacio zahtjeve bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) generala Slobodana Praljka da mu se dodijeli branitelj, ili da u slučaju samostalnog vođenja obrane dobije presudu na hrvatskome jeziku, uslijedila je svojevrsna protuofenziva. Praljak je objavio dvije od pet planiranih knjiga na engleskome jeziku u kojima je sublimirana njegova obrana za vrijeme sudskog postupka protiv Herceg Bosne u kojemu je i sam nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.

    praljak_0Napisao 1300 stranica

    Praljak je autor dviju knjiga koje na ukupno 1300 stranica svjetskoj javnosti uz predočenje brojnih dokumenata i osobnih istupa objašnjavaju pojedinosti ratnih zbivanja uglavnom između Bošnjaka i Hrvata. Pri tome je naveo kako je u nastanku ovih vrijednih dokumentarističkih knjiga imao svesrdnu pomoć pojedinaca, a ne institucija Republike Hrvatske. Prije svega dr. Miroslava Tuđmana koji je uredio dokumente izdane od hrvatskih državnih ustanova, predsjednika Republike Hrvatske, Vlade, Sabora, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova u razdoblju prije sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma. No, za razliku od ove privatne pomoći, iako je to bio slučaj u obrani drugih optuženika, pomoći od Vlade Republike Hrvatske ili hrvatskih institucija u vlasti u Bosni i Hercegovini nije imao. “Pomoć hrvatske Vlade u prikupljanju nije uopće postojala”, naveo je general Praljak u predgovoru knjige. Po njegovim riječima, dokumenti koje je objavio su činjenice i ‘te činjenice mogu i moraju graditi razumni zaključak, istinu’. Prva knjiga je sastavljena od nekoliko dijelova. Prvi je dio “Istina o politici Republike Hrvatske prema Bosni Hercegovini”. U okviru toga se nalaze poglavlja koja donose istupe predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini, Herceg Bosni i Hrvatima, kao i odnos Sabora te hrvatske Vlade.

    Neretva ‘93. i Mostar

    U drugome, pak, dijelu Praljak je objavio pojedinosti oko pomoći koju je Republika Hrvatska upućivala BiH, među kojima je i pomoć Bošnjacima te Armiji BiH. U drugoj knjizi, koja je sastavljena od nekoliko cjelina, Praljak je predstavio kako se odvijao razvoj političkih i vojnih priprema vezanih uz napade Vojske BiH na HVO u središnjoj Bosni i dolini rijeke Neretve u razdoblju od 1992. do 1994. Poseban dio posvećen je Mostaru i ratu u tome gradu, a u trećem su istaknuti dokumenti oko napada Armije BiH na HVO tijekom 1993. godine u akciji “Neretva ‘93.” u kojima su počinjeni brojni zločini nad hrvatskim civilima. Praljak objavljuje i intrigantni dio oko hrvatskih dragovoljaca u ratu u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme postupka pred Haaškim sudom general Praljak je uglavnom konceptualno branio projekt osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine za vrijeme rata.

    Večernji list

    facebook komentari