Pratite nas

Kultura

O Veljku Mariću se govorilo i u Varaždinu

Objavljeno

na

U dvorani Varaždinske biskupije u Varaždinu održano je predstavljanje knjige Mladena Pavkovića – “Veljko Marić-nisam kriv”. Pored autora, o knjizi su još govorili Zvonimir Trusić, hrvatski branitelj i Ivan Jaklin, predsjednik Ogranka Hrvatskog kulturnog vijeća, koje je bilo i organizator ove uspješne tribine, na kojoj smo se još jednom podsjetili na Veljka Marića, koji je neopravdano osuđen u Beogradu, na drastičnu kaznu od 12 godina zatvora.

U knjizi, za koju je predgovor napisao akademik Josip Pečarić, poznati novinar i publicist Mladen Pavković, upoznao nas je s optužnicom, presudom, nizom važnih dokumenata, osobnih pisama ovog sve poznatijeg hrvatskog uznika, dopisima koji su pisani da se Marić, kao hrvatski branitelj oslobodi ili prebaci na izdržavanje kazne, odnosno na ponovno suđenje u Hrvatsku i drugo – rekao je Jaklin te dodao da čitajući ovu knjigu svatko se vrlo lako može uvjeriti da ovaj hrvatski branitelj iz Grubišnog Polja nije imao pošteno i pravedno suđenje.

S tim se složio i Zvonimir Trusić, koji se osvrnuo i na nepravde koje se godinama čine ljudima koji su branili i obranili hrvatsku državu, a da najveći dio krivice za to ide ljudima koji su obnašali i obnašaju najviše državničke političke i ine funkcije.

  • Da su branitelji i članovi njihovih obitelji zadovoljni, a trebali bi biti, pokazuje i šator koji je smješten u centru Zagreba, a u kojem ljudi koji su najzaslužniji za stvaranje države svakodnevno protestiraju. Vlast jednostavno nema sluha, branitelje se neprestano proganja, pa je i moj moto “Stop proganjanju hrvatskih branitelja”. Žalosno je što Marić leži u srpskim logorima. To se nikada ne bi moglo dogoditi recimo nekom izraelskom vojniku. Da smo mi na takav način proganjali agresorske vojnike nakon rata, kao što su Srbi Veljka Marića, vjerujem da do ovog slučaja nikada ne bi došlo – istaknuo je Trusić i najavio da će pod motom “Stop progonu hrvatskih branitelja” uskoro organizirati niz tribina diljem Hrvatske, a u kojima će sudjelovati i najzaslužniji za ovo što imamo danas.

Pavković je autor brojnih zapaženih knjiga i publikacija u kojima se govori o progonjenim hrvatskih junacima, među kojima se poglavito ističu knjige o generalima Gotovini i Markaču te o Dariju Kordiću. Samo tijekom posljednjih godina bio je sudionik nekoliko stotina tribina na kojima se govorilo o hrvatskom Domovinskome ratu i svemu onome što se događalo i događa nakon njega.

Rekao je da slučaj Veljka Marića nije jedinstven, da na žalost ima još hrvatskih branitelja koji su uhićeni i zatvoreni poput ovog uznika, te je naglasio primjer nekih branitelja HVO-a. No, po njegovu mišljenju žalosno je što se Hrvatska tek samo tako odriče svojih branitelja, što nitko ništa, osim časnih pojedinaca, nije učinio da ti ljudi, ako ništa drugo, a ono imaju časno i pravedno suđenje. Marić i njegova obitelj ostavljeni su na “vjetrometini”, a nema naznaka ni da će se uskoro nešto pozitivno dogoditi kad je ovaj čovjek u pitanju. Stoga, rekao je, sada priprema već i novu knjigu, također o problematici branitelja.

Inače, to je nakon Zagreba i Grubišnog Polja treće predstavljanje ove knjige, a naredno je zakazano u Rijeci.

D.V.

Autor: Dragan Vicković

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati