Pratite nas

Naši u svijetu

Obama: ‘Moguća vojna intervencija u Rusiji neće proći nekažnjeno!’

Objavljeno

na

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič na konferenciji za novinare u južnoj Rusiji rekao je da je morao napustiti Ukrajinu zbog prijetnji smrću njemu i njegovoj obitelji.

[dropcap]D[/dropcap]odao je da su na vlast u Ukrajini došli profašisti i nacionalisti koji predstavljaju manji dio ukrajinskog stanovništva. Tenzije su se danas nastavile na Krimu. Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakovrekao je da je ruska mornarica blokirala luku u Sevastopolju, u kojoj se inače nalazi baza ruske mornarice, te da su druge ruske vojne snage zauzele luku u Simferopolju, dok su naoružani muškarci u vojnim odorama zauzeli dvije zračne luke uKrimu. Ruska mornarica je negirala umiješanost u zauzimanje zračne luke.

Kronologija događaja:

23.09 sati – U svom obraćanju Obama je kazao da će “destabilizirajuće biti svako kršenje ukrajinske suverenosti” te da će to predstavljati “miješanje u pitanja o kojima mora odlučiti ukrajinski narod”.

– Duboko smo zabrinuti izvještajima o vojnim manevrima koje je poduzela Rusija u Ukrajini – kazao je Obama te dodao kako Rusija ima povijesne odnose sa Ukrajinom misleći na bazu Crnomorske flote u Sevastopolju. – Moguća intervencija u Ukrajini neće proći nekažnjeno – rekao je Obama.

Rekao je da se SAD zalažu za suverenitet i teritorijalni integritet demokratske Ukrajine. U svojim razgovorima je Putinu ponudio suradnju. – Prije nekoliko dana sam također razgovarao sa predsjednikom Putinom i jasno mu kazao da oni mogu biti dio međunarodnih napora za uspostavu stabilnosti i uspjeh ujedinjene Ukrajine – kazao je Obama i dodao da su SAD tijekom krize uporno ponavljale da ukrajinski narod mora imati mogućnosti izabrati svoju vladu.

22.43 – Američki predsjednik Obama se obratio javnosti vezano uz stanje u Ukrajini.

22.13 – Ukrajinski dužnosnik je rekao da je 2 tisuće ruskih vojnika u 13 zrakoplova stiglo na Krim tijekom današnjeg dana. Sergej Kunitsin je rekao da su zrakoplovi sletjeli u vojnu bazu blizu Simferopola.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov je optužio Rusiju za agresiju i pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane s provokacijama. – Provociraju nas kako bi ušli u oružani sukob – kazao je Turčinov te dodao kako prema njihovih izvorima Rusi pokušavaju jednaki scenarij kao i u Abhaziji kada su isprovocirali sukob i onda pripojili teritorij.

“Pozivam Putina da prekine s provokacijama i povuče vojsku sa Krima”, rekao je Turčinov. Ukrajina prosvjeduje i zbog, kako navode, ulaska u njihov zračni prostor i kršenja sporazuma prema kojem se Crnomorska flota nalazi na na Krimu. Ukrajinska granična policija je izvijestila da je više od 10 ruskih helikoptera preletjelo iz Rusije u ukrajinski zračni prostor u Krimu.

18.58 sati – Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je o ukrajinskoj krizi razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, britanskim premijeromDavidom Cameronom i predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem. Dužnosnici ističu da se mora spriječiti daljnja eskalacija nasilja i situacija normalizirati što je brže moguće.

Cameron i Putin složili su se da su “slobodni i pošteni izbori koje je najavila održati nova ukrajinska vlada najbolji put za osiguravanje pozitivne budućnosti Ukrajine”. Generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon potvrdio je da će se večeras održati sjednica na kojoj će se raspravljati o situaciji u Ukrajini.

Ministri vanjskih poslova Češke, Mađarske i Slovačke i pomoćnik poljskog ministra vanjskih poslova na putu su u Kijev gdje će se susresti s novim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom. Podržat će novu vladu Ukrajine. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da je odobrilo izdavanje putovnica pripadnicima ukrajinskih paravojnih formacija Berkut koje su branile Janukoviča tijekom sukoba u Kijevu.

Novinar AP-a na Krimu je primijetio konvoj, devet ruskih oklopnjaka i kamion na cesti između luke Sevastopolj i glavnog grada regije Simferopolja.

U petak je i Viktor Janukovič u Rusiji, u Rostovu na Donu održao konferenciju za novinare na kojoj je, između ostaloga, pozvao ruskoga predsjednika Vladimira Putina da bude odlučniji prema novim ukrajinskim dužnosnicima koji su ga smijenili i upozorio ga da Rusija ne smije ostati ravnodušna na događaje u bivšoj sovjetskoj republici Ukrajini.

– Rusija bi morala djelovati, to joj je obveza – rekao je Janukovič koji se sklonio u taj grad na jugu Rusije.

– Poznavajući Vladimira Putina, iznenađen sam što on još ništa ne govori. Rusija ne smije biti ravnodušna, ne smije biti mirno promatrati sudbinu tako bliskog partnera kao što je Ukrajina”, rekao je 63-godišnji Janukovič, koji je 21. veljače pobjegao iz Ukrajine.

– Rusija mora upotrijebiti sva sredstva kako bi prestao kaos i teror koji obuzimaju Ukrajinu – rekao je u očitom pokušaju da potakne čvršću reakciju Kremlja na nove proeuropske vlasti u Kijevu.

Najveći ukrajinski zračni prijevoznik, Ukrainian International, objavio je u petak da je zračni prostor nad Krimom zatvoren. Ruska agencija Interfax ranije je objavila da iz glavnoga grada Kijeva nema letova prema aerodromu u Simferopolju, ali jedan predstavnik aerodroma kaže kako je samo jedan let iz Kijeva kasnio, a ostali lete bez problema.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova prosvjedovalo je protiv ruskoga upada u ukrajinski zračni prostor i kršenja ugovora o najmu baze crnomorske flote.

U telefonskom razgovoru s čelnicima Velike Britanije i Njemačke te s predsjednikom Europskoga vijeća, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako nasilje u Ukrajini ne smije eskalirati, objavio je Kremlj u petak.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u tom je razgovoru naglasila kako treba izbjeći svaki potez koji bi mogao voditi u eskalaciju krize, objavio je njezin ured. “Pozvala je na suzdržanost i u svezi s Krimom”, objavio je njezin glasnogovornik Steffen Seibert.

Merkel je u petak nazvala i novog ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka i izrazila mu potporu.

Pošto je britanski premijer David Cameron u telefonskom razgovoru s Putinom Rusiji pozvao da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ministar vanjskih poslovaWilliam Hague najavio je kako putuje u Ukrajinu na razgovore s novim vodstvom. “Upravo sam razgovarao s vršiteljem dužnosti predsjednika (Oleksandrom) Turčinovom. U nedjelju putujem u Kijev na razgovore s novom vladom”, objavio je Hague na Twitteru.

Po priopćenju britanske vlade, Cameron i Putin su se složili kako će pozitivna ukrajinska budućnost najbolje osigurati izborima koje je prijelazna vlada obećala održati.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će u petak zatvoreni sastanak o ukrajinskoj krizi, kao što je tražila nova vlada u Kijevu jer kriza na Krimu prijeti ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

Bijela kuća u petak je ponovno od Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta, zatražila da poštuje ukrajinski teritorijalni integritet te upozorila kako bi ruska intervencija u Ukrajini bila pogreška.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je to u trenutku kad su na vidjelo počeli izlaziti podaci o akciji u kojoj su naoružani muškarci zauzeli dva aerodroma na Krimu, a što ukrajinske vlasti smatraju invazijom. Po Carneyevim riječima, američke vlasti još pokušavaju točno saznati podrijetlo tih napadača. “Intervencija bi bila teška pogreška”, rekao je.

Sjedinjene Države smatraju da predsjednik Viktor Janukovič koji je pobjegao iz zemlje nema više nikakav legitimitet. “Držimo da je Janukovič izgubio legitimitet jer nije obavljao svoje dužnosti i pobjegao je iz Ukrajine”, kaže glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki.

Mala ekipa financijskih stručnjaka Europske komisije putuje u ponedjeljak u Ukrajinu ispitati kolika kojoj je financijska pomoć potrebna toj zemlji, objavili su EU-ovi dužnosnici. Ti predstavnici glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja sastat će se s predstavnicima ukrajinskog ministarstva financija i središnje banke. “Prvo moramo precizno saznati koliko im treba”, rekao je jedan dužnosnik Komisije. “Čuju se razne brojke, a to zamagljuje stanje”. Ukrajina je već objavila da u iduće dvije godine treba 35 milijarda dolara. No kratkoročne potrebe znatno su manje i procjenjuju se na oko četiri milijarde dolara, kažu neki EU-ovi dužnosnici. I Međunarodni monetarni fond šalje inspektore u Ukrajinu. “Financijska situacija u Ukrajini manje je dramatična nego što se čini. Ne postoji neposredna prijetnja od nemogunosti plaćanja dugova”, rekao je drugi visoki EU-ov dužnosnik. “Na ljeto će trebati otprilike milijardu eura”, dodao je.

Prosvjedi koji su doveli do pada Janukoviča počeli su u studenome njegovom odlukom da odustane od planiranog potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini s Europskom unijom i okrene se bližoj suradnji s Rusijom.

Ukrajina bi ekonomsku korist od sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom imala već nekoliko tjedana nakon potpisivanja, rekao je u petak EU-ov povjerenik za trgovinu i dodao kako EU-ova ponuda i dalje stoji.

– Ponuda još vrijedi, to je sasvim jasno. Mi smo spremni potpisati čim Ukrajina bude spremna – rekao je Karel De Gucht nakon sastanka EU-ovih ministara trgovine u Ateni. – Korist će se vidjeti dva tjedna nakon potpisivanja – dodao je.

U petak je i Viktor Janukovič u Rusiji, u Rostovu na Donu održao konferenciju za novinare na kojoj je, između ostaloga, pozvao ruskoga predsjednika Vladimira Putina da bude odlučniji prema novim ukrajinskim dužnosnicima koji su ga smijenili i upozorio ga da Rusija ne smije ostati ravnodušna na događaje u bivšoj sovjetskoj republici Ukrajini.

– Rusija bi morala djelovati, to joj je obveza – rekao je Janukovič koji se sklonio u taj grad na jugu Rusije.

– Poznavajući Vladimira Putina, iznenađen sam što on još ništa ne govori. Rusija ne smije biti ravnodušna, ne smije biti mirno promatrati sudbinu tako bliskog partnera kao što je Ukrajina”, rekao je 63-godišnji Janukovič, koji je 21. veljače pobjegao iz Ukrajine.

– Rusija mora upotrijebiti sva sredstva kako bi prestao kaos i teror koji obuzimaju Ukrajinu – rekao je u očitom pokušaju da potakne čvršću reakciju Kremlja na nove proeuropske vlasti u Kijevu.

Najveći ukrajinski zračni prijevoznik, Ukrainian International, objavio je u petak da je zračni prostor nad Krimom zatvoren. Ruska agencija Interfax ranije je objavila da iz glavnoga grada Kijeva nema letova prema aerodromu u Simferopolju, ali jedan predstavnik aerodroma kaže kako je samo jedan let iz Kijeva kasnio, a ostali lete bez problema.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova prosvjedovalo je protiv ruskoga upada u ukrajinski zračni prostor i kršenja ugovora o najmu baze crnomorske flote.

U telefonskom razgovoru s čelnicima Velike Britanije i Njemačke te s predsjednikom Europskoga vijeća, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako nasilje u Ukrajini ne smije eskalirati, objavio je Kremlj u petak.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u tom je razgovoru naglasila kako treba izbjeći svaki potez koji bi mogao voditi u eskalaciju krize, objavio je njezin ured. “Pozvala je na suzdržanost i u svezi s Krimom”, objavio je njezin glasnogovornikSteffen Seibert.

Merkel je u petak nazvala i novog ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka i izrazila mu potporu.

Pošto je britanski premijer David Cameron u telefonskom razgovoru s Putinom Rusiji pozvao da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ministar vanjskih poslovaWilliam Hague najavio je kako putuje u Ukrajinu na razgovore s novim vodstvom. “Upravo sam razgovarao s vršiteljem dužnosti predsjednika (Oleksandrom) Turčinovom. U nedjelju putujem u Kijev na razgovore s novom vladom”, objavio je Hague na Twitteru.

Po priopćenju britanske vlade, Cameron i Putin su se složili kako će pozitivna ukrajinska budućnost najbolje osigurati izborima koje je prijelazna vlada obećala održati.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će u petak zatvoreni sastanak o ukrajinskoj krizi, kao što je tražila nova vlada u Kijevu jer kriza na Krimu prijeti ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

Bijela kuća u petak je ponovno od Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta, zatražila da poštuje ukrajinski teritorijalni integritet te upozorila kako bi ruska intervencija u Ukrajini bila pogreška.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je to u trenutku kad su na vidjelo počeli izlaziti podaci o akciji u kojoj su naoružani muškarci zauzeli dva aerodroma na Krimu, a što ukrajinske vlasti smatraju invazijom. Po Carneyevim riječima, američke vlasti još pokušavaju točno saznati podrijetlo tih napadača. “Intervencija bi bila teška pogreška”, rekao je.

Sjedinjene Države smatraju da predsjednik Viktor Janukovič koji je pobjegao iz zemlje nema više nikakav legitimitet. “Držimo da je Janukovič izgubio legitimitet jer nije obavljao svoje dužnosti i pobjegao je iz Ukrajine”, kaže glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki.

Mala ekipa financijskih stručnjaka Europske komisije putuje u ponedjeljak u Ukrajinu ispitati kolika kojoj je financijska pomoć potrebna toj zemlji, objavili su EU-ovi dužnosnici. Ti predstavnici glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja sastat će se s predstavnicima ukrajinskog ministarstva financija i središnje banke. “Prvo moramo precizno saznati koliko im treba”, rekao je jedan dužnosnik Komisije. “Čuju se razne brojke, a to zamagljuje stanje”. Ukrajina je već objavila da u iduće dvije godine treba 35 milijarda dolara. No kratkoročne potrebe znatno su manje i procjenjuju se na oko četiri milijarde dolara, kažu neki EU-ovi dužnosnici. I Međunarodni monetarni fond šalje inspektore u Ukrajinu. “Financijska situacija u Ukrajini manje je dramatična nego što se čini. Ne postoji neposredna prijetnja od nemogunosti plaćanja dugova”, rekao je drugi visoki EU-ov dužnosnik. “Na ljeto će trebati otprilike milijardu eura”, dodao je.

Prosvjedi koji su doveli do pada Janukoviča počeli su u studenome njegovom odlukom da odustane od planiranog potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini s Europskom unijom i okrene se bližoj suradnji s Rusijom.

Ukrajina bi ekonomsku korist od sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom imala već nekoliko tjedana nakon potpisivanja, rekao je u petak EU-ov povjerenik za trgovinu i dodao kako EU-ova ponuda i dalje stoji.

– Ponuda još vrijedi, to je sasvim jasno. Mi smo spremni potpisati čim Ukrajina bude spremna – rekao je Karel De Gucht nakon sastanka EU-ovih ministara trgovine u Ateni. – Korist će se vidjeti dva tjedna nakon potpisivanja – dodao je

VL/JL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati