Pratite nas

Naši u svijetu

Obama sada donosi odluku: Invazija ili samo podrška

Objavljeno

na

Ekstremisti ISIL-a i njihovi saveznici napreduju prema glavnom gradu gdje se okupljaju dragovoljci

obDramatični događaji u Iraku i velika ofenziva sunitske koalicije predvođene radikalnom skupinom Islamska država Irak i Levant, koja je povezana s Al-Qa’idom, zabrinuli su SAD.

 Sve spremno za napad

Iako Obama još nije donio odluku o mogućoj vojnoj intervenciji u Iraku, već je kazao kako će odluku o stajalištu u vezi s napredovanjem džihadista donijeti za nekoliko dana, izvjesno je da SAD ozbiljno razmišlja o vojnoj intervenciji protiv islamista u Iraku. Naime, SAD je u Perzijski zaljev rasporedio nosač zrakoplova USS George H. W. Bush klase Nimitz, jedan od najvećih ratnih brodova na svijetu. Te brodove pokreću dva nuklearna reaktora i imaju posadu od oko 6000 ljudi.

Naredba o raspoređivanju koju je dao američki ministar obrane Chuck Hagel “omogućit će glavnom zapovjedniku veću fleksibilnost bude li pokrenuta američka operacija radi zaštite američkih života, građana i interesa u Iraku”. U pratnji nosača zrakoplova George H. W. Bush još su dva američka broda, razarač USS Truxtun i krstarica USS Philippine Sea. Oba broda imaju lansere raketa te su do sada bili usidreni sjeverno od Arapskog mora. Iako SAD grupira svoje snage u Perzijskom zaljevu, vojni analitičari ne vjeruju da bi Amerikanci mogli krenuti u kopnene akcije protiv islamista. Vojni analitičar Amin Hotait, bivši časnik libanonske vojske, smatra da će Amerikanci, ako i dođe do intervencije, biti samo zračna potpora iračkoj vojsci.

– Nakon lošeg iskustva u Iraku, teško je vjerovati da bi američki vojnici ponovno zakoračili na iračko tlo. To je potvrdio i američki predsjednik Barack Obama kazavši da je povukao vojnike iz Iraka i da ih više tamo neće slati – istaknuo je Hotait napominjući kako će nekoliko idućih dana biti presudno te sve ovisi o situaciji na terenu.

Radikali objavili smaknuća

U međuvremenu, nastavljaju se žestoke borbe na sjeveru Iraka, između vladinih snaga sigurnosti, koje su krenule u protuofenzivu, i ekstremista Islamske države Irak i Levant, koji su na svojoj web stranici objavili zastrašujuću videosnimku likvidacije 1700 iračkih vojnika. Sunitska koalicija napreduje prema Bagdadu koji je postao zatvorena vojna zona. Na optužbe ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova da su Velika Britanija i SAD krivi za nastalu situaciju u Iraku, oglasio se i bivši britanski premijer Tony Blair.

– Invazija Iraka iz 2003. godine ne može se okriviti za jačanje nasilne pobune u toj zemlji. Nasilje u Iraku predvidljiv je i opasan efekt nedjelovanja u Siriji – kazao je Blair tvrdeći kako je ideja o tome da je sadašnja kriza u Iraku, uzrokovana svrgavanjem Sadama Huseina, “bizarna” te da je zauzimanje grada Mosula na sjeveru Iraka “planirano s druge strane granice, u Siriji”.

– Sad se može vidjeti što se događa kad ostavite diktatora na njegovu mjestu, kao što se to događa sada s Assadom u Siriji. Problemi neće nestati. Nasilje u Iraku posljedica je nedjelovanja u Siriji – rekao je Blair. VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas poručio iseljenicima u Australiji: U domovini ste uvijek dobrodošli ona vas uvijek čeka i priželjkuje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea

Tijekom posjeta Melbourneu, hrvatsko izaslanstvo na čelu sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ivanom Penavom, gradonačelnikom grada Vukovara, obišlo je Victorian School of Languages i Holy Family School, gdje ih je dočekao ravnatelj Peter Bruno, njegov zamjenik Anthony Laffy i voditeljica vjeronauka Stephani Berginc.

“Zbog programa hrvatskog jezika mnoge obitelji koje, iako su prilično udaljene od ove škole, već desetljećima upisuju djecu upravo ovdje. Podrška Ureda u radu nam je vrlo korisna i osigurava kontinuitet ovog kvalitetnog programa”, rekli su predstavnici ustanove u kojoj se od 1978. godine u redovnoj nastavi hrvatski uči kao strani jezik.

Nakon toga izaslanstvo iz domovine posjetilo je Hrvatski centar u Geelongu, čiji Lado ove godine slavi 45. godišnjicu postojanja.

U prostorijama Australsko-hrvatskih društvenih usluga izvršna direktorica Franci Buljat predstavila je rad te neprofitne udruge koja brine o starijim i nemoćnim osobama. Također, organizirano je i učenje hrvatskog jezika za odrasle, budući da štićenici udruge u starijoj dobi često govore isključivo hrvatskim jezikom.

U večernjim satima održan je susret s hrvatskim iseljenicima. Tom prigodom državni tajnik Milas snažno je naglasio važnost očuvanja hrvatskog jezika među mladim naraštajima te su predstavljeni iskoraci na tom području. Nakon toga uslijedila je predstava “Vukovarska večer”.

Desetog dana posjeta izaslanstvo je održalo radni sastanak s predstavnicima naših ljudi iz gospodarskog, društvenog i kulturnog života Melbournea te se na godišnjoj zabavi u organizaciji Folklorne skupine “Mladi Hrvati” iz Clifton Hilla susrelo s hrvatskim iseljenicima u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine. “Zahvaljujem se na predanom trudu uloženom u svaki nastup kojim njegujete svoju hrvatsku kulturnu baštinu, toliko daleko od svoje domovine.

Hvala i vašim roditeljima koji nikada nisu dopustili da naš duh zamre u bilo kojem hrvatskom domu. Hvala i našim misionarima te svim vašim učiteljima koji trajno prenose ljubav prema Hrvatskoj na naše mlade ovdje u Australiji”, naglasio je državni tajnik Milas, dodavši: “Dragi mladi, nastavite njegovati svoj hrvatski identitet i znajte da se svaki vaš uspjeh slavi i u domovini.

Hrvatski duh ne poznaje udaljenosti, pogotovo danas kada nas dijeli samo jedan e-mail. Znajte da ste u domovini uvijek dobrodošli, da vas ona uvijek čeka i priželjkuje i da ste vi njezini najbolji ambasadori koji je čine ponosnom. Znajte da je kultura koju njegujete jako stara, bogata i cijenjena europska kultura. Znajte da su vaši korijeni u Hrvatskoj, a vi ste naše zelene grane raširene po cijelom svijetu”.

facebook komentari

Nastavi čitati