Pratite nas

Povijesnice

Obilježena godišnjica ubojstva pripadnika Bugojanske skupine

Objavljeno

na

Na spomen ploči su ispisana imena četvorice stradalih Petra Bakule, Filipa Bešlića, Ilije Glavaša i Stipe Ljubasa te natpis: “Domoljubi Bugojanske grupe u temelje Domovine Hrvatske živote ugradiše”.

U Ogorju Gornjem kod Muća danas je održana komemoracija te služena misa zadušnica za četvoricu pripadnika Bugojanske skupine u povodu 41. godišnjice akcije Fenix kojom su oni pokušali u ljeto 1972. godine dignuti ustanak protiv tadašnje Jugoslavije, ali su ih pripadnici tadašnje jugoslavenske snage pobili u zaseoku Leskur u Gornjem Ogorju na padinama planine Svilaj gdje u čast njima podignuto spomen obilježje.

Na spomen ploči su ispisana imena četvorice stradalih Petra Bakule, Filipa Bešlića, Ilije Glavaša i Stipe Ljubasa te natpis: “Domoljubi Bugojanske grupe u temelje Domovine Hrvatske živote ugradiše”.

Bugojanska je skupina, koja je u lipnju 1972. upala u tadašnju Jugoslaviju brojala 19 članova, a jugoslavenske snage, odnosno tadašnja milicija te JNA i Teritorijalna obrana su ubile ili streljale njih 18, dok je jedino najmlađi od njih Ludvig Pavlović osuđen na 20 godina zatvora, ali on je poginuo kao hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.

Komemoraciju i misu zadušnicu zajednički su organizirali Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo (HKDD) iz Sarajeva i Hrvatska mladež Uzdanica (HMU) iz Zagreba.

Predsjednik HKDD-a don Ante Jelić je na misi zadušnici obraćajući se nazočnima istaknuo kako je Bugojanska skupina koja je izvela akciju Fenix 1972. godine “bila prva hrvatska oružana postrojba poslije 1941. godine”.

“Bugojanska skupina predstavlja početak borbe za slobodu Hrvatske, odnosno za hrvatsku slobodu, koja je ostvarena dvadeset godina poslije u Domovinskom ratu”, rekao je don Jelić.

Župnik u Ogorju fra Stipe Bešlić je u propovijedi na misi zadušnici naglasio kako nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu koju je priložila Bugojanska skupina za slobodu Hrvatske domovine.

“Oni su naši velikani, dali su svoje živote za Domovinu”, kazao je fra Stipe Bešlić.

Damir Gabrić, izaslanik župana splitsko-dalmatinskog Zlatka Ževrnje, obraćajući se nazočnima na komemoraciji, istaknuo je kako trajno moramo biti zahvalni Bugojanskoj skupini jer su 1972. godine kada su ušli u Jugoslaviju protiv sebe “imali Udbu koja je tada bila toliko moćna, a i danas je, nažalost vrlo moćna”.

“Svjedoci smo da Njemačka želi uhvatiti one ljude koji su ubijali Hrvate. No, u Hrvatskoj se donosi zakon radi jednog čovjeka (Josipa Perkovića) kako bi se izbjeglo njegovo izručenje Njemačkoj. Nijemci se tomu čude i kažu – ‘čudnih svata tih Hrvata, mi hoćemo uhvatiti onoga tko ih je ubijao, a oni ga ne daju'”, istaknuo je Gabrić.

Jedan od poznanika Bugojanske skupine Miro Bošnjak je u obraćanju nazočnima na komemoraciji istaknuo kako se ta skupina ubacila preko Dravograda u Jugoslaviju 20. lipnja 1972. godine, s namjerom da stigne na Tromedju, tj. na planinu Radušu, na području općine današnjeg Uskoplja, a imala je zadatak da pokrene ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine.

“Već 25. lipnja 1972. godine dolazi do prvog sukoba Bugojanske skupine s milicijom, a potom i s JNA, i Teritorijalnom obranom (TO). Jugoslavenske snage su činile oko 30.000 pripadnika SUP-a (milicije, JNA i TO), koje su pokušale uništiti Bugojansku skupinu. To im je naposljetku i uspjelo, uz pomoć doušnika i Udbe, tek nakon 37 dana”, pojasnio je Bošnjak.

Rodbina i prijatelji stradalih iz Bugojanske skupine, te predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata i predstavnci lokalnih vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na spomen obilježju u zaseoku Leskur u Gornjem Ogorju kod Muća.

dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. listopada 1991. – Konvoj liječnika bez granica

Objavljeno

na

Objavio

Konvoj humanitarne organizacije „Liječnici bez granica“ tek je 19. listopada 1991. napokon propušten u opkoljeni Vukovar.

Jedan od pokušaja ulaska 11. listopada zaustavljen je zato što je u kolima Hitne pomoći navodno pronađena ručna bomba.

U međuvremenu, 13. listopada zadnji veliki pokušaj proboja prema Vukovaru nije uspio, a hrvatske snage zaustavljene su, uz velike gubitke, na ulasku u Marince.

Unatoč svemu Europska zajednica zatražila je prekid operacija JNA kako bi humanitarni konvoj ušao u grad.

Nakon što su uz brojne prijetnje i opstrukcije ipak uspjeli ući, „Liječnici bez granica“ izvukli su iz vukovarske bolnice 112 ranjenika. No s druge strane ulazak konvoja u Vukovar srpske postrojbe zapravo su iskoristile da poprave i učvrste napadačke položaje, piše HRT

Kada je 19. listopada konvoj oko 11 sati krenuo prema Nuštru preko Bogdanovaca i Marinaca, započela je pucnjava te je  kolona zaustavljena. Do 15 sati konvoj s ranjenicima još uvijek je bio u Bogdanovcima, a napadi teškog topništva JNA na Nuštar nisu prestajali.

Konvoj je stoga nastavio put prema Srbiji, ali je jedan  kamion naletio na minu pri čemu su ranjene dvije medicinske sestre iz Švicarke i Luksemburga.

Konvoj je ipak nastavio prema Šidu, a na povratku, kod Lipovca, preuzeli su ga hrvatski redarstvenici. Tako je, nakon više od 12 sati lutanja, konvoj stigao u sigurne ruke. Zbog svih opasnosti kojima su bili izloženi medicinski djelatnici i ranjenici, odustalo se od daljnjih pokretanja humanitarnih akcija izvlačenja ranjenika.

Mali dio ranjenika nekako je ipak uspio naći put do slobode izvlačeći se početkom studenog. No najveći dio pacijenata vukovarske bolnice, naočigled europskih promatrača, po okupaciji odveden je na Ovčaru i likvidiran, što će ostati upamćeno kao najprimitivniji oblik neljudskosti velikosrpskog agresora.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

Premijerno prikazan “Boj za Novi Farkašić”

facebook komentari

Nastavi čitati