Pratite nas

Pregled

Obrana Brune Stojića: Suci su okrenuli glavu na drugu stranu…. jer se dokumenti nisu slagali s krajnjim ciljem

Objavljeno

na

Obrana Brune Stojića pozvala je u utorak žalbeno vijeće Haškog suda da utvrdi kako je presudom u predmetu “Prlić i drugi” pogrešno utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata podsjećajući pri tom peteročlano žalbeno vijeće da se radi o doktrini koju su počeli odbacivati međunarodni sudovi.

“Tvrdnja o udruženom zločinačkom pothvatu neodrživa je”, poručio je odvjetnik bivšeg ministra obrane Herceg-Bosne Karim Khan drugog dana žalbene rasprave pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). “Nema direktnih dokaza za dogovor sudionika udruženog zločinačkog pothvata nego se presuda temelji na izvedenim zaključcima”, kazao je.

Stojićev odvjetnik poručio je da je sudsko vijeće tražilo dokaze koji se uklapaju u njihovu teoriju a dokaze od ključne važnosti nije uzeo u obzir.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja.

Khan je kazao kako je raspravno vijeće, prihvaćajući tezu o udruženom zločinačkom pothvatu, uzelo u obzir tek nekoliko transkripata iz ureda prvog hrvatskog predsjednika zanemarujući sve druge koji pokazuju opredijeljenost hrvatskog državnog vrha za političku i vojnu suradnju Hrvata i muslimana u BiH.

Svi ti dokumenti ne pokazuju neki krajnji cilj etničkog čišćenja i stvaranja Banovine Hrvatske u granicama iz 1939., rekao je Khan. “Suci su okrenuli glavu na drugu stranu…. jer se (dokumenti) nisu slagali s krajnjim ciljem udruženog zločinačkog pothvata”.

Poručio je i da se zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu temelji na namjerama koje se pripisuju jednoj osobi a ta osoba nije Bruno Stojić nego Franjo Tuđman.

Raspravno vijeće napravilo je pogrešku kada je utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog pothvata, a čak ako je pothvat i postojao pogrešno je primijenjeno pravo i pogrešno su utvrđene činjenice da je Stojić bio član zločinačkom pothvata, rekao je Khan.

Odvjetnik je kazao kako je doktrina udruženog zločinačkog pothvata dovela do značajnih kontroverzija a posebno treći prošireni oblik pothvata, podsjećajući da “stalni Međunarodni kazneni sud ne prati tu doktrinu a sud za Kambodžu odbacio ju je”.

Khan je dodao i da presuda raspravnog vijeća u ovom predmetu nije u skladu s time kako je pravno na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju definiran udruženi zločinački pothvat.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Krstičević: Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor raspravlja o konačnom prijedlogu Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Uspostava tog sustava strateški je cilj definiran nedavno donijetom Strategijom nacionalne sigurnosti.

Damir Krstičević, ministar obrane, predstajući zakonski prijedlog o sustavu domovinske sigurnosti, najavio je za iduću godinu i prvu vježbu.

“Sljedeće godine želimo napraviti prvu vježbu sustava domovinske sigurnosti”, rekao je Krstičević, dodajući da je vrlo bitno i da se izradi priručnik za upravljanje kriznim situacijama.

“Nacionalna sigurnost i gospodarska sigurnost moraju ići ruku pod ruku”, rekao je Krstičević.

Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Konačni prijedlog zakona definira sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja i/ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Uspostava sustava domovinske sigurnosti strateški je cilj definiran u Strategiji nacionalne sigurnosti, koja je napravljena i usvojena nakon 15 godina, poručuje potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava. Uspostavlja se Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.

“Sustav domovinske sigurnosti jamčit će građanima da Hrvatska u bilo kojem trenutku može čvrsto odgovoriti na bilo koju ugrozu i opasnost”, kazao je Krstičević.

Uz spomenuti zakon trebaju raspraviti i predloženu Nacionalnu strategiju razvojne suradnje Hrvatske do 2021. godine te nekoliko izvješća, među njima i Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu godinu.

facebook komentari

Nastavi čitati