Pratite nas

BiH

Obrana generala Praljka uvjerena u neodrživost presude protiv hrvatske ‘šestorke’

Objavljeno

na

Slobodan-PraljakObrana generala Slobodana Praljka pred haškim sudom, koja je kao i obrane ostale petorice bosanskohercegovačkih Hrvata podnijela žalbu na prvostupanjsku presudu, uvjerena je da će pravni argumenti uvjeriti žalbene suce u neodrživost te presude, kazala je u četvrtak Praljkova odvjetnica Nika Pinter.

“Unatoč ograničenju da žalba smije imati do 50.000 riječi, uvjerena sam da će žalbeno vijeće prihvatiti pravne argumente obrane i da će to dovesti do izmjene prvostupanjske presude”, kazala je za Hinu Pinter i dodala da o sadržaju argumentacije ne može govoriti sve do objavljivanja javne verzije žalbe.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu je objavio kako su tužiteljstvo i svih šest obrana podnijeli 12. siječnja žalbe na prvostupanjsku presudu te da je njihov sadržaj tajan.

“Ono što mogu reći je da smo od najavljenih 58 osnova žalbe, zbog ograničenja u broju riječi, obrazložili 43”, rekla je Pinter i ocijenila da su stavke tako pravno argumentirane da će očekuje da će žalbeno vijeće Praljkovu žalbu usvojiti.

I žalbe drugih obrana dobro su pravno argumentirane, kaže Pinter.

Sada teče novi rok i do 7. svibnja strane u postupku trebaju podnijeti odgovore na žalbe, kaže odvjetnica Pinter.

To znači da tužitelj odgovara na svih šest žalbi braniteljskih timova bosanskohercegovačkih Hrvata, a obrane odgovaraju na žalbu tužitelja i ostalih pet obrana, ako ocijene da je odgovor na žalbu potreban.

Obrane su nakon objavljivanja nepravomoćne presude najavile žalbe i pri tom navele žalbene osnove. Obrane su tada napisale kako će se žaliti na pogrešnu primjenu prava i pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na postojanje udruženog zločinačkog pothvata, zajedničkog zločinačkog plana, međunarodnog sukoba i pojedinačnih utvrđenja suda o doprinosima okrivljenika u realizaciji udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je u svibnju 2013. osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Tužiteljstvo je u svojoj žalbi s koje je djelomično skinuta oznaka tajnosti zatražilo da poveća kazne četvorici bivših čelnika Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu ICTY.

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja očekuje se tek u lipnju 2017.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati