Pratite nas

Gospodarstvo

Od 1. siječnja 2015. potrošači će moći birati dobavljača električne energije

Objavljeno

na

Obzirom na odredbe direktiva Europske Unije iz oblasti energije vezane za dinamiku i preduvjete do potpunog otvaranja tržišta 1.1.2015. godine, te dužnosti i ovlasti regulatornog organa, a u vezi preuzetih obveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine,

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK na 18. redovnoj sjednici održanoj u petak, 24.10.2014. godine donijela je nove Opće uvjete za isporuku električne energije, Pravilnik o metodologiji za izračunavanje naknada za priključenje i definiranje rokova i usvjeta za priključak na distributivnu mrežu i novi Pravilnik o opskrbi kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene opskrbljivača.

Ovi dokumenti značajni su za proces otvaranja tržišta električne energije, doprinijet će konkurentnosti na tržištu električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine, osim toga otvorenost tržišta utiče na poboljšanu sigurnost opsrkbe, pruža kupcu slobodu u izboru opskrbljivača, dok će mogućnost promjene opskrbljivača biti bez dodatnih troškova.

Novi Opći uvjeti za isporuku električne energije su prilagođeni novim tržišnim uvjetima, kada kupac može birati svoga opskrbljivača, te su jedan od važnijih podzakonskih akata iz područja uređenja međusobnih odnosa u elektroenergetskom sektoru. Posebno jer u sebi sadrže kriterije kvalitete električne energije na mjestu preuzimanja/predaje, način i uvjete izdavanja elektroenergetske suglasnosti, uvjete, rokove i način zaključenja ugovora o priključenju – povećanju – smanjenju priključne snage, ugovora o opskrbi električnom energijom i ugovora o korištenju distributivne mreže.

Također, predmet Općih uvjeta je i definiranje uvjeta kada se krajnjem kupcu može obustaviti isporuka ili ograničiti isporuka električne energije, način obračuna i naplate električne energije, uključujući i metodologiju za utvrđivanje količina i cijene za obračun električne energije po osnovu neovlaštene potrošnje, prava na naknadu štete nastale zbog prekida u opskrbi električnom energijom, isporuke nekvalitetne ili ograničene isporuke električne energije.

Definirani su i odnosi sa kupcima kojima se ne smije obustaviti isporuka električne energije, uključujući i slučajeve neplaćanja potrošene električne energije, te način reguliranja međusobnih obaveza u ovakvim slučajevima, uvjeta i načina mjerenja električne energije i snage i drugih odnosa između operatora i korisnika distributivnog sistema, kao i drugih odnosa između elektroprivrednih subjekata i kupaca električne energije.

Novi Opći uvjeti za isporuku električne energije primjenjuju se od 1.1.2015. godine, bit će objavljeni u službenim novinama, internet stranici FERK-a i dostupni kod svih operatora distributivnog sistema i opskrbljivača.

Pravilnik o metodologiji za izračunavanje naknada za priključenje i definiranje rokova i uvjeta za priključak na distributivnu mrežu uređuje priključenje na distributivnu mrežu objekata novih krajnjih kupaca – proizvođača i investitora posebne zone, povećanje – smanjenje priključne snage postojećih krajnjih kupaca – proizvođača, prenos odobrene priključne snage, kao i način izračuna naknade za priključenje objekata krajnjih kupaca – proizvođača i investitora posebne zone na distributivnu mrežu.

Njime je propisana nova metodologija po kojoj će operator distributivnog sistema dati prijedlog cijene priključenja kupaca – proizvođača na distributivnu mrežu, a FERK će dati suglasnost ili utvrditi cijenu priključenja.

Novi Pravilnik o opskrbi kvalificiranih kupaca električnom energijom i postupku promjene opskrbljivača koji propisuje da kvalificirani kupac ima pravo slobodno izabrati opskrbljivača električne energije, te da svi kupci izuzev kupaca iz kategorije domaćinstava imaju status kvalificiranog kupca, dok kupci iz kategorije domaćinstava ovaj status stiču 01.01.2015. godine.

Svi kvalificirani kupci će se moći opskrbljivati električnom energijom od slobodno izabranog opskrbljivača na tržištu, po cijenama koje ugovore, a kupci na 0,4 kV naponskom nivou, osim kupaca iz kategorije javna rasvjeta, će imati mogućnost da budu opskrbljivani i od javnog opskrbljivača u okviru univerzalne usluge.

To znači, da će kupac imati mogućnost da odluči od kojeg će opskrbjivača nabavljati električnu energiju i da izabere onu ponudu za opskrbu koja mu najbolje odgovara. Pravilnik sadrži i obaveze javnog opskrbljivača, odnosno onog opskrbljivača koji ima obavezu da opskrbljuje kupca kada on ne odabere svog opskrbljivača na tržištu električne energije na način i pod uvjetima koje propisuje FERK.

Osim toga, pravilnik definira prava i obaveze kvalificiranih kupaca, postupak i uvjete promjene opskrbljivača, usluge rezervnog opskrbljivača, uvjete pod kojima kvalificirani kupac može koristiti usluge rezervnog opskrbljivača, kriterij za njegov odabir, vrijeme trajanja usluge rezervnog opskrbljivača. Kvalificirani kupac ima pravo bez naknade i u roku od 21 dan od dana podnošenja zahtjeva za promjenom, promijeniti opskrbljivača. Pravilnik sadrži i metodologiju za utvrđivanje cijena javnog opskrbljivača za pružanje univerzalne usluge i način formiranja cijena električne energije rezervnog opskrbljivača.

Početak primjene ovog pravilnika je od 1.1.2015. godine i bit će dostupan na internet stranici FERK-a. Iz FERK-a pozivaju sve zainteresirane koji se žele detaljnije informirati o skorim događanjima na tržištu električne energije da ih kontaktiraju na mail [email protected] ili da posjete internetsku stranici ferk.ba, priopćeno je iz ove institucije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Objavljeno

na

Objavio

Dok mi čekamo, Srbi će graditi LNG terminal.  HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a.

Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Nekako je ispod radara naših medija prošla vijest kako se Srbiji nudi da, zajedno s Grčkom i Bugarskom, gradi LNG terminal u grčkoj luci Aleksandrupoli. Naime, kako pišu beogradski mediji, Srbija će sudjelovati u projektu zakupljivanjem jedne petine budućeg terminala, koji treba biti sagrađen do kraja 2019., odakle će plin biti transportiran do bugarske Stare Zagore, a odande, preko Dimitrovgrada k Nišu, gdje Srbi planiraju graditi svoj terminal.

Za gradnju infrastrukture Europa im pak nudi 49,6 milijuna eura. Na taj će način Srbija, kaže se dalje, osigurati ne samo veliki devizni priljev od transporta tog plina prema Rumunjskoj, Ukrajini i drugim zemljama u Europi nego i energetsku neovisnost o ruskom plinu, koji sada kupuju preko Mađarske. Moguće da ova vijest nije naišla na širi odjek u našim medijima kako se ne bi uznemiravala javnost dok joj se bez ograda i komentara serviralo priopćenje ruskog Gazproma kako je PPD-u po povoljnim uvjetima prodao plin kojim se mogu podmiriti potrebe hrvatskoga tržišta u idućih deset godina. Ova je ponuda, jasno, ruski odgovor na inicijativu, koju je podržao i američki predsjednik Trump, da se kod nas na Krku konačno počne graditi LNG terminal.

Nuđenjem jeftinog plina na dulji rok želi se stvoriti slika da je taj terminal Hrvatskoj nepotreban kako bi se kupilo hrvatsko tržište. No netko bi mogao reći, kad je već sama inicijativa oko izgradnje LNG terminala na Krku toliko spustila cijenu ruskome plinu, koliko bi ona tek bila niža da se taj terminal i sagradi? Unatoč tome što je terminal na Krku ovom ruskom ponudom već počeo otplaćivati sebe, to pitanje se uopće ne postavlja, nego se sada kroz medije gura slika kako je Hrvatskoj terminal postao skupa i neisplativa investicija. I zaista, prepreke za gradnju našeg terminala na Krku nisu male, samo što one nisu ekonomske, već političke prirode.

Pored naše već opjevane efikasnosti, tu su i nepovoljni uvjeti pod kojima nam je Europska komisija odobrila financiranje od sto milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala, koji su takvi da nam njima više pomažu da ga nikad ne izgradimo nego obrnuto. Naime, jedan od uvjeta je da moramo imati u vlasništvu i poseban brod, umjesto da ga uzmemo na leasing, što jako poskupljuje provedbu čitavog projekta i odgađa njegovu realizaciju jer trenutačno na tržištu nema dostupnih takvih brodova. Osim toga, zanimljivo je da se taj brod mora graditi u EU, a oni se u Europi prave samo u Njemačkoj, pa izgleda kako smo novac od Europske komisije dobili za subvencioniranje njemačke brodogradnje. I dok se u vezi s našim terminalom na Krku susrećemo samo s opstrukcijom, s druge strane, vidimo da EU sada financijski i politički snažno gura izgradnju LNG terminala u Aleksandrupoliju. Uz Grke, u ovaj su projekt uključeni Bugari kako bi im se kompenziralo odustajanje od gradnje Južnog toka, a sada im se priključuje i Srbija koju se nagrađuje za poslušnost i vjernost Njemačkoj. Tako se stvara blok zemalja na Balkanu koji čine neki oblik Nekako je ispod radara naših medija prošla vijest kako se Srbiji nudi da, zajedno s Grčkom i Bugarskom, gradi LNG terminal u grčkoj luci Aleksandrupoli. Naime, kako pišu beogradski mediji, Srbija će sudjelovati u projektu zakupljivanjem jedne petine budućeg terminala, koji treba biti sagrađen do kraja 2019., odakle će plin biti transportiran do bugarske Stare Zagore, a odande, preko Dimitrovgrada k Nišu, gdje Srbi planiraju graditi svoj terminal.

Za gradnju infrastrukture Europa im pak nudi 49,6 milijuna eura. Na taj će način Srbija, kaže se dalje, osigurati ne samo veliki devizni priljev od transporta tog plina prema Rumunjskoj, Ukrajini i drugim zemljama u Europi nego i energetsku neovisnost o ruskom plinu, koji sada kupuju preko Mađarske. Moguće da ova vijest nije naišla na širi odjek u našim medijima kako se ne bi uznemiravala javnost dok joj se bez ograda i komentara serviralo priopćenje ruskog Gazproma kako je PPD-u po povoljnim uvjetima prodao plin kojim se mogu podmiriti potrebe hrvatskoga tržišta u idućih deset godina.

Ova je ponuda, jasno, ruski odgovor na inicijativu, koju je podržao i američki predsjednik Trump, da se kod nas na Krku konačno počne graditi LNG terminal. Nuđenjem jeftinog plina na dulji rok želi se stvoriti slika da je taj terminal Hrvatskoj nepotreban kako bi se kupilo hrvatsko tržište. No netko bi mogao reći, kad je već sama inicijativa oko izgradnje LNG terminala na Krku toliko spustila cijenu ruskome plinu, koliko bi ona tek bila niža da se taj terminal i sagradi? Unatoč tome što je terminal na Krku ovom ruskom ponudom već počeo otplaćivati sebe, to pitanje se uopće ne postavlja, nego se sada kroz medije gura slika kako je Hrvatskoj terminal postao skupa i neisplativa investicija. I zaista, prepreke za gradnju našeg terminala na Krku nisu male, samo što one nisu ekonomske, već političke prirode. Pored naše već opjevane efikasnosti, tu su i nepovoljni uvjeti pod kojima nam je Europska komisija odobrila financiranje od sto milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala, koji su takvi da nam njima više pomažu da ga nikad ne izgradimo nego obrnuto.

Naime, jedan od uvjeta je da moramo imati u vlasništvu i poseban brod, umjesto da ga uzmemo na leasing, što jako poskupljuje provedbu čitavog projekta i odgađa njegovu realizaciju jer trenutačno na tržištu nema dostupnih takvih brodova. Osim toga, zanimljivo je da se taj brod mora graditi u EU, a oni se u Europi prave samo u Njemačkoj, pa izgleda kako smo novac od Europske komisije dobili za subvencioniranje njemačke brodogradnje. I dok se u vezi s našim terminalom na Krku susrećemo samo s opstrukcijom, s druge strane, vidimo da EU sada financijski i politički snažno gura izgradnju LNG terminala u Aleksandrupoliju.

Uz Grke, u ovaj su projekt uključeni Bugari kako bi im se kompenziralo odustajanje od gradnje Južnog toka, a sada im se priključuje i Srbija koju se nagrađuje za poslušnost i vjernost Njemačkoj. Tako se stvara blok zemalja na Balkanu koji čine neki oblik “pravoslavne uspornice” koja bi trebala spriječiti Turski tok, kako bi Njemačka kroz Sjeverni tok 2 postane glavni distributer ruskog plina u Europi. Grčko-bugarsko-srpski LNG bit će jače guran od EU, jer predstavlja “uspornicu” za alternativne energetske tokove, dok će naš terminal na Krku biti izložen opstrukciji jer je dio “uspravnice” koja predstavlja direktnu prijetnju njemačkom monopolu na distribuciju ruskog plina u Europi. Kroz ovaj energetski projekt vrši se dodatni pritisak na naš projekt izgradnje terminala na Krku, jer se godišnji protok u Nišu računa na 6 mlrd. kubika, dok bi kapacitet krčkog terminala bio 2,6 mlrd. kubika, što je gubitak potencijalnog tržišta.

No za naše peripetije oko izgradnje LNG terminala na Krku, čime bi se kreirala naša energetska neovisnost, prije svega su odgovorne naše političke elite koje ovaj projekt otežu već desetak godina. Razlog tomu je što imamo spasitelje koji nam se na malim ekranima kunu u obranu nacionalnih interesa, a kada se kamere isključe, pune džepove ruskim novcem. Dok mi tako smišljeno otežemo, drugi, čak i oni koji su pod tradicionalno snažnijim ruskim utjecajem, traže za sebe alternative i grabe prilike koje im se ukazuju.

Imati izbor uvijek je bolje od ovisnosti. Tako HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi preko svojih medija oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a. Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a? koja bi trebala spriječiti Turski tok, kako bi Njemačka kroz Sjeverni tok 2 postane glavni distributer ruskog plina u Europi.

Grčko-bugarsko-srpski LNG bit će jače guran od EU, jer predstavlja “uspornicu” za alternativne energetske tokove, dok će naš terminal na Krku biti izložen opstrukciji jer je dio “uspravnice” koja predstavlja direktnu prijetnju njemačkom monopolu na distribuciju ruskog plina u Europi. Kroz ovaj energetski projekt vrši se dodatni pritisak na naš projekt izgradnje terminala na Krku, jer se godišnji protok u Nišu računa na 6 mlrd. kubika, dok bi kapacitet krčkog terminala bio 2,6 mlrd. kubika, što je gubitak potencijalnog tržišta. No za naše peripetije oko izgradnje LNG terminala na Krku, čime bi se kreirala naša energetska neovisnost, prije svega su odgovorne naše političke elite koje ovaj projekt otežu već desetak godina.

Razlog tomu je što imamo spasitelje koji nam se na malim ekranima kunu u obranu nacionalnih interesa, a kada se kamere isključe, pune džepove ruskim novcem. Dok mi tako smišljeno otežemo, drugi, čak i oni koji su pod tradicionalno snažnijim ruskim utjecajem, traže za sebe alternative i grabe prilike koje im se ukazuju. Imati izbor uvijek je bolje od ovisnosti. Tako HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi preko svojih medija oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a.

Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Borislav Ristić/Večernji List

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Blokirani u borbi: Evo vam predložak za prigovor za ukidanje ovrhe koju je potpisao javni bilježnik

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je sutkinja Zorka Čačić Zagrajski donijela nepravomoćnu presudu o ukidanju ovrhe potpisane od strane javnog bilježnika,

jer se isti ne može smatrati sudom, predlažem svima da se u prigovoru sudu, uz svoja obrazloženja, obavezno pozovu na ovu presudu prema oglednom primjerku u prilogu (.pdf), napisao je Mario Strinavić iz Blokiranih.

Podsjetimo, Sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski na prigovor dužnika nepravomoćno je donijela presudu o ukidanju Ovrhe potpisane od strane javne bilježnice pozivajući se na presudu EU suda pravde jer se javni bilježnik ne može smatrati Sudom i takve ovrhe imaju ukinuti.

facebook komentari

Nastavi čitati