Connect with us

Naši u svijetu

Od početka izraelske ofenzive broj ubijenih preko 120

Published

on

Najmanje 15 Palestinaca je, po podacima iz bolnica, ubijeno noću na subotu u izraelskim napadima koji su ciljali desetke meta u Pojasu Gaze, čime se broj smrtno stradalih stanovnika od početka izraelske ofenzive prije pet dana povećao na 121. Ranjeno je oko 960 osoba. Međunarodna zajednica poziva na mir.

U zadnjem napadu o kojemu javljaju agencije u Beit Lahiji na sjeveru Pojasa Gaza ubijene su dvije osobe, a još tri su smrtno stradale u drugome napadu zapadno od grada Gaze, rekao je glasnogovornik palestinske službe za izvanredna stanja Ašraf al Kudra.

 

Izraelska vojna glasnogovornica kazala je da je Izrael tukao 60 meta noću čime je od početka zračne ofenzive od utorka ciljao 1.000 meta, prenosi agencija dpa.

Svaki dan postaje sve jasnije da Izraelci ne gađaju samo vojne ciljeve, već neselektivnim granatiranjem vrše teror nad palestinskim civilima. O tome svjedoči i granata koja je pogodila Humanitarni institut za pomoć invalidima u Beit Lahiji, gdje su poginule dvije osobe, a još četiri ih je ranjeno.

Palestinci prenose da je sa zemljom sravnjena džamija u središtu Pojasa Gaze za koju izraelska vojska tvrdi da je bila skladište oružja.

Još osam džamija oštećeno je, a 537 kuća oštećeno ili uništeno, izvijestila je palestinska organizacija za ljudska prava Al-Mezan.

Nedugo prije početka šabata izraelski premijer Benjamin Netanyahu kazao je da Izrael ne pristaje ni na kakvo međunarodno miješanje u potencijalni prekid vatre, prenosi agencija AFP.

“Nikakav međunarodni pritisak neće nas spriječiti u napadima na teroriste koji nas raketiraju”, rekao je Netanyahu na konferenciji za novinare održanoj u ministarstvu obrane u Tel Avivu.

U telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom američki predsjednik Barack Obama predložio je posredovanje s ciljem uspostavljanja mira te je izrazio istodobno bojazan od “daljnje eskalacije sukoba”.

“SAD je i dalje spreman angažirati se da se postigne prekid neprijateljstava, uključujući i povratak na sporazum o prekidu vatre iz studenoga 2012.”, priopćila je Bijela kuća, dodajući da Washington i dalje islamističku organizaciju Hamas koja Pojas Gaze drži pod kontrolom još od 2007., smatra “terorističkom organizacijom”.

Sjedinjene Države spremne su upotrijebiti svoju mrežu na Bliskome istoku da bi se “pokušalo okončati raketiranje s područja Gaze i, kako smo vidjeli jutros, iz Libanona”, rekao je u petak glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.

Iako SAD zvanično zagovaraju pronalaženje mirnog rješenja, najviši američki dužnosnici u javnim su istupima otvoreno zauzeli stranu Izraela, poručivši kako se Izraelci imaju pravo braniti od agresije Hamasovih militanata.

Zapadni mediji i dalje izvještavaju o stotinama raketa koje je Hamas ispalio prema Izraelu. I danas je navodno ispaljeno devet raketa. No, niti jedan Izraelac u najnovijem sukobu Izraelaca i Palestinaca još nije stradao.

Do subote nijedan Izraelac nije poginuo u raketnim napadima iz Gaze, zahvaljujući izraelskom proturaketnom sustavu “Željezna kupola” koji djelomično financira SAD.

No, bježanje u skloništa postala je dnevna rutina stotina tisuća Izraelaca, a oko 20,000 rezervista mobilizirano je za mogući upad u Gazu s kopna, kažu u vojsci.

“Pojačali smo sustav ‘Željezna kupola’…Uvijek pokušavamo biti korak ispred neprijatelja…Vidimo da njegove mogućnosti nadilaze naša očekivanja”, izjavio je izraelski vojni dužnosnik.

Dok sukob postaje sve krvaviji međunarodna zajednica poziva na mir. U četvrtak, na hitnoj sjednici UN-ova Vijeća sigurnosti glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je na prekid vatre. Visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Navi Pillay u petak je izrazila ozbiljnu sumnju da Izrael vojnim operacijama u Pojasu Gaze krši međunarodno pravo koje ne dopušta gađanje civila.

Pillay je pozvala obje strane da poštuju pravila ratovanja.

Čini se da poput Netanyahua ni čelnik Hamasa u Gazi Ismail Hanija u ovome trenutku nije spreman na primirje. Kako je izvijestila izraelska vojska, Hamas i Islamistički džihad, radikalni ogranak grupe u posljednjih su pet dana ispalili oko 660 granata i raketa, no izraelski proturaketni sustav Čelična kupola presreo ih je 140.

Sukobi se postupno šire na sjeverni dio Izraela, osobito nakon raketiranja s libanonskog teritorija u kojemu nije bilo žrtava. Izraelsko topništvo na te je napade odgovorilo ciljajući okolicu jednoga južnog libanonskog sela.

Zapovjednik glavnog stožera izraelske vojske general Benny Gantz upozorio je da će izraelska vojska “pojačati i proširiti svoje aktivnosti ovisno o potrebama” te da će napasti “svim raspoloživim sredstvima”. Već je mobilizirano oko 40.000 rezervista.

Napadi na Gazu razljutili su zemlje s kojima graniči Izrael. “Izrael tvrdi da Hamasovi pripadnici ispaljuju rakete. A je li itko smrtno stradao?”, zapitao se turski premijer Recep Tayyip Erdogan, čija je zemlja saveznica Hamasa.

Erdogan je optužio Izraelce da “lažu”, a Egipćani su u petak osudili izraelsku “politiku kolektivnog kažnjavanja” Gaze za terorističke napade te pozvali međunarodnu zajednicu da hitno okonča sukob.

S obzirom na pogoršanje stanja u Pojasu Gaze 34 međunarodne humanitarne udruge pozvale su na prekid vatre i poštivanje ljudskih prava na palestinskom teritoriju pod izraelskom blokadom.

Najveće neprijateljstvo Izraelaca i Palestinaca nakon osmodnevnog rata 2012. počelo je otmicom i prošlotjednim ubojstvom trojice izraelskih mladića na Zapadnoj obali te osvetničkim napadom židovskih ekstremista na palestinskog tinejdžera kojeg su živog spalili u istočnom Jeruzalemu.

Arapski ministri vanjskih poslova održat će izvanredni sastanak u Kairu u ponedjeljak kako bi razmotrili izraelsku vojnu ofenzivu na Pojas Gaze, izjavio je glavni tajnik Arapske lige Nabil al-Arabi, a prenose agencije dpa i AFP. Održavanje izvanrednog sastanka zatražio je Kuvajt, rekao je al-Arabi.

U izraelskoj ofenzivi na Pojas Gaze, odakle se ispaljuju palestinske rakete na Izrael, ubijeno je više od 120 Palestinaca od ožujka. Egipat, dosad česti posrednik u sukobu između Izraela i islamističkog pokreta Hamasa, ovaj je put suzdržan u rješavanju krize. Službeni Kairo u petak je objavio da ulaže napore za sprečavanje nasilja no da sa su obje sukobljene strane ukopane u svojim stajalištima.

Izrael je objavio da je odlučan u namjeri da zaustavi prekogranične raketne napade koji su se pojačali posljednjih mjeseci nakon što su izraelski vojnici uhitili stotine aktivista Hamasa na Zapadnoj obali zbog otmice i ubojstva trojice izraelskih tinejdžera.

Izraelci su potom za odmazdu ubili palestinskog mladića u Jeruzalemu.

Hina/kamenjar.com

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading