Od ponedjeljka do petka radimo za birokraciju, za sebe od petka do nedjelje

    0

    Čim “legne” plaća na račun, već se stvaraju kalkulacije kako je rasporediti da potraje do kraja mjeseca. Nikako složiti račune da se pokriju računi i preživi do sljedeće plaće. Hoće li se i ovog mjeseca morati peglati kartica?

    Porezi na plaće

    – Je li moguće da sam tek ovoliko zaradio?, često se pitaju radnici. Ne, zaradio si više, no, treba i država od nečega živjeti. Koliko stvarno radimo za državu, a koliko za sebe? Čim poslodavac obračuna plaću mora ispuniti još nekoliko računa. Tako radnici u Federaciji za MIO uplaćuju točno trećinu od iznosa koji su primili. Slijedi uplata za zdravstvo (23,91%), zapošljavanje (2,90%), nesreće (0,50%), OVN (0,50%), invalide (0,50%) te napokon porez na dohodak (11%). Dakle, na neto plaću morate državi dati najmanje 72,75 posto. Kako to izgleda u radnim danima? Koliko dana radimo za sebe, a koliko za državu? Ako ste za stroj sjeli početkom ponedjeljka, za državu morate raditi do srijede u kasno u noć, točnije do 23 sata. Ostalo radite za sebe. Naravno, ima vremena, jer tjedan traje do isteka nedjelje. Računajući u postotku, za državu se radi 43 posto vremena, a za svoju obitelj 57 posto. Manje od pola, to je u redu, reći će predstavnici vlasti. Nažalost, državi to nije dovoljno. Novca treba još i zato se uvode porezi. Nakon dažbina na rad, slijede dažbine na potrošnju.

    Porezi na potrošnju

    Svake što potrošite, bilo na kupovinu ili usluge, morate državi ostaviti 17 posto. To je taj PDV, njega ima svatko. Gledano u danima kad potrošimo cijelu plaću, a to nije tako teško, za državu smo dodatno morali odraditi još jedan dan, nešto i više. Kad dodamo i taj dan i nešto sati, od ponedjeljka pa završno s petkom u zoru radimo za državu. Preostali dio petka te cijelu subotu i nedjelju radimo za sebe. Dakle, u konačnici, radnik u Federaciji za svoju državu radi skoro 60 posto vremena, a za sebe preostalih 40 posto. Napokon je država zadovoljna, uzela je više od polovine. Gledajući nominalno, oni s manjim plaćama manje daju državi. Njoj obilato pomažu oni s visokim plaćama. Dok radnik na minimalcu državi ostavi 339 KM, onaj s plaćom od 2000 KM državi zato ostavi 1795 maraka. Eto zašto država više cijeni one s visokim plaćama, jedan takav uplati državi više od pet radnika na minimalcu.

    Večernji list

    facebook komentari