Pratite nas

Pregled

Od stvaranja novca do uloge poreza: 6 činjenica koje bi svatko trebao znati o ekonomiji

Objavljeno

na

1. Novac stvaraju privatne banke, a ne država

Suprotno uvriježenom mišljenju novac unutar ekonomije stvara se kreditima poslovnih banaka i to na način da se potpisivanjem ugovora o kreditu stvara depozit na računu klijenta banke. Većina ljudi kada se govori o novcu u glavi ima novčanice i kovanice koje država stvara putem centralne banke. Međutim, količina novca koja nastane na taj način je zanemariva u odnosu na količinu novca koja cirkulira u obliku elektronskog zapisa na računima klijenata banaka. Kada se govori o bankama, najčešće se smatra da banke novom klijentu koji želi kredit posuđuju štednju nekog drugog klijenta i da ostvaruju profit naplaćujući veću kamatu dužnicima nego što daju štedišama. No, to bi onda značilo da je za ekonomiju dobro da što veći broj ljudi štedi jer bi na taj način banke imale više novca za posuđivanje.

Banke posuđuju novac neovisno o štednji koju posjeduju, a stopa obvezne rezerve ne može ograničiti količinu novca koju banke mogu stvoriti kreditima. U udžbenicima ekonomije opisuje se model novčanog multiplikatora koji izgleda otprilike ovako: Banka ima depozit od 100 novčanih jedinica. Ukoliko je stopa obvezne rezerve 10 posto, to znači da banka mora ostaviti 10 posto tj. 10 jedinica, a idućih 90 može posuditi, onda od tih 90 opet mora ostaviti 9, a idućih 81 može posuditi itd. Na ovaj način teoretski moguća količina novca koju banke mogu stvoriti kreditiranjem (ukoliko je stopa obvezne rezerve 10 posto) je 10 puta veća od depozita koji posjeduju. Ovaj model demantiraju empirijski podaci objavljeni u FED-ovom radu Money Reserves and The Transmission of Monetary Policy: Does the Money Multiplier Exist?. Naime, pred sam početak financijske krize 2008. omjer plasiranih kredita i depozita u SAD-u iznosio je 47:1 iako stopa obvezne rezerve u SAD-u iznosi 10 posto. U Velikoj Britaniji i Australiji primjerice, stopa obvezne rezerve nije uopće definirana zakonom.

Detaljni opis procesa kreiranja novčane mase nedavno je u kvartalnom biltenu opisala Engleska centralna banka (Bank of England) i taj opis se razlikuje od onog iz ekonomskih udžbenika. Uzimanje novog kredita stvara novac, a otplata kredita uništava novac. Plasiranje kredita i otplaćivanje kredita su načini na koji se stvaraju i uništavaju bankovni depoziti u modernoj ekonomiji.

2. Profit privatnog sektora dolazi od deficita proračuna

Sve kreće od osnovnog računovodstvenog identiteta dva (tri) deficita čiji se izvod može naći u svakom udžbeniku iz makroekonomije. Identitet glasi ovako i dobije se iz definicije BDP-a:

(S – I) = (G – T) + (X – M)

U jednadžbi su: S – štednja, I – investicije, G – javna potrošnja, T – porezi, X – izvoz, M – uvoz.

Radi jednostavnosti pretpostavimo da je uvoz unutar ekonomije jednak izvozu (X = M), te prelazimo u jednostavniji identitet dva deficita. U mnogim ekonomijama (poput Hrvatske) imamo situaciju u kojoj je uvoz veći od izvoza što znači da suficit koji ostvari privatni sektor (odnosi se na štednju koju ostvare kućanstva te profit koji ostvare poduzeća) može postojati samo ukoliko postoji deficit proračuna.

(S – I) označava suficit (višak, profit) privatnog sektora (kućanstava i privatnih poduzeća) jer privatni sektor ne može poslovati ako ne ostvaruje profit, privatni poslodavac svaki mjesec mora ostvariti višak kako bi mogao isplatiti plaće sebi i radnicima. Štednja je veća od investicija (S > I) zato što se unutar ekonomije ne događa da svi svaki mjesec potroše ono što su zaradili. Dakle, (S – I) je zbroj profita svih privatnih subjekata unutar ekonomije u određenom obračunskom razdoblju.

U monetarnoj ekonomiji (u kojoj je uvoz jednak izvozu) ukoliko je privatni sektor kao cjelina ostvario suficit (profit, višak) javni sektor prema temeljnom identitetu mora za isti iznos ostvariti deficit. Tako da kada jednadžbu napišemo riječima to izgleda ovako:

Suficit privatnog sektora = deficit proračuna

Vrlo je bitno naglasiti da je ovo računovodstveni identitet i kao takav on je uvijek istinit, isto kao što je uvijek istinito da je 2+2=4. O temeljnim identitetima ne možemo imati mišljenje, isto kao što ne možemo imati mišljenje o tome je li Zemlja okrugla.
Slika 1: Svjetska platna bilanca, Izvor: MMF, “World Economic Outlook Database”
Ako pogledamo grafikon svjetske platne bilance možemo zaključiti sljedeće: promatramo li svjetsku ekonomiju u cjelini, bilanci privatnog sektora možemo suprotstaviti samo bilancu državnog sektora budući da kao stanovnici Zemlje nemamo ostvarenu trgovinsku razmjenu sa drugim planetama. Svijet možemo promatrati kao jednu zatvorenu ekonomiju koja se sastoji od svih država i svih privatnih subjekata te je na globalnoj razini zbroj suficita svih privatnih subjekata jednak zbroju deficita svih država. Dakle, ako je privatni sektor na globalnoj razini na kraju 2010. godine ostvario suficit (višak, profit) u iznosu od 6 posto svjetskog BDP-a, za toliki iznos su državni proračuni u deficitu (manjku). Neki manje, neki više ovisno o tome da li je ekonomija izvozna poput Njemačke ili uvozna poput Hrvatske te koliki je udio promatrane ekonomije u svjetskom BDP-u.

Ako pogledate listu država prema javnom dugu u odnosu na BDP postavite si pitanje kako je moguće da sve države imaju javni dug. Zar ne bi od svih razvijenih ekonomija barem jedna trebala biti bez deficita proračuna? SAD kao najjača svjetska ekonomija ima deficit proračuna od 1776. godine. Uz jednu iznimku, Federalna vlada SAD-a je svake godine bila u dugu od 1776. godine. Znate li za koje poduzeće koje je uspjelo ostvarivati manjak u poslovanju otprilike 190 godina od posljednjih 230-ak godina i koje je akumuliralo dug od 1837. praktički non-stop te da usprkos tom manjku stalno dobiva nove kredite?

Nisku razinu javnog duga u odnosu na BDP imaju zemlje poput Kine, Rusije, Norveške i zaljevskih monarhija, a razlog tome su vrlo veliki izvozni viškovi koje redovito ostvaruju. Njihov vanjskotrgovinski suficit manifestira se kao deficit u ekonomijama s kojima ostvaruju trgovinsku razmjenu.3. Privatno zaduživanje je pokretač razvoja u kapitalizmu

Kapitalistička ekonomija nije statična, potrebno je stalno dodavati nove količine financijske likvidnosti kako bi se mogla stvarati nova vrijednost. Nova financijska likvidnost koja stvara novu vrijednost unutar hrvatske ekonomije dolazi samo na tri načina: privatnim zaduživanjem, deficitom proračuna (koji se isto financira zaduživanjem) i stranim investicijama (tu su uključeni i turisti koji troše devize tijekom turističke sezone). Privatno zaduživanje je u kapitalizmu pokretač ekonomskog razvoja, međutim problem je što se relativno brzo dođe do situacije u kojoj je razina duga veća od razine dohotka.

Mainstream ekonomija smatra da će se rezanjem deficita proračuna (koje će prema identitetu dva deficita automatski za taj iznos smanjiti profit privatnog sektora) ponovno pokrenuti ciklus privatnog zaduživanja. Rezanje deficita proračuna odnosi se na smanjivanje plaća, materijalnih troškova te otpuštanja u javnom sektoru.

Ne trebamo ići daleko da bismo uvidjeli kakav utjecaj ima smanjivanje deficita proračuna na ekonomski oporavak. Dovoljno je pogledati što je u Grčkoj uzrokovalo otpuštanje u javnom sektoru. Proračun za zdravstvo srezan je za 40 posto, otpušteno je oko 35 tisuća zdravstvenih djelatnika. Novi paket mjera štednje obuhvaća otpuštanje 15 tisuća ljudi u javnom sektoru. 8 i pol tisuća ih je otpušteno, a ostatak čeka kraj 2014. U javnom sektoru je otkaze dobilo 75 tisuća ljudi.

No unatoč svemu, Grčka ima najveću stopu nezaposlenosti u eurozoni te konstantni pad BDP-a od 2008. Logika razmišljanja koja slijedi iz ovakvog razvoja situacije odnosi se na pad potražnje koji nastaje otpuštanjima u javnom sektoru. Radnici u javnom sektoru ostvaruju dohodak koji je vrlo važan element potražnje za proizvodima i uslugama privatnog sektora. Otpuštanja u javnom sektoru uzrokuju pad potražnje za proizvodima i uslugama privatnog sektora na koji privatni sektor reagira razduživanjem, smanjivanjem proizvodnje i suzdržavanjem od novih investicija. Kapitalizam je sustav koji funkcionira ukoliko postoji dovoljan broj kupaca koji troše novac kako bi omogućili rast prodaje i profita. Potrošnja stvara dohodak. Dohodak utječe na prodaju. Prodaja stvara poslove.

Korelacija između razine privatnog duga i nezaposlenosti u Grčkoj jasno se vidi iz priloženog grafa. Vidljivo je da rast privatnog zaduživanja utječe na smanjivanje nezaposlenosti, dok privatno razduživanje utječe na povećanje nezaposlenosti.
Slika 2: Odnos privatnog duga i nezaposlenosti u Grčkoj
Ako pogledamo korelaciju između privatnog zaduživanja i nezaposlenosti u Hrvatskoj vidljiv je pad kreditnih plasmana poduzećima i stanovništvu u razdoblju od 2008. do 2014. godine. U istom razdoblju ostvaren je i rast nezaposlenosti.
Slika 3: Kreditni plasmani poduzećima i stanovništvu u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2014., Izvor: HNB

Slika 4: Stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1997. do 2014., Izvor: HNB

 

4. Primarna emisija novca ne uzrokuje nužno inflaciju

Kada je riječ o primarnoj emisiji novca ona se najčešće povezuje sa tiskanjem novca i hiperinflacijom u smislu da je svaka emisija novca putem centralne banke inflatorna, iako danas više nema smisla govoriti o tiskanju novca budući da je većina novca u obliku elektronskog zapisa. O toku novca je u današnje vrijeme prikladnije razmišljati kao o semaforu za bodovanje rezultata. Svaka novčana transakcija mora sadržavati dva upisa. Ukoliko izvršavate novčanu uplatu jedan upis je smanjivanje stanja na vašem računu za određeni iznos, a drugi upis je povećavanje stanja na nečijem tuđem računu za taj isti iznos. Svaki suficit je nečiji deficit.

Svaka potrošnja bez obzira na to da li je javna ili privatna nosi određeni rizik inflacije. Javna potrošnja putem primarne emisije neće izazvati inflaciju sve dok unutar ekonomije postoje neiskorišteni ljudski, prirodni i proizvodni resursi tj. dok postoji nezaposlenost. Potrošnja je inflatorna ukoliko uzrokuje brži rast nominalne agregatne potražnje u odnosu na kapacitete ekonomije da apsorbira taj rast. U Hrvatskoj se čitava ekonomska politika temelji na privlačenju i stvaranju prostora za privatne investicije. Koja je razlika između ulaganja privatnog investitora koji digne kredit i uloži primjerice 100 milijuna kuna u izgradnju industrijskog postrojenja, i ulaganja države koja bi primarnom emisijom financirala tu istu investiciju? U oba slučaja taj novac je nastao ex nihilo (iz ničega) samo što u ovom trenutku monopol na izdavanje novca imaju banke koje su u privatnom vlasništvu, a ne država. Najveći apsurd proizlazi iz činjenice da je trenutno jedini model izlaska iz krize kapitalizma pokretanje novog ciklusa privatnog zaduživanja. Pri tom se zaboravlja da je zbog visokih razina privatnog duga u odnosu na dohodak kriza i nastala.

5. Centralna banka ne kontrolira količinu novčane mase u ekonomiji

Količina novčane mase unutar ekonomije ovisi isključivo o potražnji za kreditima te procjeni rizika i volji banaka da plasiraju kredite. Monetarnu politiku provodi centralna banka i to isključivo kontroliranjem kamatnih stopa. Kao što opća populacija ima svoje račune u poslovnim bankama, tako i svaka od poslovnih banaka ima svoj račun u centralnoj banci. U razdoblju normalne ekonomske aktivnosti provođenje monetarne politike izgleda ovako: Ukoliko se ekonomija ‘pregrijava’ tj. dolazi do prevelike ekonomske aktivnosti koja bi mogla utjecati na stabilnost cijena, centralna banka diže kamatne stope smanjivanjem ponude novca kako bi se smanjila ekonomska aktivnost. Smanjivanje ponude novca odvija se na razini financijskih tržišta novca kojima opća populacija i poduzeća nemaju pristup.

Ukoliko je ekonomska aktivnost slaba, centralna banka smanjuje kamatnu stopu te bi na bazi tog poteza trebalo doći do povećanja ekonomske aktivnosti budući da su kamatne stope ‘pokretačka sila’ ekonomske aktivnosti koja za posljedicu ima gospodarski rast. Međutim, ne postoje empirijski dokazi koji bi poduprli teoriju da smanjivanje kamatnih stopa potiče ekonomsku aktivnost u razdobljima recesije i depresije. Centralne banke diljem svijeta spustile su kamatne stope na depozite poslovnih banaka u centralnoj banci na rekordno niske razine (ECB je čak uvela negativne kamatne stope), no to i dalje nema nikakav utjecaj na rast potražnje za kreditima.

6. Primarna uloga poreza nije financiranje javne potrošnje

Kad je riječ o porezima najčešće se smatra da je jedina uloga poreza da financira javnu potrošnju. Država prikuplja novac tako što ga porezima uzima od privatnog sektora, a prikupljeni novac se potom koristi za javnu potrošnju. Ukoliko je iznos prikupljenog poreza veći od državne potrošnje, državni proračun je ostvario suficit, a ukoliko je manji ostvario je deficit i država mora izdati obveznice (posuditi novac) kako bi nadoknadila manjak sredstava u proračunu. Uloga poreza u konktestu nametnutih ograničenja je financiranje javne potrošnje, ali primarna uloga poreza je da osigura potražnju za nacionalnom valutom.

Novac od 70-ih godina prošlog stoljeća i ukidanja zlatnog standarda nema pokriće u zlatu. Zašto onda svi unutar ekonomije prihvaćaju određenu valutu (koja nema nikakvu intrinzičnu vrijednost) kao sredstvo plaćanja? Odgovor je: zbog poreza. Valuta suverene države glavni je i najčešće jedini način za plaćanje poreza. Kako bi izbjegli negativne posljedice neplaćanja poreza (koje uključuju i boravak u zatvoru) porezni obveznici moraju doći u posjed nacionalne valute sudjelovanjem u ekonomskim aktivnostima. Kolonijalna Afrika je najbolji primjer za to. Monetizacija afričkih ekonomija odvijala se nametanjem poreznih obveza. Najvažniji cilj kolonijalne politike nametanja poreza u afričkim zemljama bio je prisiliti Afrikance da prodaju svoj rad u zamjenu za plaće denominirane u valuti kolonizatora kako bi se moglo stvoriti novo tržište za europske proizvode.

Druga vrlo bitna uloga poreza je ograničavanje inflacije. Oporezivanje omogućava transfer resursa iz privatnog u javni sektor bez stvaranja inflacije. Oduzimanjem kupovne moći privatnom sektoru, država stvara prostor za kupovinu dobara i usluga bez utjecaja na rast cijena. Porezi se mogu koristiti za ograničavanje i poticanje privatne potrošnje za vrijeme razdoblja inflacije i deflacije. Ukoliko je ekonomska aktivnost pojačana i potražnja je na granici proizvodnih kapaciteta, cijene roba i usluga rastu. Država može olakšati inflatorni pritisak dizanjem poreza te na taj način ograničiti privatnu potrošnju. Kad je ekonomska aktivnost slaba, država može sniziti poreze te potaknuti privatnu potrošnju.

Zanimljiva, ali za mnoge šokantna činjenica je da oporezivanje ne treba primjenjivati kako bi država mogla izvršavati novčane uplate. Suverena država, vlastitu valutu uvijek može kreirati putem centralne banke. Prema principima funkcionalnog financiranja definiranim od strane kejnezijanskih ekonomista, o oporezivanju možemo donositi sud samo na temelju njegovih posljedica. Dvije glavne posljedice poreza su: porezni obveznik ima manje novca za trošenje, a država ima više. Druga posljedica se može postići državnom emisijom novca stoga je samo prva posljedica značajna. Oporezivanje bi stoga trebalo biti nametnuto samo onda kada je poželjno da porezni obveznici imaju manje novca za trošiti, primjerice kada bi inače trošili toliko da bi izazvali inflaciju.

advance.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

ŽESTOK SUKOB GLIBOTE I BULJA U BUJICI: Za i protiv Todorića!

Objavljeno

na

Objavio

GLIBOTA: “Todorić u Hrvatskoj neće imati pravedno suđenje, pozivam ga kao prijatelja da se ne pojavi pred sudom!”

BULJ: “Todorić je bio jedan od ključnih sponzora HDZ-a i SDP-a, a sada je Pedro koji je ipak odgovoran!“

U Bujici na Z1 i devet partnerski televizija očekivano, u ponedjeljak je tema bila Agrokor, uhićenja njegovih ključnih ljudi i sudbina hrvatskog oligarha Ivice Todorića. No, Bujica je jedina od svih TV emisija pronašla osobu koja je u ovom trenutku bila spremna javno braniti Todorića – to je Ante Glibota, potpredsjednik Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te dugogodišnji prijatelj obitelji Todorić koji živi u Parizu. Gliboti se u emisiji suprotstavio Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta i jedan od Todorićevih najžešćih kritičara…

BULJ: UHIĆENJA JE HTIO PROVESTI OREPIĆ, TO JE BIO RAZLOG RASPADA KOALICIJE SA HDZ-om!

Božo Petrov prvi je podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića, Bulj je prijavio Hanfu i HNB prije pola godine, a Vlaho Orepić je uhićenja htio provesti još dok je bio ministar unutarnjih poslova i Most u koaliciji sa HDZ-om… Bulj to potvrđuje:

“Naravno da je to bio razlog raspada koalicije! Šteta što se ovo nije dogodilo prije 15 godina i da je netko rekao Ivici Todoriću – ne. Svi su bii slizani, svi premijeri, uključujući Valentića, Gregurića, Sanadera i Milanovića, tu je i Mesić koji je potpisivao privatizaciju, a onda se pojavila skupina ljudi koja je odlučila da se razriješi taj gvordijski čvor koji je do kraha doveo hrvatsko gospodarstvo. Todorić je bio jedan od ključnih sponzora HDZ-a i SDP-a, a sada je Pedro koji je odgovoran – da, ali što je s onima koji su šutjeli i pokrivali ga svo ovo vrijeme?!“

GLIBOTA: PETROV JE BIO U FUNKCIJI UPROPAŠTAVANJA AGROKORA!

Glibota, koji je za vrijeme komunističke Jugoslavije bio u zatvoru s ocem Ivice Todorića, Antom, iznio je svoje viđenje problema:

“Božo Petrov iznio je javno određeni broj informacija, što je bio prvi potres oko Agrokora. On to nije učinio kao običan građanin, već kao visoki dužnosnik, predsjednik Sabora i morao je biti svjestan da se na njegove riječi gleda drukčije, kao i svugdje u svijetu. Kada dužnosnik iznese javno neke podatke o privatnoj kompaniji to onda ima posljednice na burzi i po njezinu vrijednost. Petrov je započeo svu tu negativnu lavinu i to je srušilo Agrokor. Možda on nije bio svjestan svojih postupaka, ali je također bio u funkciji tih strvinarskih fondova koji su sada ubrali 400 milijuna eura, što je omogućila gospođa Dalić i gospodin Ramljak. Bio sam zabezeknut kako državni dužnosnici najvišeg ranga ulaze u poslovanje neke kompanije i nanose joj štetu…“

Bulj je uzvratio Gliboti: “Uvaženi gospodine, vjerojatno ste za vrijeme Domovinskog rata bili u Parizu, vjerojatno u Kulmerovim dvorima ima vaših slika, ali činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo bilo u rasulu, da je Agrokor bio na dnu dna i da je Ivica Todorić tražio državnu subvenciju od milijardu i pol kuna. Zar je to tržište, zar je prazna Slavonija tržište?! Božo Petrov nije ničiji igrač, mi smo hrvatski igrači, ni briselski, ni pariški, ni Moskve, ni Beograda!“

Glibota mu nije ostao dužan: „Agrokor nije ni prva ni zadnja kompanija na svijetu koja se našla u poteškoćama. Francuski Peugeot bio je u daleko težoj situaciji od Agrokora, država je intervenirala, a kompanija je restrukturirana, ove godine kupili su čak i Opel… Tu su i francuska brodogradilišta koja su bila pred zatvaranjem, država im je pomogla, a danas su profitabilna i imaju kapacitete zauzete za sljedećih 12 godina. To je način normalnog, tržišnog i nacionalno odgovornog razmišljanja!“

BULJA ČUDI KAKO NIJE UHIĆEN I MINISTAR MARIĆ?!

Glibota je priznao da je prijatelj s Todorićem 50 godina: “Ja se svojih prijatelja ne odričem nikada, nisam to činio ni u komunističkoj Jugoslaviji kada sam zbog takvih stvari završio u zatvoru. Todorić je učinio puno dobrog za hrvatsko gospodarstvo, a sada se to zaboravlja i svi ga cipelare, čak i oni kojima je davao obilna sredstva! U Slavoniji je puste ledine pretvorio u plodno tlo i zaposlio ljude… Osobno sam obišao njegove pogone, to je nešto najmodernije što postoji u poljoprivredi i sada bi se netko toga htio dočepati za jeftin novac!”

Glibota nije htio komentirati Agrokorov menadžment i njegove postupke, na što je Bulj kazao da mu je drago što brani prijatelja, ali i žao što je cijeli gospodarski sustav postao žrtva Agrokorovog monopola. Mostovac je još jednom prozvao ministra financija Zdravka Marića:

“Marić koji se izuzeo od odlučivanja o Agrokoru, ne može biti ministar jer je riječ o najvećoj krizi, a njega tobože nema. To je kao da je Gotovina rekao da će se izuzeti u Oluji, a poslije opet nastaviti biti general! To je naprosto nemoguće,“ rekao je Bulj i dodao: „Čudno je da su mnogi iz Agrokora uhićeni, a Marić koji je bio zadužen za financije – nije! Osim toga, za sve su trebale znati tajne službe, a izgleda da ih nije zanimalo što se događa u Agrokoru… Sustav je zakazao, bio pod kontrolom jedne kompanije, a Todorić je uzeo vode, prehrambenu industriju… Uhvatili su hrvatski gospodarski sustav za gušu, a ruskom veleposlaniku dopustili da u Hrvatskoj nastupa kao Brežnjev!“

Glibota je odbrusio Bulju: “Navodno su napili tog ruskog generala da se opet nađe u zajednici s gospodinom Petrovom i ostalima! Da provociraju i namjerno dovedu do nestabilnosti… Strvinarski fondovi imaju svoje strategije. Soroš je zaradio 11 milijardi u jednom danu kada je rušio englesku funtu. Sve ovo je vrlo smišljena kampanja koja je dovela do toga da je trebalo srušiti Agrokor i kupiti ga za jeftin novac, a među kupcima nekih njegovih dijelova biti će i sponzori Mosta.“

ŽESTOK SUKOB – BULJ: ‘BILI STE U PARIZU PA NE VIDITE ŠTO SE OVDJE DOGAĐA!’ GLIBOTA: ‘DVA PUTA SAM OTJERAN IZ HRVATSKE!’

U emisiji je izbio i žestoki sukob kada je Glibota spomenuo kako je Imotsko polje danas zapušteno zbog čega mu suze naviru na oči, na što ga je Bulj upitao gdje je bio Todorić kada je trebalo pomoći Imotskom?! Glibota je odgovorio da ne može Todorić biti kriv za sve što se događa u zemlji.

Bulj: “On je dobivao subvencije koje su trebali ići vašima u Imotski, ali vi ste bili u Parizu, pa to ne vidite!“

Glibota: “O čemu vi govorite? Kakvu istinu?!“

Bulj: “Stalno štitite Todorića!“

Glibota: “Ne štitim nikoga!“

Bulj: “Imate pravo štititi koga hoćete. Moj otac i ljudi iz škvera ostali su gladni zbog Todorića i sličnih!”

Glibota: “Ja sam za Hrvatsku bio u zatvoru, dvaput su me potjerali, potpuno su me razvlastili. Ja sam ratovao po cijelom svijetu za Hrvatsku. Drugi su me put potjerali iz ove Hrvatske. Pravni sustav ovdje ne vrijedi ništa!“

GLIBOTA: PREPORUČAM PRIJATELJU TODORIĆU DA SE NE POJAVI PRED SUDOM JER OVO PRAVOSUĐE NIJE NEOVISNO NEGO JE POLITIČKO!

Glibota je priznao da ne zna hoće li se Todorić pojaviti pred hrvatskim sudom i javno ga je pozvao da to ne učini.

“S obzirom na stanje hrvatskog pravosudnog sustava, ne bih mu savjetovao da se pojavi u Hrvatskoj! Moj je proces trajao više od 10 godina, meni su oduzeli imovinu, na novo napisanoj i falsificiranoj knjizi dionica donijeli su lažne odluke i ja sam bio razvlašten od sve moje imovine. Sudac koji je presudio protiv mene, nekoliko mjeseci kasnije bio je osuđen u drugom procesu za namještanje odluka. Pravni sustav trebao je preispitati temeljem toga i njegove prijašnje odluke, no to nije učinio. Moje osobno iskustvo sa hrvatskim pravosuđem, ali i iskustva mnogih drugih govore u prilog tome da Todoriću nije pametno pojaviti se pred hrvatskim pravosuđem, jer on ovdje neće imati pravedno suđenje. On je politička meta poput mnogih drugih jer se zamjerio politici i sada ga žele uništiti,“ rekao je Glibota i komentirao postupke Martine Dalić:

“Ona je za potpredsjednicu Vlade došla iz Beograda. Već mi je to sumnjiva činjenica, nemam povjerenja u nju, a daje i kontradiktorne izjave. Sklon sam vjerovati da je ona dio udruženog projekta za rušenje Agrokora. Lex Agrokor nije ustavan zakon, a past će na svakom inozemnom sudištu i Hrvatska će imati velikih problema, naši porezni obveznici morat će na kraju platiti milijarde!“

BULJ: MARAS I MILJENIĆ ISTRAŽIVAT ĆE SAMI SEBE!

Bulj je glasovao protiv parlamentarnog Povjerenstva o Agrokoru. Je li njegovo formiranje bio samo igorkaz u kojem je HDZ ponovo preveslao Bernardićev SDP – zanimalo je voditelja.

“Ljudi koji su trebali odgovarati pred Povjerenstvom, poput Marasa i Miljenića, sada sjede u njemu! Zato sam glasovao protiv. Nikad ne bih pristao niti da Petrov, Orepić i drugi bivši ministri sjede u tom Povjerenstvu, iako dolaze iz Mosta. Dobro je da je Nikola Grmoja unutra, on nije bio ministar niti je bio dio izvršne vlasti,“ rekao je Bulj.

BULJ O ROGLIĆU: NEMA VEZE S MOSTOM, SPONZORIRAO JE PRGOMETA!

Bujanca je zanimalo po čemu je to Branko Roglić, jedan od sponzora Mosta koji sada namjerava uhljebiti Borisa Lalovca, pošteniji od Ivice Todorića?

“On je bio sponzor osobno Dragi Prgometu, platio mu je 20 tisuća kuna, niti sam ga kad vidio, niti je Most imao što od toga, a Prgomet je sada u HDZ-u,“ odgovorio je Bulj, na što je voditelj dodao da je Prgomet tada ipak bio dio Mosta, a razišli su se kasnije.

Glibota je dao svoj rezime o Todoriću: “On je radio čitavog svog života, imao je malo slobodnog vremena koje je posvećivao uglavnom lovu. Nikad nije prestajao raditi, čudili smo mu se koliko malo vremena ostavlja za sebe. Svaki put kada smo ga vidjeli, žurio je negdje, bio je radoholičar… To što je on radio, čini mi se da je bio ispravan put. Zar nije bolje da hrvatski poduzetnik bude lider u ovoj regiji i srednjoj Europi ili to trebaju biti stranci?! Vidjet ćete sada što će se događati i tko je sve ovo odigrao, koliko je ljudi zapošljavao Todorić, a koliko će ih sada biti zaposleno… Razumijem da je teško čovjeku s plaćom od 2-3 tisuće kuna vidjeti nekoga s jahtom ili helikopterom, ali to je u poslovnom svijetu normalna činjenica, pogotovo ako zapošljavate 40.000 ljudi.“

I Bulj se nadovezao: “Blagajnice u Konzumu nisu mogle na WC kada su trebale, bile su bijelo roblje i slabo plaćene, a to su naše supruge i majke. Zakazao je sustav, a on ne može biti taoc jednog čovjeka. Todorić sada jest Pedro i zato ga pozivam da javno objavi tko mu je sve omogućio da postane vlasnik cijele Hrvatske!“

GLIBOTA: ČESTITAM PLENKOVIĆU NA RAZLAZU S MOSTOM!

Glibota je na kraju komentirao i premijera Plenkovića, zadovoljan što je rasčistio s Mostom: “Osobno sam mu čestitao što je onako izbacio Mostove minister! Međutim, po meni su sada glavni problem odluke koje ne donosi, jer sam očekivao reformatorsku politiku i čini mi se da stvari tu ne funkcioniraju…“

Oglasio se Bulj: “Drago mi je da je prijatelj gospodina Todorića čestitao premijeru na ovakvom načinu izbacivanja Mostovih ministara. Razumljivo je jer štiti obitelj Todorić. Što se tiče Plenkovića, smatram da izjava ‘ja mogu što hoću’ govori da je gori čak i od Sanadera. On čuva samo svoj imidž i trpi greške svih ministara…“

Glibota je zaključio emisiju izjavom kako je svojedobno pisao Petrovu da je Most netalentirana i promašena politička grupa ljudi.

“Oni su bili destruktivan element na hrvatskoj političkoj sceni. Napisao sam da će nestati i to im se sada događa!“

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Vozilom punim migranata pokušao izgurati policiju s autoceste

Objavljeno

na

Objavio

Vozilom punim migranata pokušao izgurati policiju s autoceste

Na autocesti A3, kod Slobodnice, vozač terenca stranih registracija u ponedjeljak navečer nije želio poslušati zapovijed policije da se zaustavi nego je pokušao izgurati policijsko vozilo s autoceste, no izgubio je nadzor nad vozilom i sletio u odvodni kanal, priopćila je brodsko-posavska policija.

Glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske Kata Nujić ističe kako su oko 20 sati zaprimili dojavu da se na A3, kod Slobodnice, u općini Sibinj, vozač terenca stranih registracijskih oznaka oglušio o zapovijedi policije da se zaustavi, već je nastavio vožnju, pokušavši izgurati vozilo policijskih službenika s ceste. Pritom je izgubio nadzor nad vozilom, sletjevši s ceste u žičanu ogradu, a potom odvodni kanal.

U terencu se nalazilo više osoba, od kojih je nekoliko ozlijeđeno, te su prevezeni u bolnicu u Slavonskom Brodu, a nitko nije teže ozlijeđen, napominju iz policije.

S obzirom da je riječ o stranim državljanima, PU brodsko-posavska nastavlja s utvrđivanjem okolnosti njihovog ulaska u Republiku Hrvatsku.

Policija također utvrđuju i druge okolnosti učinjenog prekršaja, odnosno kaznenog djela, te će sukladno utvrđenom poduzeti odgovarajuće mjere, navodi glasnogovornica Nujić.

Portal SBplus javlja da je ozlijeđeno 12 ljudi te da ih je desetero prebačeno u slavonskobrodsku, a dvoje u novogradišku bolnicu.

facebook komentari

Nastavi čitati