Održan okrugli stol na temu „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“

2
Foto: Ured Predsjednice

Ovakav skup posvećen problemu blokiranih građana prvi puta se održava u Hrvatskoj, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović u uvodnom obraćanju sudionicima okruglog stola, koji je u suorganizaciji s udrugom „Blokirani“ održan u Uredu predsjednice Republike.

Dodala je kako svrha okruglog stola nije samo raspraviti problem s različitih vidika: gospodarskog, političkog, demografskog, pravnog, moralnog i drugih, nego alarmirati izvršnu i zakonodavnu vlast o potrebi stvaranja novog zakonodavnog okvira koji će omogućiti deblokadu oko 330.000 građana i olakšati im život, a ujedno će olakšati naplatu potraživanja po raznim osnovama.

Govoreći o moralnom aspektu problema, Predsjednica je kazala kako smo kao država dosadašnjim pravnim okvirom, koji je samo pogoršavao problem, kao i odgađanjem rješavanja problema moralno zakazali jer smo dopustili njegovu eskalaciju, što snažno pogoršava inače prisutan problem socijalnog raslojavanja, s brojnim nuspojavama.

U tom smislu, istaknula je kako građani, osobito mladi, očekuju da se zaustavi socijalno raslojavanje te da kritički gledaju na sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da se tisućama građana u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se sa sustavom. „To moramo ispraviti i radi stvaranja moralnog okružja koje će jačati povjerenje u državu i njezine institucije“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako se država, ali i svi drugi subjekti uključeni u ovaj problem ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Rješenje problema blokiranih građana hrvatska Predsjednica vidi u okviru socijalnih i materijalnih, a u širem smislu i kulturnih i odgojnih uvjeta ostvarivanja prava na dostojan život. „Stara je istina da je svaka država onoliko snažna koliko su zaštićeni njezini najugroženiji državljani. To vrijedi i za Hrvatsku“, kazala je.

Dodala je kako političke, ali isto tako gospodarske i financijske elite moraju konačno shvatiti da je njihova temeljna zadaća omogućiti ljudima bolji život i pronaći rješenja za egzistencijalne probleme, inače društvu prijeti socijalni debalans, s teškim posljedicama za sve.

„U tome smislu naše sudjelovanje na ovoj raspravi smatram prihvaćanjem osobne odgovornosti svakoga od nas u zajedničkom nastojanju da pridonesemo rješenju problema. Uvjerena sam da će rasprava biti sadržajna, a ključni naglasci bit će oblikovani u zaključke i prijedloge i upućeni Vladi Republike Hrvatske. Živjeti u Hrvatskoj, a biti blokiran – nadam se i vjerujem da će to u najkraćem mogućem vremenu biti samo iznimka“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović u uvodnom obraćanju.

Prezentaciju na okruglom stolu održala je osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku mr. sc. Miriam Kervatin, a u raspravi su sudjelovali ministar financija Republike Hrvatske dr. sc. Zdravko Marić i ministar pravosuđa Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković te saborski zastupnici, članovi akademske zajednice, pravosuđa, strukovnih komora i udruga te nevladinih udruga.

Zahvalivši svima na sudjelovanju na okruglom stolu, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako su svojim odazivom i učešćem u konstruktivnoj raspravi, pokazali koliko im je važno raspraviti problem prezaduženih i blokiranih hrvatskih građana.

Završna riječ predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na okruglom stolu „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“:

„Ovršni zakon, pokazala je to i današnja rasprava, duboko je nepravedan i neodrživ. Njime su ovršenici stavljeni u, najblaže rečeno, neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike.

Držim da su nužno potrebne izmjene Ovršnog zakona ili priprema potpuno novog, koji bi vratio dostojanstvo ovršeniku, omogućio ravnopravnost stranaka u ovršnom postupku i, u konačnici, zaštitio egzistenciju naših najsiromašnijih građana i vratio povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe i pravni sustav.

Svakako je potrebno intervenirati u rješenje Ovršnog zakona koje se odnosi na ovlaštenja Financijske agencije.

Primitkom zahtjeva za izravnu naplatu FINA blokira sve račune dužnika bez obzira što recimo na samo jednom računu ima više novčanih sredstava nego što iznosi tražbina. Pri tom dužnik ne mora nužno saznati da su mu sredstva na računu zaplijenjena, a ako dužnik i uspije s prijedlogom za odgodu ovrhe – sredstva na računu i dalje ostaju zaplijenjena.

Često se događa zbog ovakve prakse da vjerovnik naplati svoje neutemeljeno potraživanje, a dužnik, da bi ta sredstva vratio, mora voditi parnični postupak protiv vjerovnika jer ta sredstva, unatoč pravomoćnoj odluci suda, FINA ne vraća „bivšem“ dužniku. Dodatno, kod zahtjeva za izravnom naplatom potraživanja, dužnik ne zna ni tko ni radi čega ga plijeni. Da bi to saznao mora zatražiti taj podatak od FINA-e i za to platiti odgovarajući iznos FINA-i koji ona sama određuje.

Ovo je samo jedan primjer postupanja na štetu dužnika-ovršenika i to temeljem ovlaštenja Financijske agencije koje je dvojbeno i sa stajališta sukladnosti s Ustavom Republike Hrvatske i s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Problem prezaduženih i blokiranih građana nije ni jednostavan, ni jednoznačan, a niti jednostran. Upravo suprotno, on je vrlo kompleksan i zato zahtjeva svestran pristup i sređeni pravni okvir koji ne ovisi o dnevno političkoj potrebi ili političkoj moći.

Sa stajališta dužnika potrebno je sagledati razloge zbog kojih su došli u situaciju insolventnosti, a zatim i blokiranosti. Koliki je njihov prinos u tome, a koliki je udio vjerovnika te kakva je uloga države kao subjekta koji prema Ustavu uređuje sve društvene odnose pa i ovaj.

S druge strane glavni vjerovnici (banke) nude takozvane „minuse“ preko svake racionalne mjere i agresivnim marketingom navode građane koji nisu dovoljno educirani da shvate u što ulaze s takvim načinom potrošnje. Na osnovu ovog stanja stvari, konzumerizam je stvorio potrošački mentalitet i pretvoren je u bogatstvo, a ne u dug i neimaštinu, stvarajući lažnu sintagmu „bolje se živi“.

Osim analize iz pozicije dužnika i vjerovnika potrebna je analiza i s naslova vrste i osnove potraživanja. Osim privatno-pravnih osnova dugovanja, postoji i značajan postotak javno-pravnih osnova u kojima je vjerovnik država i to ne samo kroz različite oblike poreza nego i kroz cijelu paletu parafiskalnih davanja za koje nitko u državi realno ne vodi evidenciju niti zna koliko točno ta davanja iznose.

Dakle, u Hrvatskoj je stvoren začarani krug financijske nediscipline i inosolvencije, u kojem nesređeni pravni okvir stvara nove nepravde i donosi štetu našem društvu. To vidimo i iz primjene Zakona o stečaju potrošača koji, prema svim dostupnim podatcima, nije polučio očekivane rezultate.

Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih, njihov dug veći je od 42 milijarde kuna; imamo nepravedan i diskriminatorni Ovršni zakon, neučinkovit Zakon o stečaju potrošača. Vrijeme je za temeljite i suštinske mjere za rješavanje pitanja prezaduženosti građana.

Svako odugovlačenje s pripremom tih mjera, bila bi teška i nepopravljiva greška. Stavimo ideologiju sa strane, počnimo se baviti stvarnim problemima.

Ovaj skup jedan je od koraka u tom pravcu. Sve ključne poruke s današnje rasprave bit će u formi zaključaka proslijeđene Vladi Republike Hrvatske.

Hvala vam još jednom na sudjelovanju i prinosu izgradnji bolje i naprednije Hrvatske.“

facebook komentari

  • kostresh

    jel general Glasnovic u pravu? Kroslavija……

  • kvaternik

    shranje u četiri čina!!!