Pratite nas

Vijesti

Održana tribina o ciljevima i posljedicama sudskih procesa protiv pripadnika HVO-a iz BiH

Objavljeno

na

Sinoć je u Zagrebu, u sklopu Studentskog doma Stjepan Radić, pred prepunom kino dvoranom Forum održana tribina ”Sudski procesi protiv pripadnika HVO-a iz BiH i način na koji se oni vode”. Gosti tribine bili su hrvatski generali Zlatan Mijo Jelić i Željko Šiljeg. Osim ove dvojice izlagača, na tribini su bili prisutni i generali Željko Glasnović, Marinko Krešić, Ljubo Ćesić – Rojs, Stanko Baja Sopta , supruga pokojnog generala Blage Zadre, pomoćnik ministra vanjskih poslova te mnogi drugi gosti iz društveno-političkog života.

Uvodne riječi su održali Bruno Penava i Ivan Kapetanović, predsjednici Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata i Kluba bosanskih studenata, udruga koje su organizirale ovu tribinu.

Pošto je ukupna tematika, koja se obrazlagala na predavanju, slabije poznata široj javnosti, predavači su prvenstveno pripazili na osnovne činjenice. Te iste činjenice, jako teško se mogu naći u hrvatskom medijskom i javnom prostoru općenito.

Jedna od osnovnih činjenica koju je napomenuo general Jelić jest da je Republika Hrvatska za vrijeme rata u BiH organizirano prihvaćala izbjeglice iz susjedne joj države koji su velikim dijelom bili Bošnjaci. Brojka koja se spominje u ovom slučaju je viša od 500 000. Također, Željko Šiljeg je spomenuo trenutak kada Alija Izetbegović odlazi u Iran te potpisuje ugovor pomoću kojeg će Iran naoružavati postrojbe Armije RBiH. To isto oružje je Republika Hrvatska bila dužna dopremiti preko svojeg teritorija, a zatim HVO, odnosno HZ Herceg Bosna propustiti to isto oružje do Armije RBiH.

Upravo ova činjenica ruši mit o navodnom organiziranom švercu oružja u koje je bio uključen vrh Republike Hrvatske i HZ Herceg Bosne. Naposljetku, još jedna činjenica vrijedna spomena, iako ih je sve u ovako kratkom izvješću nemoguće nabrojati, jest da su Hrvati bili prvi na području BiH koji su ustali protiv agresije  JNA i ostalih četničkih paravojnih postrojbi, a da ne spominjemo neizmjerno važnu pomoć HVO-a u obrani grada Bihaća 1995. godine kada je se taj isti grad našao pred kolapsom. Masakr u Srebrenici je već bio počinjen, stoga se može samo zamisliti kako bi prošli Bošnjaci da je došlo do eventualnog pada grada.

Nakon zanimljivih predavanja generala, završnu riječ održao je Bruno Penava koji je naglasio kako ne želi da mladi budu opterećeni prošlošću, zatrovani ideologijama ili mržnjom, ali da je borba protiv nepravde i  istina o prošlosti i sadašnjosti prioritet bez kojeg ne možemo graditi zdravu i prosperitetnu budućnost.

General Jelić nabrojio je neke od zločina koji su počinjeni nad Hrvatima u BiH od strane Armije RBiH, a za koje nikad nitko nije odgovarao, a u isto vrijeme i federalni i državni ministri pravosuđa u BiH dolaze iz reda hrvatskog naroda. Objasnio je i licemjernost u kvalificiranju zločina kada se radi o navodnim hrvatskim zločinima u BiH gdje se koristi zakon iz 2003. Naveo je i brojne druge primjere koji dokazuju kako se HVO nastoji sotonizirati, a istina zataškati.

Cjelokupna manifestacija o nepravdi i etiketiranju hrvatskih branitelja znak je da mladi nisu gluhi na nepravdu i falsificiranjenje povijesti te da su se spremni samoorganizirati na društvenom planu isto onako kako su se samoorganizirali njihovi očevi i majke na vojnom planu 90-ih godina.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati