Pratite nas

BiH

Okrugli stol: Ili ”hrvatski kanal” ili propast JRT sustava

Objavljeno

na

Ako Hrvati ne dobiju Javni RTV servis na svom jeziku, pravit će JRT Herceg Bosne

Bosni i Hercegovini je potreban radio-televizijski servis na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV sustava BiH, složili su se gotovo svi sudionici okrugloga stola “Zašto nam (ne) treba treći kanal?”.

Naime, danas je u Mostaru u organizaciji Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) održan okrugli stol posvećen pitanju treba li nam u BiH javni RTV kanal na hrvatskom jeziku. Sudionici su bili Duška Jurišić, urednica na FTV-u; Ivan Vukoja, voditelj Odjela Hrvatskog narodnog sabora BiH za sport, kulturu, medije i informiranje; Mario Karamatić, izaslanik u Domu naroda BiH; Tvrtko Milović, novinar i ravnatelj TV KISS te kolumnist portala Dnevnik.ba i Vuk Bačanović dugogodišnji novinar iz Sarajeva koji je nedavno preselio u Beograd. Video linkom se javio i Senad Hadžifejzović, dugogodišnji novinar i vlasnik FACE TV-a.

JRT Herceg Bosne

„Sve javnosti u BiH trebaju dati svoje mišljenje o ovom pitnaju. Mi trebamo reformirati cijeli RTV sustav i unutar takvog reformiranog sustava trebamo servis koji će program emitirati uglavnom na hrvatskom jeziku“, rekao je Vukoja.

Dodao je kako sadašnje rješenje vezano za RTV sustav u BiH ne odgovara glavnom ustavnom principu u BiH – konstitutivnosti naroda – jer jača uloge entiteta, a ne konstitutivnih naroda.

„S načelom konstitutivnost se moraju uskladiti sva zakonska rješenja. Sada se ta načela ne uvažavaju. Isto tako, sadašnja zakonska rješenja vezana za Javni RTV sustav su nametnuta. Gotovo svi hrvatski političari su pokušavali mijenjati taj zakon ali su svaki put bivali preglasanima“, rekao je Vukoja.

Također, Vukoja je istaknuo kako hrvatska javnost u BiH sadašnje Javne RTV servise smatra štetnima po svoje interese.

„Favoriziraju se određene politike i ideologije. U tom smislu sadašnji servisi djeluju dezintegrativno po cijelo društvo“, rekao je Vukoja.

Rekao je kako je odjel HNS-a kojem je načelu u procesu izrade prijedloga reformi Javnog RTV sustava. Jedan od prijedloga je da se uspostavi FTV2 koji bi emitirao proglam uglavnom na hrvatskom jeziku i imao hrvatsku uređivačku politiku.

„Drugo je rješenje da se FTV i RTRS isključe iz državnog Javnog RTV sustava i da postanu ono što i jesu – prave entitetske televizije. Potom bi se formirala tri kanala na državnoj razini koja bi program emititrala na tri jezika“, kazao je Vukoja.

Ako se to ne mogne postići političkim sredstvima, dodao je Vukoja, onda Hrvati imaju pravo na jednostrane poteze, poput izgradnje Javnog RTV servisa Herceg Bosne.

Ili ”hrvatski kanal” ili propast JRT sustava

U obraćanju video porukom Hadžifejzović je rekao kako nije ni za ni protiv kanala na hrvatskom jeziku. No, logično mu je da postoje tri kanala ako postoje tri jezika.

„Najbolje bi bilo da sjedište hrvatskog kanala bude u Sarajevu kako bi se izbjegle konotacije da je to ‘treći kanal za treći entitet’. To bi ujedno bilo i najjeftinije rješenje“, rekao je Hadžifejzović.

Karamatić je, pak, istaknuo kako će sadašnji Javni RTV sustav BiH propasti ako se ne uspostavi ”hrvatski kanal”.

„Hrvatima nitko ništa ne treba dati. To je naše pravo. Ako mi ne mognemo ostvariti svoje pravo, onda ga neće moći ostvarivati ni drugi“, rekao je Karamatić.

Jurišić je, pak, naglasila kako je pitanje uspostave ”hrvatskog kanala” političko a ne stručno pitanje.

„Federalni parlament je u blokadi već četiri mjeseca ali ne zbog ‘hrvatskog kanala’ nego zbog zakona o igrama na sreću. Dakle, politika može rješavati stvari ako hoće. Od silne vike oko Javnog RTV servisa ne vidi se što se zapravo hoće“, rekla je Jurišić.

Milović je, pak, u svome izlaganju istaknuo kako je pitanje ”hrvatskoga kanala” uvijek nailazilo na otpor bošnjačkog politipčkog establišementa. No, mišljenja je kako je ”hrvatski kanal” potreban Bosni i Hercegovini te da se može napraviti.

„Uvijek se koristi isti argument da je to uvod u podjelu BiH. To je smiješno! Hrvati imaju pravo na svoj kanal i to je osnovni preduvjet za stvaranje tog kanala. Nitko Hrvatima ne spori pravo na svoj kanal“,  istaknuo je Milović.

”Hrvatski kanal” jeste političko pitanje

Bačanović je naglasio kako je sloboda govora temeljno ljudsko pravo koje je uvjetovano strukturama  u medijima.

„U Sarajevu bošnjačke strukture vladaju FTV-om. Postoje nevidljive ruke koje upravljaju procesima. Ali samo pluralizam i dijalog mogu riješiti naše probleme. Svi trebaju imati svoje kanale jer pluralna društva imaju različite interese. Stoga je hrvatski zahtjev za vlastitim kanalom i normalan i legitiman“, kazao je Bačanović.

Istovremeno, Karamatić je dodao kako ”hrvatski kanal” ne znači da je to tv kanal na kojem se vijesti čitaju na hrvatskom jeziku, nego je riječ o tomu da se traži javni RTV kanal koji će imati hrvatsku uređivačku poltiku.

Vukoja je, pak, naglasio kako uspostava ”hrvatskoga kanala” jeste političko pitanje. Kad se postigne politički dogovor onda će se sve moći dalje rješavati.

„Javni medij treba odražavati društvo. Sve se treba zrcaliti na javnom RTV servisu. Sada to nije slučaj. Sada svi građani u BiH imaju problem s javnim medijima jer su pod kontrolom određenih klijentelističkih skupina unutar javnih servisa“, rekao je Vukoja.

J. Gudelj / Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati