Pratite nas

Oluja je temelj hrvatske države – mi smo pobjednici, a danas se ne znamo tako ponašati

Objavljeno

na

„Nakon 19 godina za Oluju se može reći, da je ona odrednica ili temelj hrvatske države“, rekao je geostrateg i geopolitičar Davor Domazet Lošo za narod.hr te dodao kako je politikom od 2000. godine sustavno učinjeno i činjeno da Oluja to ne bude, iako ona svom svojom puninom živi u hrvatskom narodu.

DSC_0038“Problem današnje Hrvatske i sva njezina kriza, je kriza identiteta s jedne strane i s druge strane problem vrednota”, istaknuo je Domazet Lošo.

Identitet Hrvatske može biti i jest Oluja, ništa drugo, istaknuo je Domazet Lošo te rekao da svi oni koji se iz različitih razloga vraćaju na 10. travnja i 29. novembra vraćaju Hrvatsku u neka druga vremena te ju žele inaugurirati da je nastala na nekakvom antifašizmu, a nastala je Olujom.

Domazet Lošo kazao je kako su samo su dva datuma bitna za identitet Hrvatske kao države, osim Oluje to je i 30. svibnja. 1991. kada je Sabor proglasio Hrvatsku državom, prvi put nakon 900 godina, a 2000. godine su namjerno napravili zbrku da Hrvatska više ne zna što joj je identitet.

„U Oluji, a prije toga u Vukovaru, hrvatski je branitelj postao najveći antifašist suvremenoga svijeta“, kazao je Domazet Lošo uz primjer Vukovara, gdje su se borili hrvatski branitelji protiv dva totalitarna režima, simbol jednog je zvijezda petokraka-JNA, druga kokarda-četništvo.

„Oluja i oslobađajuća presuda hrvatskim generalima za Oluju dokaz su toga da su Hrvati vodili najčistiji rat u povijesti ratovanja“, istaknuo je Domazet Lošo.

Domazet Lošo kazao je kako je u zadnjih 150 godina bilo 175 sukoba i ratova, vidimo i sada Ukrajinu i Gazu, a u svakom ratu ima i nedužno stradalih. „Kada se uzmu sve optužnice, čak i one upitne, nedužno je stradalih ljudi ,u Domovinskom ratu od hrvatske ruke, manje od 300. Nema niti jednog rata u kojemu je manje nevinih ljudi stradalo nego u Domovinskom ratu, vodili smo najčistiji rat u povijesti ratovanja,“ naglasio je Domazet Lošo.

„Hrvati su Olujom, prvi u povijesti spriječili genocid, genocid u Bihaću koji bi bio deset puta veći nego u Srebrenici, a to nije spriječila niti Europska zajendica niti snage UN niti jedna sila, osim Hrvatske“, rekao je Domazet Lošo.

Temelj hrvatske države je Oluja , vođen je najčistiji rat u povijesti, Hrvati se borili protiv dva totalitaristička sustava i spriječili genocid jedini u povijesti ratovanja, zaključio je Domazet Lošo.

domazet lošoUmjesto da nam je to temelj države, vraćaju nas revizijom povijesti, u vremena 10. travnja i 29. novembra i Hrvatska ponovo luta, prije svega politički- od predsjednika do premijera i ministrice Vesne Pusić koja se ponaša kao da je ministrica Zapadnog Balkana, a ne hrvatska ministrica, kazao je Domazet Lošo te podsjetio na nedavno održanu konferenciju o Zapadnom Balkanu, baš u Dubrovniku na početku turističke sezone.

Kada smo postali članica EU, u Dubrovnik bi trebali pozvati 27 ministara vanjskih poslova i turizma zemalja članica EU i promovirati hrvatski turizam, pa sigurno manjka turista ne bi bilo,umjesto toga mi smo i dalje na Zapadnom Balkanu i postajemo 4. Jugoslavija- treća je bila Miloševićeva, kazao je Domazet Lošo.

Zbog politike koja sebe ne percipira na način da čuva vrednote, kao što je vrednota Domovinskog rata kao identiteta, dolazimo u situaciju krize, naglašava Domazet Lošo te dodaje da se iz toga se može izaći postavljanjem prave strategije .

Prave strategije ne može biti ako nam je glavni partner Velika Britanija koja se nikako ne miri sa samostalnom hrvatskom državom-pobjednicom u Domovinskom ratu, kazao je Domazet Lošo te kao prave strateške partnere Hrvatske istaknuo SAD, Njemačku i Izrael, s kojim u mnogočemu imamo sličnosti.

SAD su prije svega dale političko zeleno svjetlo Hrvatskoj, oni nisu planirali Oluju nego su kasnije vojno i od nas učili, pojasnio je Domazet Lošo te kazao da je Njemačka kao vodeća zemlja EU i u geopolitičkom smislu stajala uz nas, kao i Vatikan.

„Samo tom promjenom duboko bi se promijenilo stanje u Hrvatskoj“, smatra Domazet Lošo.

„Ako odredimo temelje države, a Oluja to jest, onda iznad te proslave ne postoji neka druga. To treba dostojanstveno živjeti u svakom hrvatskom državljaninu, poglavito sada kada smo u Uniji“, rekao je Domazet Lošo.

„Mi nismo izborili državu za zelenim stolom, ova država je izborena na bojnom polju“, naglasio je Domazet Lošo i rekao da smo mi pobjednici, a danas se ne znamo tako ponašati.

„Ako na Oluju u svakoj kući ne vijori hrvatski barjak od Iloka do Dubrovnika, ako se ne postroje postrojbe, a ne postroje se ako nema zapovjednika koji su donijeli slobodu, onda ne cijenimo sami sebe“, tvrdi Domazet Lošo i dodaje da bi simbolično trebalo barem izvijesiti zastavu.

Admiral Domazet Lošo iako službeno pozvan, neće biti na proslavi u Kninu, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti svečano će proslavit na otoku Rabu gdje se trenutno nalazi. „Nakon 19 godina, obući ću svečanu bijelu admiralsku odoru i u njoj proslaviti Dan pobjede“, kazao je Domazet Lošo.

Admiral je kazao kako neće biti na proslavi u Kninu sve dok se ova politika ne promijeni i Oluja ne postane temelj hrvatske države, kako je kazao upozorivši na medijske istupe Milorada Pupovca koji će i ove godine ponovo govori kako ne bi trebali slaviti Oluju, spominjući žrtve, a mi smo vodili najčistiji rat u povijesti ratovanja, što nam priznaju svi vani, a samo mi sebi ne priznajemo, zaključio je za narod.hr  Domazet Lošo.

Izvor: narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Isječak naslovnice K.Kraljević: "Čiji je Velebit?" Mile Budak, Madrid 1968.
Knjigozori Miljenka Stojića

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje.

Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Maja Pavelić Runje nastoji nam pred oči iznijeti autohtonu hrvatsku veličinu, književnika Milu Budaka. Pita se ako ga treba i dalje držati u zaboravu zbog njegova političkog angažmana, ne bi li onda to trebalo učiniti i s Miroslavom Krležom, Jurom Kaštelanom i nizom drugih hrvatskih književnika, da ih ne nabrajamo. Ona je postavila upit, a hrvatska će književnost morati smoći snage ispravno odgovoriti na njega.

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Budakova djela tiskana su u 25 svezaka. Autorica je istražila 16 naslova te brojne novele i pripovijetke rasute po časopisima i novinama. Plodove rada razvrstala je u 12 poglavlja, usredotočena na pojedine teme. Dobila je tako prilično zaokružen pogled na književni rad Mile Budaka i bez pridržaja podastrijela ga čitateljstvu.

Mogli bismo zaključiti da iz svega iskače dobro koje je u srži Budakova stvaranja i dobro koje je u srži njegove ličnosti. Najdraže su mu bile obiteljske teme, nastale u vrtlogu života hrvatskog čovjeka u njegovoj Lici. Iako kao književnik nastoji ne uvlačiti u književno djelo političke teme, to je ipak bilo nemoguće. Politika je počesto odlučivala o životu i smrti hrvatskog čovjeka.

Za neke ovo je točka prijepora i slabost Budakova književnog djela. Očito nisu čitali ili se ne žele prisjetiti židovskog pisca Jehude Amihaja. Bio je pripadnik elitnih židovskih postrojbi i poslije u pjesmu pretočio ne samo svoja općenita životna iskustva već i svoje domoljublje. Za sve je dobio mnoge nagrade i priznanja, a Budak vješala, po nekima metak, opet po nekim drugima završio je u raljama divljih zvijeri u zagrebačkom zoološkom vrtu. Tek stasalu mu kćer Grozdu najprije su jugokomunisti silovali te nakon toga ubili je u Crngrobu kraj Škofje Loke. Tako su oni uobičajeno radili.

Iz rečenoga se dade zaključiti da nije zapravo obješen Mile Budak, već hrvatska književnost. Morala se prestati baviti temama koje zanimaju dušu hrvatskog čovjeka, a početi se baviti temama nastalima na iščašenim filozofskim naklapanjima. Krleža je možda ponajbolji primjer za to, a Ivo Andrić primjer snalaženja. Iako je u ime Beograda potpisao pristup Jugoslavije hitlerovskom Trojnom paktu, ipak je sačuvao živu glavu.

Ovakvih nam knjiga zaista treba kao kruha svagdašnjega. Ne samo da upoznajemo nekoga pisca u njegovoj biti, nego i skidamo nepravedno navučene povijesne koprene. Milu Budaka, i slične, treba učiti u školama. Povjesničari će, pak, stvoriti ocjenu o njegovom političkom djelovanju. Maja Runje je za sve imala i znanja, i volje, i hrabrosti. Imaju li ih neki drugi za neke druge pisce?

Miljenko Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati