Oni koji su blokirali zakone sada peru ruke

    4

    Osoba koja je posljednjih dana najviše spominjana u javnosti, označena kao krivac, kočničar, onaj koji će BiH zaviti u crno…, a sve zbog nesazivanja izvanredne sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, bio je Dragan Čović. Naime, BiH je imala rok do 1. lipnja usvojiti zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te izmjene Kaznenog zakona, što nije učinila. Odbor Vijeća Europe za nadzor borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) jučer je, nakon isteka naznačenog roka, izdao upozorenje da zakonodavstvo BiH nije usklađeno sa standardima ove institucije. Sve je ovo iskorišteno da se u bh. javnosti prikaže kako je to jedini razlog svrstavanja BiH među zemlje na tzv. crnoj listi. Aktualni predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i predsjednik HDZ-a BiH za Večernji list otvoreno govori o onima koji ga napadaju zbog nesazivanja žurne sjednice, otkriva pozadinu…, ali govori i o mogućoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izborima, planovima pojedinaca za rušenje Hrvata, mogućim koalicijama, stanju u BiH, poplavama…

    dragan covic

    Optuženi ste da ste vi onaj koji BiH stavljate na “crnu listu” jer ne želite sazvati izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta BiH?

    Da… Tobože javila se sada potreba za sazivanjem žurnih sjednica i ispunjavanjem rokova. A moje pitanje je gdje smo bili posljednjih pet-šest mjeseci kako bismo ispoštovali te rokove, zašto se nisu usvojili zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao i dopune Kaznenog zakona BiH. Ti zakoni su već mjesecima u procedurama. Kako nam se uvijek dogodi da se baš zadnjeg dana sjetimo rokova? Oni koji su blokirali procese, sad peru ruke takvim optužbama. Svi ti sitni manipulatori koji ove teške dane za bh. građane nastoje koristiti za osobnu promidžbu bit će najveći gubitnici ovih izbora. Nastoji se Parlament i na ovakav način iskorištavati. Govornica Parlamenta se već koristi za predizbornu kampanju bez obzira o kojoj temi je riječ. Već mjesecima postoji i problem s kvorumom za sjednicu Doma naroda. Mene je zapalo da budem predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH pa ćemo takvo ponašanje spriječiti barem u tom Domu. Sjednica je sazvana 6. lipnja, kada je jedino i bilo moguće.

    HDZ BiH je predao prijavu za izbore. Krenule su pripreme, uključujući i aktivnosti HNS-a. Što slijedi?

    To je za nas vrlo složen proces jer smo odavno uvidjeli potrebu da na izbore ovoga puta izađemo u okviru HNS-a kako bismo poslali jasnu poruku svima onima koji još uvijek špekuliraju o poziciji Hrvata u BiH da se 12. listopada neće moći birati uime hrvatskog naroda, bez obzira tko to pokušavao.

    Na što mislite kada kažete neće moći birati uime Hrvata?

    Legitimni hrvatski predstavnici morat će biti dio vlasti na svim razinama. U tom smislu smo se i organizirali. Jedan dio tog procesa je zaključen predajom prijave kao stranke za predstojeće izbore za sve razine vlasti, a to znači da će HDZ BiH imati kandidata za člana Predsjedništva BiH zajedno s drugim strankama HNS-a, listu za državni Parlament, za entitetsku razinu i sve županijske parlamente.

    Što je s koalicijama?

    Očekujem da do roka koje je propisalo Središnje izborno povjerenstvo BiH prijavimo i nastup koalicije na izborima, a potom pristupimo i formiranju kandidacijskih listi. Nažalost, ove godine će se pripreme i sami izbori odvijati u dinamici koju nikada ranije nismo imali. Već nekoliko mjeseci sve ovo što se događa u BiH je u svrhu predizborne kampanje. Zauzimaju se neke pozicije, moguće vidljive i nevidljive koalicije. HDZ BiH ima svoj scenarij i svjesni smo da smo stožerna stranka HNS-a i da će uvijek biti onih koji ne misle dobro ni BiH, ni hrvatskom narodu. Koji će forsirati saveze nekih drugih strančica kao protuteže HNS-u.

    Ponavljanje situacije s izigravanjem izborne volje hrvatskog naroda i ovaj put se nameće kao ozbiljno pitanje. Vjerujete li vi da se takvo što doista može dogoditi i nakon ovih izbora?

    Ako bi netko pokušao opet praviti takav suludi projekt u BiH, on bi dugoročno BiH osudio na ispaštanje i čekanje na bilo kakvu normalnu aktivnost. Znam da postoje ljudi koji to žele, ali duboko sam uvjeren da u tome neće uspjeti. Vjerujem da danas, pogotovo na bošnjačkoj političkoj sceni i u sarajevskom političkom ambijentu, ima dovoljno mudrosti da time ne naškode prvenstveno sebi, jer i ovo što se događalo protekle četiri godine nije naštetilo HDZ-u, već upravo strankama koje su sudjelovale u takvim aktivnostima i podupirale ih.

    Čine li vam se ozbiljne namjere i kako se već u javnosti navode planovi nakon izbora za stvaranjem novog saveza sličnog ‘platformi’?!

    Mi nećemo podcijeniti sve one koji će se, kada vide da nemaju drugu šansu, pokušati prodati i dokopati barem djelića vlasti. Sjetite se HSP-a prije četiri godine. Oni su danas podijeljeni na tri, ili koliko već frakcija. Izdržali su godinu dana i kada su podijelili što su imali u vlasti, posvađali su se oko tih istih fotelja. Uvjeren sam da hrvatski narod danas nije naivan i ova naša koalicija okupljena oko HNS-a ima snažnu potporu barem 80 posto hrvatskih birača u BiH. To je snažno upozorenje i mešetarima iz međunarodne zajednice koji bi možda pokušali ohrabrivati takav proces da je to uzaludan posao.

    I u stvaranju ove ‘platforme’ je presudno utjecala međunarodna zajednica. Što ako se opet, na isti način, uključe u formiranje vlasti?

    Mislim da će taj izborni legitimitet stranaka okupljenih oko HNS-a ovaj put možda biti i više izražen nego na prošlim izborima, i to šalje vrlo jasnu poruku jedino da ako netko želi praviti kaos u BiH, dijeliti ovu zemlju, može gurati takav scenarij. Vjerujem kako to ne bi dopustila Europska unija, mnoge njene članice, osobito Hrvatska. Stabilnost BiH diktira stabilnost cijele regije i s te strane svaka igra s BiH je vrlo opasna. Eventualni pokušaji o kojima govorite će još prije izbora s naše strane biti razotkriveni i razobličeni. Budite uvjereni u to. Mi imamo dovoljno snage i odlučnosti to spriječiti.

    Strah od majorizacije i izbornog inženjeringa među Hrvatima, ipak, postoji?

    Najbolji način da te strahove ostavimo po strani je da se kao stranka i koalicija organiziramo tako da dobijemo apsolutnu potporu hrvatskog naroda. Možda netko iz međunarodne zajednice želi stvoriti novu stranku, tražiti nekog novog tobožnjeg lidera da predstavlja jedna čitav narod, ali ne može glasovati uime Hrvata. Na nama je da stvorimo ambijent u kojem će izlaznost Hrvata na idućim izborima biti izražena i koja će za rezultat imati ogromnu potporu našoj koaliciji. To će biti najbolja poruka onima koji bi kreirali neke drukčije scenarije u BiH.

    Hoće li ovaj put član Predsjedništva biti iz koalicije okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora?

    I dalje se može dogoditi da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH. No, ja sam siguran da, čak i ako netko ima takve namjere, predstavnik koalicije koju predvodi HDZ BiH će uvjerljivo dobiti izbore za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na način da nijedan drugi hrvatski kandidat neće moći dobiti ni približno toliko glasova. Imat ćemo kompetentnu osobu za kandidata, osobu koja će se zalagati za BiH, za prava i položaj hrvatskog naroda, provoditi interese BiH na euroatlantskom putu i dovesti Predsjedništvo BiH u poziciju da kao institucija nešto znači. Pogubno bi bilo birati u Predsjedništvo BiH osobu koja nema legitimitet svog naroda jer onda nemate ni stabilno i relevantno državno Predsjedništvo. Samo s legitimnim predstavnicima naroda u Predsjedništvu BiH možemo doći u poziciju da kroz tu instituciju vodimo i reformske procese u zemlji.

    Razmišljate li vi osobno o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH i kako gledate na imena koja se već spominju u javnosti kao potencijalni kandidati?

    Sve one stranke koje su prilikom podnošenja prijave uplatile 20.000 KM vjerojatno će i iskoristiti tu mogućnost kandidature za Predsjedništvo. Tako da će i među hrvatskim, te kandidatima iz drugih naroda, sigurno biti veći broj imena kao što se već i razaznaje iz prijava SIP-u. Što se mene tiče, ja bih bio sretan da danas ne postoji nijedan razlog da se ja kandidiram za Predsjedništvo. Bio sam već na toj poziciji, dugo sam u politici.

    Kada ćete donijeti konačnu odluku o vašoj eventualnoj kandidaturi?

    Ostavimo vrata još malo otvorena kako bismo zajednički procijenili situaciju, a konačnu odluku će donijeti HDZ BiH i naši koalicijski partneri unutar HNS-a. U mom slučaju, tu je i mišljenje moje obitelji, jer sam davno podvukao tu jednu crtu i dao obećanje da će moje političko djelovanje primarno biti kroz stranku, a ne kroz izvršnu vlast. No, da ne budemo nekorektni u kontekstu prijava, sačekajmo kraj lipnja jer tada će naša koalicija već imati ime kandidata za Predsjedništvo BiH.

    Planirate li predizborne sporazume s nekim strankama, poput onog koji već izvjesno vrijeme HDZ BiH ima sa SNSD-om?

    To je prevažno pitanje. Kada je bilo na dnevnom redu razrješenje Fahrudina Radončića s pozicije ministra sigurnosti, upozorio sam da njegovim izlaskom iz Vijeća ministara formalno na razini države više nemamo parlamentarnu većinu. I to se sada i pokazalo. Govornica Parlamenta se već koristi za predizbornu kampanju. Sve stranke djeluju s autonomnih pozicija i ni oko čega se ne može dogovoriti.

    Vodite li već razgovore s nekim strankama?

    Svjestan sam uloge HDZ-a BiH. Sve kolege s kojima sam razgovarao, i na bošnjačkoj i na srpskoj političkoj sceni, uvjereni su da će HDZ nadmoćno dobiti izbore unutar hrvatskog glasačkog tijela. To, međutim, nije dovoljno. Razgovarao sam prethodnih dana s Miloradom Dodikom, ali i s Bakirom Izetbegovićem i Fahrudinom Radončićem, a razgovarat ću i s drugim liderima intenzivno, i to sve s ciljem da tamo gdje procijenimo da imamo prave partnere i unutar bošnjačkog i unutar srpskog naroda, čak i prije izbora napravimo vrlo jasan dogovor. On bi nas obvezivao da i u ovom vremenu do izbora držimo i radimo sve kako bi funkcionirala BiH.

    Kako će institucije vlasti funkcionirati u situaciji kada se moraju donositi žurne odluke, a imamo Vijeće ministara bez jasne parlamentarne većine i nepotpunog kapaciteta?

    Nažalost, u Vijeću ministara su ostali SDP, SNSD i HDZ BiH, bez parlamentarne potpore i međusobno neusklađenih stavova kako se ponašati do izbora. Razgovarao sam s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i pokušat ćemo s predsjednicima stranaka koji odlučuju o funkcioniranju državne vlade dogovoriti da se Bevandi kao predsjedatelju Vijeća ministara osigura koliko-toliko normalno kormilarenje ovim brodom. Hrvatski ministri koordinirano djeluju. Predsjedatelj Bevanda će, vjerujem, znati u vremenu do izbora, bez obzira na prepreke koje će drugi postavljati, održavati barem minimum aktivnosti sukladno Ustavu i zakonima. A onda nakon izbora krenuti, po mogućnosti do kraja godine, u formiranje novog Vijeća ministara s drukčijim odnosima kako bi mogli rješavati životna pitanja. Ipak, treba znati da postoji dosta onih koji misle da ovih nekoliko mjeseci u vlasti treba iskoristiti za zbunjivanje javnosti.

    Bili ste na terenu nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH. Vidjeli ste kakva je situacija u ugroženim područjima. Kako ste to doživjeli i kako ocjenjujete danas pomoć i suradnju u saniranju posljedica?

    Postoje tu dvije dimenzije. Prvo je užas koji još uvijek traje, iako je danas lakše jer ljudi barem znaju da im više životi nisu izravno ugroženi. No, druga je stvar što ćemo ako i kada nam se neka katastrofa ponovno dogodi? Imamo li uopće instrumente kako zaštititi ljude. Prije svega, treba odati golemu zahvalu svim onim dobrim ljudima, specijalcima različitih struka iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja koji su se stavili u službu spašavanja. I koliko god trebamo žaliti žrtve katastrofe, trebamo biti sretni da ih nije više jer je ovo mogla biti daleko veća tragedija. Imali smo razdoblje od desetak dana buđenja, suočavanja s problemom, nitko nije gledao na administrativne granice, nacionalnost i druge stvari, pokazala se jedna velika solidarnost. Svi su bili spremni pružiti sve što su mogli da se spase ljudi. No, sada, u normalnoj državi, institucije moraju preuzeti organizaciju i distribuciju pomoći.

    Kako se sada organizirati?

    Vidite što nam se dogodi u prirodnim nesrećama kada nemamo države. Često imate improvizaciju od ljudi koji su se zatekli na nekim pozicijama. Hrvatska je najbolji primjer koliko organizirani sustav u ovakvim situacijama brine o sprečavanju zaraza i saniranju posljedica poplava. Kod nas je to neorganizirano i možemo napraviti mnogo više štete ako tome ne pristupimo bolje, profesionalnije i organiziranije. Na kraju dolazimo na pitanje kako sanirati štete. Jedan broj ljudi će očito morati biti trajno preseljen jer su klizišta još aktivna. BiH mora djelovati institucionalno, a ne da pojedinci ubiru za svoje stranke predizborne poene na ovoj nevolji. Uvjeren sam da im to neće uspjeti i da će na kraju biti kažnjeni.

    I u ovim poplavama su najviše pogođena povratnička područja. Pokazala se solidarnost Hercegovine s Posavinom. Hoće li u sljedećem razdoblju biti organizirane i koordinirane pomoći kada su u pitanju većinski hrvatske županije?

    Dogovorili smo se da upravo kroz tri vlade HBŽ, SBŽ i ZHŽ sustavno pomažemo u onome što treba, bilo da je riječ o epidemiolozima, veterinarskim ekipama i svemu drugom. HDZ BiH će sjednicu Središnjeg odbora i konvenciju mladeži održati u Posavini. Već ovoga tjedna ćemo otići u Posavinu u radnim odijelima. S tim što bi naša logistika bile županije koje će dostaviti kamione i mehanizaciju kako bismo što više pomogli ljudima u čišćenju njihovih domova. To mora biti organizirano i voda se prije toga mora povući. I Hercegovina i središnja Bosna pomažu i još će pomoći Posavini. Nekoliko dana ćemo zajedno raditi kao volonteri. Neka i to bude svojevrsna poruka da smo zajedno i u teškim trenucima.

    Intenzivno se nastoji nametnuti Hrvatima odgovornost za zastoj u rješavanju pitanja Mostara. Kako gledate na takve pokušaje?

    Ono što tražimo je razumljivo svakome i rekao bih prihvatljivo svakome dobronamjernom. Mostar neće i ne smije biti grad-slučaj. On ne može 20 godina nakon rata biti protektorat i mjesto nekih privremenih rješenja. Mostar treba početi normalno funkcionirati i nema nijednog razloga da 12. listopada ne budu održani izbori za vlast u Mostaru.

    Hoćete li ponovno pokušati razgovarati sa SDA?

    Da, pokušat ću se ovih dana još jednom sastati s Bakirom Izetbegovićem kako bismo vidjeli ima li ikakve mogućnosti razgovarati o onome što smo ranije postavili sebi kao zadatak vezano uz rješavanje situacije u Mostaru kako ne bi čekali izbore. Razumijem potrebu SDA da se još homogenizira kao stranka, predsjednik stranke je bolestan. Bojim se da je pet mjeseci dosta, a onda slijedi i formiranje vlasti. I što je još važnije, ako se sada ne održe izbori, oni u Mostaru neće biti održani još barem dvije godine.

    Kako gledate na rješenje Mostara?

    Želimo da Mostar profunkcionira kao normalan grad, ali ako netko misli kako će pritiscima na HDZ BiH profitirati, a da ne napravimo rješenja koja su istinski potrebna – griješi. Mostar neće biti grad-slučaj. Ovo pitanje trebamo jednom zauvijek riješiti kako se to nikada više ne bi vraćalo kao problem.

    Pitanje Aluminija je i dalje aktualno, od dugova koji ga opterećuju, prijetnji gašenjem, pa do inputiranja da ste vi, odnosno vaša stranka, i u ovom slučaju krivi i imate koristi od toga?

    Kada je u pitanju Aluminij, nažalost, već duže vrijeme imamo krizu funkcioniranja, krizu menadžmenta uz sve druge probleme. Na moju sreću HDZ nema s tim nikakve veze i nismo se dali uvući u zamku da na bilo koji način veže i moje ime i ime stranke uz to. Entitetska razina vlasti, bez želje da povrijedim bilo koga osobno, činila je sve da kao Pilat opere ruke, a uništi Aluminij. Aluminij se neće uništiti, u to sam siguran. Svi oni koji su danas u upravljačkim strukturama moraju biti svjesni odgovornosti koju su preuzeli. Mora se naći strategija kako Aluminij zaštititi. Uvjeren sam da će Aluminij ponovno biti nositelj razvoja Mostara, Hercegovone i šire. Pobornik sam da se većina proizvoda Aluminija treba preraditi u Mostaru, te prodavati kao gotovi proizvodi, i to je onda puni učinak. Ne da izvozimo sirovinu. Imamo primjera u Hercegovini, od FEAL-a, Presala, kabelske industrije… To je put kojim se trebamo voditi.

    Kako gledate općenito na odnos Sarajeva prema područjima gdje žive Hrvati, od javnih poduzeća pa do oduzimanja ovlasti?

    Pitanja poput Aluminija možemo postaviti i za druga poduzeća i institucije čija je nadležnost na županijskoj ili lokalnoj razini. Pokušale su se mnoge stvari u protekle tri godine centralizirati preko Vlade FBiH, grubo kršeći i Ustav. Pođimo od pitanja branitelja gdje se centralizira cijeli proces, izvode se iz prava po skoro privatnim linijama. Isto je i s prostornim planovima u FBiH, kako bi se iz Sarajeva upravljalo lokalnim razinama u čijoj su isključivo nadležnosti prostorni planovi. Na sličan način se može promatrati i obrazovanje, zdravstvo… Namjera je bila uznemiriti odnose na područjima gdje žive Hrvati, stvoriti nezadovoljstvo. Udari su išli posebice prema HDZ-u, jer imamo odgovornost prema hrvatskom narodu i te odgovornosti se nećemo odreći. Jednim djelom je taj projekt i uspio tako da je napravljena katastrofa u Federaciji BiH.

    Kažete da je napravljena katastrofa u FBiH? Tko je za to odgovoran?

    Zna se precizno čije su koje nadležnosti i neka svatko izvoli odgovarati za svoj dio. U Federaciji BiH nema nijedne županije koja se može samofinancirati. Većina ih sada uopće ne funkcionira. Sjetite se 7. veljače, prosvjeda i rušenja vlada. Mi nismo dopustili da padne vlada tamo gdje je HDZ, gdje su Hrvati. Ako ništa, kako bi koliko-toliko upravljali procesima i ne pravili zastoj. Nikada Sarajevo neće uspjeti centralizirati područje gdje žive Hrvati ma kakvu tko nakanu imao. Moramo osigurati jednakomjeran razvoj BiH jer nikada nećemo dopustiti da Mostar bude žrtva zbog Sarajeva. večernjiList

    facebook komentari

    • peppermintt

      što jest jest zna elegantno pričati
      međutim gdje su djela ?

      • kvot

        Kako gdje su??
        Pa eno ih na 49% BiH.Zar teba više hi..hi..

    • peppermintt

      što jest jest zna elegantno pričati
      međutim gdje su djela ?

      • kvot

        Kako gdje su??
        Pa eno ih na 49% BiH.Zar teba više hi..hi..