Pratite nas

Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima

Objavljeno

na

Nakon 14 godina od donošenja odluke na Franjevačkom kapitulu da se krene s izgradnjom nove zgrade Muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, projekt izgradnje i uređenja Muzeja je završen. Započeo ga je fra Janko Ljubos, nastavio fra Mirko Majdandžić, a završava fra Nikica Vujica, sadašnji gvardijan fojničkoga samostana. Franjevcima su u završetku ovog iznimno vrijednog projekta kojim su uspjeli od propadanja spasiti neprocjenjive muzejske eksponate, vrijedan arhiv te knjižnicu s oko 10.000 naslova, zbirku umjetnina…, pomagali mnogi.

milanović bih

Najveću financijsku potporu dobili su od Vlade Hrvatske koja je samo u ovoj godini preko Ministarstva kulture i Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan BiH za potrebe uređenja Muzeja u Fojnici izdvojila 560 tisuća kuna (143.000 KM). Otvorenje Muzeja okupilo je u Fojnici kompletan politički vrh BiH na čelu s Vjekoslavom Bevandom, predsjedateljem Vijeća ministara BiH. Poseban gost svečanosti otvaranja bio je Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, koji je, simbolično, i otvorio Muzej. U vrlo emotivnom obraćanju s oltara samostanske crkve Duha Svetoga Milanović je priznao da prvi put u svojoj političkoj karijeri drži govor u crkvi. “Nisam mislio da ću posjet Fojnici doživjeti s toliko emocija”, priznao je hrvatski premijer na početku obraćanja u kojemu se dotakao odnosa RH prema Hrvatima u BiH, ali i budućnosti ove zemlje koju vidi isključivo u EU, piše današnji Večernji list.
“BiH poznajem dovoljno da je shvatim, ali nedovoljno i da je tumačim. RH oduvijek je grlila BiH, a nekad bi je znala i gušiti. Mi ne želimo biti ni mentori ni tutori. Naša je želja da u skladu sa željama ovdašnjih ljudi pomognemo BiH da prvi put postane zemlja slobode i sigurnosti, unutar EU. Nije mi namjera idealizirati EU, ali smatram da je to realna ljudska tvorevina koja može BiH pomoći da postane puno bolje mjesto za život nego što je danas. Mi ćemo se unutar institucija EU zalagati da BiH ne bude na margini događaja te da joj se ne postavljaju nemogući uvjeti za članstvo”, izjavio je hrvatski premijer u Fojnici iz koje je otputovao put Bruxellesa.

Pomoć Hrvatima u BiH

Milanović se u obraćanju dotaknuo i odnosa RH prema Hrvatima u BiH. “Što se Hrvata u BiH tiče, mi ćemo nastaviti pomagati ma tko bio na čelu Vlade, to je naša dužnost i kultura srca. Ono što želimo je da Hrvati ostanu u BiH u kojoj žive stoljećima, naravno na to ih ne želimo prisiljavati, želimo da im ovdje bude dobro toliko da ne požele otići”, prenosi Večernji list izjavu Milanovića. Upravo o stoljećima života Hrvata prije svega svjedoče i eksponati Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici, uporabni predmeti, arhivski dokumenti, čuvena ahdnama, zapisi, časopisi i knjige među kojima je i 13 inkunabula, knjiga pisanih rukom, prije izuma tiskarskog stroja.

Stoljećima su ih prikupljali fojnički franjevci, a zahvaljujući prikladnom prostoru u koji su konačno smješteni, bit će sačuvani i za naraštaje koji dolaze. “Bez ovakvih mjesta Bosna i Hercegovina sasvim sigurno ne bi bila ono što jest. Nama ostaje samo da franjevcima odamo priznanje za sve što su učinili na očuvanju kulture i identiteta Hrvata i ostalih naroda koji žive u BiH”, izjavio je Vjekoslav Bevanda. Nakon Vlade RH, drugi po visini izdvojenih sredstava za gradnju Muzeja je Vlada FBiH koja je u ove namjene izdvojila 19.000 KM. Osim vlada RH i FBiH, potpora su bile i druge institucije i pojedinci koji su željeli svojim prilozima pomoći franjevcima u očuvanju povijesnog blaga koje u sebi krije Franjevački samostan, jedan od tri najstarija u BiH.

Na svečanosti otvorenja Muzeja okupio se i kompletan politički vrh BiH, od Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, predsjednika Vlade FBiH Nermina Nikšića do čelnika zakonodavne, izvršne i političke vlasti SBŽ-a na čelu s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ BiH SBŽ, Josipom Kvasinom, predsjedateljem Skupštine, i Tahirom Lendom, predsjednikom Vlade SBŽ, veleposlanici RH i Turske Ivan Del Vechio i Ahmed Yildiz i Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan RH, te predstavnici Islamske zajednice u BiH. Stručnu pomoć uređenju Muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici pružili su djelatnici Zemaljskog muzeja i Arhiva Bosne i Hercegovine.    AP/Foto:VečernjiList

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati