Pratite nas

Općinski sud u Mostaru blokirao račun EP HZHB

Objavljeno

na

U više navrata smo obavještavali javnost kako Elektroprivreda HZHB zajedno s Elektroprivredom BiH osporava utemeljenost donesenoga Zakona o vodama HNŽ, prema kojemu trebamo plaćati dva puta naknadu po jednoj osnovi, budući da je to već regulirano Federalnim zakonom o vodama iz 2006. godine.

Osim ostalih poduzetih aktivnosti ovo poduzeće je zatražilo od federalnog ministra energije, industrije i rudarstva da pokrene postupak ocjene ustavnosti navedenoga županijskoga Zakona, što je i činjeno, te je postupak u tijeku“, navodi se u priopćenju iz EP HZHB. U međuvremenu žalbe Elektroprivrede HZHB na donesena rješenja od strane županijskoga vodnog inspektora o obvezi plaćanja vodne naknade, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ po žurnom postupku odbija (i rješenja su donesena po njegovu nalogu).

1931780Konkretno, nakon posljednjega odbijanja njihove žalbe 03.07.2014. godine, istoga dana županija traži od mostarskoga općinskoga suda da pokrene ovrhu, kako bi došli do financijskih sredstava. Elektroprivreda HZHB u zadanom žalbenom roku od sedam dana upućuje prigovor županijskom sudu na koji još nije dobila odgovor, a pitanje je kada će ga i dobiti zbog kolektivnog godišnjeg odmora u toj sudskoj instituciji.

No zapanjuje činjenica da je također navedenog dana kada je Vlada HNŽ zatražila od Općinskog suda ovrhu (ne čekajući da istekne žalbeni rok), u toj sudskoj ustanovi ekspresno napisan i prihvaćen prijedlog, te je odmah izdana i suglasnost za preventivnom blokadom računa Elektroprivrede HZHB, kako ne bi mogla raspolagati sa svojim sredstvima do daljnjega, odnosno dok županijski sud ne odluči o prigovoru koji su uputili.

Iako se radi o javnom poduzeću koje svakodnevno ima prihode, svakodnevno plaća različite fakture i izvršava sve svoje obveze, sud nam je blokirao račun, što može potrajati tjednima i nanijeti ogromnu štetu poslovanju Elektroprivrede HZHB. Takve brze reakcije (za koje smo saznali iz dotične poslovne banke), ali i postupci Vlade HNŽ i njezinih institucija od samog početka donošenja spornoga Zakona o vodama HNŽ u najmanju ruku su čudne i nedvosmisleno upućuju na zaključak kako županija želi doći do novca po svaku cijenu i čim prije, bez obzira na kršenje zakona i temeljnih postupaka u upravnim sporovima, čemu su nažalost pribjegli i pojedinci iz općinskog suda pod pritiscima iz vlade HNŽ.

Zbog svega navedenog Elektroprivreda je uputila i pritužbu viskom sudskom i tužiteljskom vijeću Federacije BiH na postupke i ponašanje pojedinih djelatnika općinskog suda Mostar. Očekujemo brzu reakciju kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo nanošenje ogromne financijske štete Elektroprivredi HZHB, a neizravno i njezinim partnerima, dobavljačima i posebice kupcima električne energije“, navodi se iz EP HZHB.

Vladi HNŽ još jedanput poručuju kako nema ništa protiv njihovih pokušaja da dođu do dodatnih prihoda, ali ne na tako nekorektan način. Tim više što je ista Vlada HNŽ propustila reagirati, a bila je obvezna, kada je donesen Federalni zakon o vodama bez njezine suglasnosti. Ovome poduzeću koje sve svoje obveze uredno izmiruje, nije presudno niti može utjecati na metodologiju raspodjele financijskih sredstava od naknada između razina vlasti u FBiH (općine i županije), ali je apsurdno da istu naknadu plaćaju i jednima i drugima.

Ukoliko bi eventualno i osigurali sredstva od Elektroprivrede HZHB po tome spornom županijskom zakonu, ta sredstva bi prioritetno trebala biti utrošena za potrebe zaštite i očuvanja voda i drugih potreba vezanih za vode, a ne za krpanje proračunskih deficita kako iz Vlade HNŽ najavljuju.

Kada je već toliko odlučna i ažurna na ovome slučaju, pozivamo Vladu HNŽ da se konačno uključi u rješavanje problematike naplate ogromnih dugogodišnjih dugovanja prema Elektroprivredi HZHB (za koja već odavno postoje i pravomoćne sudske presude) javnih institucija i ustanova čiji je većinski ili djelimični vlasnik Vlada HNŽ koja za iste velikodušno brine, te najavljuje kako će im odmah uplatiti financijska sredstva čim naplate od ovoga poduzeća“, priopćeno je iz EP HZHB.

Uz dužno uvažavanje i respekt, radi se o institucijama i ustanovama kojima ovo poduzeće ne može uskratiti isporuku el. energije (naravno da ćemo to i nadalje poštovati) no licemjerno je i neodgovorno od Vlade HNŽ da godinama ne poduzimaju ništa kako bi se dugovanja izmirila, naprotiv – kršenjem važećim zakonskih propisa pokušavaju doći do dodatnih sredstava od Elektroprivrede HZHB i to za ‘kupovanje mira u vlastitoj kući’“.  Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati