Pratite nas

Vijesti

Opraštamo se od kandidata za predsjednika RH, dr. Milana Kujundžića s pjesmom „Moj Milane, kad u vojsku pođeš“

Objavljeno

na

Dana 14. prosinca, na devetnaestu obljetnicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru, dr. Milan Kujundžić, kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, održao je svoju predizbornu tribinu. Zanimljivo je kako su njegovoj pratnji nazočili dr. Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, Željko Koroman, predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka, Bojan Stanić, ispred HDZ-a 1990 i Pero Barbarić – Pepi, predsjednik HKDU-a „Hrast“.

Ono što smo jučer čuli od predsjedničkog kandidata, dr. Milana Kujundžića, podsjetilo nas je na vremena kada je hrvatskom državom predsjedavao predsjednik Stjepan Mesić.

BiH treba sačuvati kao suverenu i cjelovitu državu u kojoj će sva tri naroda imati ravnopravni položaj, te nikako ne podržavam treći entitet jer cijepanje države odgovora samo grupici ljudi.

Rješenje je cjelovita i suverena BiH s tri ravnopravna naroda, s maksimalnim poštivanjem sve tri nacionalne skupine, njihovim međusobnim uvažavanjem i stoljetnim oblikom suživota kakav ovdje postoji“, naveo je Kujundžić.

BiH bi trebala biti podijeljena na više kantona s tim da svi narodi imaju svoj suverenitet, a to ne smije biti zatvaranje u neke entitete gdje jedni druge nadglasavaju. Cijepanje BiH u tri male državice nije dobro ni u kojem slučaju, a podjela BiH odgovora samo grupici u jednom, drugim ili trećem narodu“, naglasio je Kujundžić, dodavši kako rješenje za BiH sigurno nisu tri male državice i cijepanje u tri entiteta. Po njegovom mišljenju to je korijen zla i nestanaka BiH. „To je sjeme novih razora, a to ovim narodima ne treba. Ovdje su narodi znali živjeti zajedno neovisno o tome tko je išao u džamiju, a tko u pravoslavnu ili katoličku crkvu. Ovdje su narodi znali biti kumovi i pomagati jedni drugima i kada gori, i kada je poplava i kada se ore i kada se žanje i na tome treba raditi, na uvažavanju različitosti“, rekao je Kujundžić tijekom svoje posjete Mostaru.

U svojoj biografiji dr. Milan Kujundžić navodi kako je u razdoblju od ožujka 1993. pa do travnja 1994. bio na specijalizaciji u Americi. Upravo u tom razdoblju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini doživio je brutalno etničko čišćenje koje danas ima sve elemente genocida izvršenim nad hrvatskim narodom u BiH, od strane onih s kojima su živjeli zajedno neovisno o tome tko je išao u džamiju ili pravoslavnu crkvu, od strane onih koji su znali biti kumovi i pomagati jedni drugima i kad gori, i kad je poplava, i kad se ore, i kad se žanje, i upravo zahvaljujući onima s kojima smo bili zajedno i kojima smo pomagali u Domovinskom ratu, danas, dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata, na prostore s kojih su Hrvati prognani, nije se vratilo ni 1% hrvatskog prijeratnog stanovništva.

O tome najbolje govore riječi koje je Duje Marasović uputio Damiru Kajinu, komentirajući navijačku „solidarnost“ Hrvata i Bošnjaka pri odigravanju nogometnog susreta BiH-Argentina vs. Hrvatska-Brazil. „Ostavite vi kući to vaše bratstvo i jedinstvo mačku o rep. I to je njihova zahvala Hrvatskoj što smo im primili pola milijuna izbjeglica, što smo ih najeli, napili, naoružali, pomogli im stvoriti državu, liječili ih u Splitu“, nabrajao je Marasović tvrdeći da Hrvatska prima zahvale u vidu brazilskih zastava u Zenicu, Mostaru, Sarajevu. „Hrvatska je i za vrijeme Juge pomagala cijeloj Jugoslaviji, a vidjeli ste što je Jugoslavija napravila Hrvatskoj“, naveo je Marasović.

Postoji jedna izreka u Imotskoj krajini koja točno oslikava dr. Milana Kujundžića, kandidata za predsjednika RH, a glasi ovako: “Pedalj muža, lakat jezika”. Evidentno je kako je dr. Milan Kujundžić osoba koja nema nacionalni i državni karakter, povijesno pamćenje niti je svjestan realnosti koja je nastala nametnutim Daytonskim mirovnim sporazumom, i zadnje što je Hrvatima u Bosni i Hercegovini potrebno jest osoba kojoj politika služi kao sredstvo za osobnu afirmaciju, osoba koja oko sebe okuplja političke gubitnike kakav je i on sam, odnosno osoba koju će povijest pamtiti samo kao još jednog liječnika u nizu koji je pogazio Hipokratovu zakletvu mijenjajući humanost, svojstvenu svim liječnicima, za političke i materijalne privilegije.

Budući da dr. Milan Kujundžić, prema izjavi dr. Andrije Hebranga, nije ni sudjelovao u Domovinskom ratu, mi, branitelji oboljeli od PTSP-a, koji podržavamo Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao jednu od tri federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, opraštamo se od kandidata za predsjednika RH, dr. Milana Kujundžića s pjesmom „Moj Milane, kad u vojsku pođeš“

Sektor branitelja oboljelih od PTSP-a

KOORDINACIJA UDRUGA PROIZIŠLIH

IZ DOMOVINSKOG RATA

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati