Organizirano obilježavanje Hercegovačkog ustanka

0

kud-595x340U organizaciji Udruge mladih naselja Dračevo “Hercegovac” bit će obilježena 139. obljetnica Hercegovačkog ustanka koji je podignut 1875 i trajao do 1878, kada je BiH oslobođena od Osmanske okupacije i predana Austrougarskoj, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Program obilježavanja započinje 19.lipnja svetom misom u župnoj crkvi u Dračevu u 18 sati.

Nakon mise bit će upriličen kulturno-umjetnički program kod spomenika žrtvama Hercegovačkog ustanka na Kulini, u Dračevu, na ušću rijeke Krupe u Neretvu.. Nastupi te KUD “Zora” iz Struga, HKUD “Prenj” te HKUD “Višići”.

 

Hercegovački ustanak
U drugoj polovici 19 stoljeća Osmansko Carstvo je slabilo iznutra i gubilo teritorije u ratovima protiv Rusije, Austrije i Venecije. Područje Bosne i Hercegovine postalo je pogranična, nesigurna i najugroženija turska pokrajina. Iako se u ratu protiv Rusije i Austrije u 18. stoljeću uspjelo spasiti, a Napoleonski ratovi u pocetku 19. stoljeća spriječili rješavanje istočnog pitanja i oslobođenje Balkanskog poluotoka, Osmansko su carstvo nagrizali ustanci: Srba 1804. i 1815. godine, Grka 1821. te Rumunja i Crnogoraca.

Kad se Grčka osamostalila, a Srbija 1830. dobila autonomiju Bosanski i Hercegovački pašaluci bili su jos više izolirani i okruženi gotovo sa svih strana. Krvavi otpor reformama I dok je čitavo Osmansko Carstvo pokušavalo provoditi reforme i približiti se već uznapredovaloj Europi, bosansko, muslimansko, plemstvo se protivilo uvođenju građanskih sloboda i gubljenju dotadašnjih svojih povlastica. Godine 1832. počeo je pokret za autonomiju Bosne u okviru Turske (radi zadržavanja povlastica), ali je njegov vođa Husein-beg Gradaščević uz pomoć hercegovačkog plemstva bio potučen. Potpuni slom konzervativnog bosanskog plemstva izveo je 1852. godine poturčeni Vlah iz Hrvatske, Omer-paša Latas.

Bio je to pravi pokolj muslimanskog plemstva sličan onom nad katoličkim, bosanskim plemstvom kod Dobora 1408. godine. Kad je slomljeno muslimansko plemstvo, počeli su ustanci pokorenih kršćana, tzv. raje, poglavito na granici s Crnom Gorom, koja je sustavno pomagala ustanike. Ustanci su se dizali u istočnoj Hercegovini redom: 1852., 1857., 1862. i posljednji protiv turske vlasti 1875. godine. Ustanak u Hercegovini 1875. počeli su hercegovački Hrvati, a zatim prihvatili Srbi. U sjeverozapadnoj Bosni digli su se domaći Srbi, a 1876. u rat su na ustaničkoj strani ušle Kneževina Srbija i Kneževina Crna Gora pa 1877. i Rusija kako bi spasila poraženu Srbiju. Ustankom u Bosni i Hercegovini 1875. počela je velika istočna kriza i konačno rješavanje istočnog pitanja. Osmansko Carstvo slomilo je ustanak u Bosni i Hercegovini, ali je bilo vojnički poraženo od Rusije i moralo je pristati na mir u San Stefanu pa zatim na novi mirovni kongres u Berlinu 1878. godine.

Njime su, Bosna i Hercegovina, dodijeljene kao protektorat Austro-Ugarskoj. Zima 1874/1875., u Bosni i Hercegovini je bila posebno oštra i dugotrajna. Snijega je bilo još u travnju, stoka je u velikoj mjeri ugibala, onemogućen je prijevoz sijena, zemlja se nije mogla orati, a nova žetva je bila u pitanju. U ovakvoj situaciji, stanovništvo Bosne i Hercegovine je u potpunoj bijedi čekalo da dođu zakupci koji su bili spremni da usprkos svim problemima i silom utjeraju seljakov dug prema državi. Izjava hercegovačkih seljaka: „Dalje ovako ne može i nećemo, pa makar svi izginuli“, bila je najava skorašnjeg ustanka.

U proljeće 1875. godine po hercegovačkim selima počinju prva jasna govorkanja o pobuni, a odluka o dizanju općeg ustanka je ubrzo donesena na sastancima lokalnih srpskih i hrvatskih prvaka. U blizini Gabele, 19. lipnja su se pod vodstvom katoličkoga svećenika Ivana Musića (rođ. u Klobuku) prvi pobunili hercegovački Hrvati.

sinjska-alka

SINJSKA ALKA: Uspomena na junaštvo pradjedova nad Turcima

Danas se održava 301. sinjska alka – hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Na taj je dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo navalu turskog seraskera Mehmed-paše Čelića sa 60.000 vojnika. U puku Cetinske krajine još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su […]

1 comment
ilindan13

Ilijino brdo 2016: Natjecanja u tradicionalnim sportovima uz mnoštvo posjetitelja

Ilijino brdo 2016: Natjecanja u tradicionalnim sportovima uz mnoštvo posjetitelja [ad id=”93788″] Na Ilijinu brdu, kod Posušja u Hercegovini proslavljen je blagdan sv. Ilije povodom kojeg je u organizaciji Kulturno-športskog društva ‘Ilijino brdo 95.’ održana 22. seoska olimpijada „Ilijino brdo“ 2016. Dernek, kao i svugdje u ovim krajevima okupio je veliki broj zaljubljenika u stare sportove […]

1 comment
narodna nošnja iva

Vjekovima ponosna stoji pod nebeskom kapom…

Mnogi ratovi kročili su Hercegovom zemljom. Mnogi sinovi ugradili su svoje živote u povijest i budućnost ove grude, za opstanak svog naroda na ovim prostorima. [ad id=”93788″] Nebrojene majke i danas su zavijene u crno, u znak opomene na silne žrtve uklesane u povijest ove Humske zemlje. Mnoge su bure i oluje, nevolje i nedaće, […]

0 comments

HMS/kamenjar.com