Pratite nas

Događaji

Osnovan Domoljubni Stožer – Zajedno ZA bolju Hrvatsku

Objavljeno

na

Nakon prvog kruga izbora za predsjednika RH, skupina hrvatskih domoljuba okupila se u subotu, 3. siječnja 2015. u Zagrebu, gdje su formirali Organizaciji odbor DOMOLJUBNOG STOŽERA, nadstranačkog tijela s ciljem motiviranja članova braniteljskih, zavičajnih i sportskih udruga, kulturnih, studentskih i drugih organizacija u RH, BiH i inozemstvu, nacionalnih manjina, intelektualaca i svih onih kojima je Hrvatska na srcu kako bi izašli na izbore 11. siječnja i dali svoj glas kandidatkinji za predsjednicu RH gospođi KOLINDI GRABAR-KITAROVIĆ, koja predstavlja bolju, sretniju, optimističniju i na kršćansko-demokratskim vrijednostima utemeljenu Hrvatsku.

U ponedjeljak, 5. siječnja 2015., Domoljubni stožer je organizirao i održao veliki skup hrvatskih domoljuba u Sesvetama na kojemu su se okupili brojni čelnici i predstavnici braniteljskih, zavičajnih i sportskih udruga, političkih stranaka, studentskih organizacija, predstavnici nacionalnih manjina, ugledni hrvatski intelektualci i svi oni koji žele Hrvatsku temeljenu na istinskim demokratskim vrijednostima i vrijednostima proisteklim iz Domovinskog rata.
Kohezijski čimbenik sviju nazočnih bilo je iskreno domoljublje i želja za boljom Hrvatskom, a ne politička opcija kojoj pripadaju. Nadstranačkom i domoljubnom karakteru skupa svjedočili su brojni nazočni članovi i predstavnici različitih političkih stranaka, nestranačkih organizacija i pojedinaca. Svi su oni bili jedinstveni u tome da upravo Kolinda Grabar-Kitarović predstavlja domoljubnu i bolju Hrvatsku.
2015 01 05 domoljubni stozer 245
Na skupu je usvojen sljedeći zaključak i proglas koji je upućen svim hrvatskim domoljubima:
„Hrvatska se 11. siječnja 2015. nalazi na prekretnici i prijelomnoj točki koja odlučuje o budućnosti lijepe naše Domovine, slobodne, neovisne, u muci hrvatskog naroda i u krvi hrvatskih branitelja izborene Hrvatske. 11. siječnja 2015. svi zajedno moramo se izboriti za vrijednosti za koje su mnogi Hrvati položili svoje živote, za bolju i svjetliju budućnost naše djece, za dignitet hrvatskog naroda. Nitko od nas nema pravo na grešku, na sebičnost, na parcijalne interese. Svi hrvatski domoljubi moraju biti jedinstveni i kao 1991. formirati jedinstvenu frontu domoljubnih snaga i u 2. krugu predsjedničkih izbora izboriti pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, koja u srazu dva svjetonazora predstavlja napredak, boljitak i kršćansko-demokratske vrijednosti naspram ekonomske propasti i nesposobnosti, jugonostalgije, izoliranosti i zatvorenosti u „region“ i sveopće propasti hrvatskog društva. Pozivamo sve hrvatske domoljube da 11. siječnja 2015. izađu na izbore i zaokruže Kolindu Grabar Kitarović – zajedno ZA bolju Hrvatsku.“

Organizacijski odbor Domoljubnog stožera

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Nema više Karađorđevićeve cenzure: Predstavljena knjiga ‘Južnoslavensko pitanje’

Objavljeno

na

Objavio

​​​​„Južnoslavensko pitanje“ Ive Pilara – novi pretisak najvažnije knjige hrvatske političke misli

Sinoć je u Preporodnoj dvorani, u Narodnom domu HAZU-a predstavljen pretisak knjige Ive Pilara „Južnoslavensko pitanje“ . To djelo jedno je od najvažnijih knjiga hrvatske povijesti, državnosti i – možda najvažnije – hrvatske misli.

Predstavljači su bili prof. Slobodan Prosperov Novak, profesor Stjepan Šterc i profesor Ivan Bulić. U umjetničkom djelu programa sudjelovali su pijanistica Eva Kirchmayer Bilić i dramski prvak Joško Ševo. Ovaj je događaj privukao mnogobrojne mlade, a među gostima su, među ostalim, bili biskup Ivan Šaško, državni tajnik hrvatskog ministarstva obrane Tomislav Ivić, pomoćnik ministra obrane, Zoran Piličić, Glavni inspektor obrane, general bojnik Slaven Zdilar, Arhiepiskop HPC Aleksandar Ivanov, ugledna liječnica i profesorica, udovica Vlade Gotovca, dr. Simona Sandrić Gotovac, i mnogi drugi, piše VečernjiList

Prof. Ivan Bulić govorio je o povijesnom kontekstu razdoblja u kojem i poradi čega je nastala ova knjiga, te njezino opće ali i historiografsko značenje u razdobljima koja su uslijedila. O Ivi Pilaru kao ocu hrvatske geopolitike govorio je prof. Stjepan Šterc istaknuvši kako „čitajući Pilara danas imate osjećaj kao da se ništa nije promijenilo.“ „Pilar je prvi hrvatski pisac, koji je bez zazora napisao da je sposobnost za uspjeh temelj svakoga doživljaja političke dužnosti.

Hrvatska je povijest prepuna mučeničkih političkih gubitnika, onih čiju žrtvu, a uvijek se radilo o žrtvi za domovinu, ne razumiju ni njezini suvremenici. Hrvatska je povijest bila povijest mučenika, koji se unesrećuju za opće dobro, ali time nesvjesno rade protiv budućnosti svoje domovine, jer nisu spoznali da praktične politike, ako nije uspješna, jednostavno nema i da njezini nositelji možda postanu literarni junaci, ali oni svojim mučeništvom samo umnožavaju narodnosnu nesreću.“, istaknuo je prof. Slobodan Prosperov Novak.

Pilarova knjiga je sustavna i pregledna, povijesno objektivna raščlamba velikosrpske imperijalne ideje, njezine geneze, njezinih ciljeva, njezine metode. Knjiga je prave udžbeničke vrijednosti u najpozitivnijem smislu te riječi, i oni koji su imali sreću da su svoja prva temeljita znanja o tome, i o hrvatsko-srpskim odnosima uopće tijekom zadnjih 140-150 godina, crpili iz nje, i svoju orijentaciju temeljili na spoznajama koje im je ona pružila, bili su pošteđeni mnogih zabluda i lutanja, na koje su bili osuđeni oni drugi, kojima su misli i uvjerenja formirali pisci jugoslavensko-srbofilske orijentacije, koji su u prvoj, kraljevskoj Jugoslaviji bili protežirani a u drugoj, titovsko-komunističkoj, čak i jedino mogući.

To su riječi kojima je istaknuti član HAZU-a, akademik Dubravko Jelčić opisao sinoć predstavljeno „Južnoslavensko poitanje“. Dr. Ivo Pilar bio je pravnik, ekonomist, povjesničar, publicist, znanstvenik, filozofski pisac, političar i utemeljitelj hrvatske geopolitike. Prije točno 100 godina dovršio je „Južnoslavensko pitanje“ koju je napisao pod pseudonimom Leo von Südland.

Napisana je na njemačkome jeziku s naslovom „Die südslawische Frage und der Weltkrieg“. Objavljena je u Beču 1918. godine. U povodu 100. obljetnice Matica hrvatska iz Vinkovaca i Građanska inicijativa „Ivo Pilar“ odlučile su ga u hrvatskoj i svjetskoj javnosti osvjedočiti  kroz ovaj novi pretisak, jer, istaknuto je na predstavljanju, Južnoslavensko pitanje Ive Pilara potrebno je i zavrjeđuje biti udžbenikom ne samo na fakultetima odsjeka politologije, povijesti i geografije, nego i udžbenikom za srednje škole.

Na početku proglašenja diktature kralja Aleksandra Karađorđevića (1929.), u jednomu zagrebačkom časopisu (Hrvatska mladica), počeo je, u nastavcima, izlaziti tekst njegova Južnoslavenskog pitanja, ali je objelodanjivanje bilo naprasno prekinuto, nasiljem i cenzurom. Ivo Pilar je prije smrti objavio oštroumnu raščlambu, pod naslovom „Immer wieder Serbien: Jugoslawiens Schicksalsstunde“ (Uvijek iznova Srbija).

Ubijen je 1933.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati