Pratite nas

Iz Svijeta

Osobe uhićene u Crnoj Gori planirale oteti premijera Đukanovića!?

Objavljeno

na

Crnogorsko Specijalno državno tužiteljstvo priopćilo je da je “plan kriminalne organizacije” koju čini 20 državljana Srbije osumnjičenih za terorizam, “bio lišavanje slobode premijera Crne Gore” Mila Đukanovića nakon završetka današnjih parlamentarnih izbora

Iz Specijalnog državnog tužiteljstva Crne Gore je priopćeno da za 20 uhićenih državljana Srbije postoji osnova sumnje da su izvršili kazneno djelo stvaranja kriminalne organizacije u stjecaju s kaznenim djelom terorizma, prenosi RCTG.

 “Osnovano se sumnja da je početkom listopada u Srbiji i Crnoj Gori osnovana kriminalna organizacija, s ciljem utjecaja na zakonodavnu i izvršnu vlast u Crnoj Gori. Sumnja se da je plan ove organizacije bio da u vrijeme proglašenja rezultata na parlamentarnim izborima, uz upotrebu oružja, napadnu okupljene građane ispred Skupštine Crne Gore i službenike Uprave policije, a da potom zauzmu prostorije Skupštine, s namjerom da proglase izbornu pobjedu određenih političkih partija”, navodi se u priopćenju.

 “Također se sumnja da je plan kriminalne organizacije bio lišavanje slobode premijera Crne Gore”.

Organizator Bratislav Dinkić

 Kako se dalje navodi, s ciljem realiziranja navedenog plana organizator grupe Bratislav Dinkić, jučer je u ranim jutarnjim satima došao u Crnu Goru s namjerom daljnjeg realiziranja kriminalnog plana i zapovijedanja naoružanim osobama u namjeri da zauzmu Skupštinu Crne Gore i druge državne institucije.

 “Osumnjičeni su, prema dobivenim uputama i kriminalnom planu, privatnim vozilima došli u Podgoricu, gdje su se radi nastavka realiziranja kriminalnog plana rasporedili u najmanje tri skupine. Članovi kriminalne organizacije dobivali su upute da raspodjele unaprijed pripremljeno oružje radi daljnjeg realiziranja kriminalnog plana”, navodi se u priopćenju.

 Po nalogu Specijalnog državnog tužiteljstva, službenici Specijalnog policijskog odjela i Uprave policije lišili su slobode organizatora i članove ove kriminalne organizacije u trenutku kada su pošli provjeriti unaprijed pripremljeno skriveno skladište i dopremljeno oružje i streljivo, kaže se u priopćenju.

 U tijeku postupka utvrđeno je da su kriminalnu organizaciju, osim osoba koje su lišene slobode, činile i osobe na čijoj se identifikaciji i lišavanju slobode intenzivno radi, kažu iz Tužiteljstva, a prenosi Fena.

 Uhićeni su: B.D. (1970), K.H. (1977.), V.B. (1995.), N.Đ. (1995.), S.V. (1991.), G.K. (1999.), B.K. (1976.), L.Đ. (1998.), B.M. (1955.), M.D. (1957.), D.M. (1976.), S.Đ. (1964.), A.Č. (1983.), A.A. (1974.), N.Đ. (1982.), S.Ć. (1979.), D.S. (1974.), M.A. (1990.), I.M. (1980.) i P.A. (1977.), prenosi Tanjug.

Tko je Bratislav Dinkić?

Bratislav Bata Dikić ili ” mali Legija”, kako je sam volio da ga zovu, je smijenjeni kontroverzni zapovjednik Žandarmerije u Srbiji. Bio je pod istragom Uprave kriminalističke policije zbog sumnje da je šef mafijaške organizacije.

Njegova smjena uslijedila je poslije brojnih ubojstava koje su činili pripadnici njegove formacije, a kap je prelila čašu nakon što je član Žandarmerije kod Rekovca ubio dvojicu mladića, a potom ih zapalio kako bi zavarao tragove, javlja cdm.me.

Prema navodima beogradskih medija Dikić i njegov rođeni brat Dragan, sa još 20 pripadnika Žandarmerije, bili su umiješani u kriminal na prostoru Niša i juga Srbije. Na osnovu zvaničnih  izvještaja policije u Srbiji, ova grupa spremala je čak i likvidacije inspektora Sektora unutrašnje kontrole policije, koji su istraživali Dikićeve kriminalne poslove. U izvještaju se navodi i da su se pripadnici Žandarmerije bavili ucjenama, iznudama, reketiranjem te da su umiješani u šverc i distribuciju narkotika, posebno kokaina.

Dikić je od Žandarmerije napravio svoju privatnu paravojnu kriminalnu grupu koja je imala nekontroliranu moć. Sami  su smišljali svoju neustavnu zakletvu, himnu, snimali propagandne spotove nedopustivog sadržaja, bez dozvole vrha MUP-a, radili akcije, proslave, unapređenja.

Beograd bez komentara 

Državni dužnosnici u Beogradu nisu željeli komentirati akciju crnogorske policije koja je uhitila 20 državljana Srbije, osumnjičenih za navodnu pripremu terorističkih akcija, dok ne prođu parlamentarni izbori u Crnoj Gori i dok ne dobiju više informacija, javlja HRT. “Nemamo nikakve podatke o tome. Ministar policije Srbije me je obavijestio. Čudan mi je dan na koji se to dešava i to je sve što ću o tome reći”, izjavio je srbijanski premijer Aleksandar Vučić novinarima u Nišu.

Hakirano više crnogorskih portala

Osim toga, priopćilo je Ministarstvo telekomunikacija – više portala u Crnoj Gori je hakirano, javlja HRT. Među njima su Cafe del Montenegro – CDM, radio Antena M te internetske stranice Demokratske partije socijalista Crne Gore i nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju. Radi se o DDOS napadima koje pokušava spriječiti nacionalni CIRT tim.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec opet prijeti Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec još jednom je poručio da dijalog s hrvatskom ima smisla samo ako će se pričati o implementaciji arbitražne presude o rješenju graničnog pitanja između dvije zemlje.

Slovenski šef diplomacije je kazao kako je hrvatski premijer Andrej Plenković tri puta rekao da RH ne priznaje arbitražu – u Ljubljani, u Savudrijskoj vali i prošli tjedan u New Yorku.

Kao mogućnosti rješenja problema sa slovenske strane, naveo je jednostranu implementaciju arbitražne presude tamo gdje je Slovenija može sama provesti i pritiske Europskoj komisiji.

Očekuje da će se o tome razgovarati u petak u Talinu na summitu o digitalnoj budućnosti.

Kaže da Hrvatska neće nikada ući u OECD dok god ne priznaje međunarodno pravo, a kao primjer naveo je Poljsku koja je “kažnjena” oko pravosudne reforme.

Kada prođe rok šest mjeseci, zaprijetio je, Slovenija će podići tužbu protiv RH jer nije implementirala odluku Suda.

Poručio je kako se nada da će Plenković spoznati da vodi politiku koja nigdje ne vodi.
“Prije ili kasnije RH će morati implementirati odluku”, kazao je.

U idućim tjednima na Vladi će se naći interventni zakon, raspravljat će se kako pomoći onima koji su po odluci pripali RH. Očekuje se da će taj zakon biti izglasan u slovenskom parlamentu u listopadu.

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati