Pratite nas

BiH

Ostavke na stolu: Zlatka Lagumdžije i Nermina Nikšića

Objavljeno

na

Predsjednik SDP-a, Zlatko Lagumdžija, navodno je nakon izborne noći stranačkom vrhu ponudio svoju ostavku zbog poraza predsjedničkog kandidata Bakira Hadžiomerovića i loših izborih rezultata stranke.

Dnevni list piše kako su članovi Predsjedništva SDP-a ostali zatečeni Lagumdžijinom ponudom da odmah u noći između nedjelje i ponedjeljka prihvati njegovu ostavku. S druge strane, moglo bi se reći da se nazire Lagumžijin odlazak.

”Iskreno se zahvaljujemo svim građanima koji su izašli na izbore i koji su dali svoj glas SDP BiH. Hvala i onima koji nam nisu dali svoj glas, dajući nam do znanja da je vrijeme da krenemo dalje, suštinski promijenimo pristup i način rada”, napisao je predsjednik SDP-a BiH na svojem Facebook profilu i izazvao more komentara u kojem ga većina ljudi kritizira.

”Poštovani profesore Zlatko Lagumdžija oslušnite malo narod oslušnite zaboravljene građane i čuj te razloge ovakvoga debakla SDP kao što smo trebali oslušnuti odmah poslije općinskih izbora kada se osjetio pad popularnosti i podrške SDP-u. Uradite to danas dok nije kasno već sutra jer narod ipak pamti i kažnjava svaki potez svaku riječ”, navodi se u jednom komentaru.

Drugi pak misle kako je njegova jedina greška je ”što je najveći mangup od svih predsjednika stranaka pa im uvijek doskoči i pomrsi račune”.

”Uvijek kad bi pričao s članovima drugih stranaka bio bi problem Zlatko jer očigledno da bi htjeli nekog nesposobnog. SDP je sigurno kičma BiH i nitko drugi nema taj kapacitet”, jedan je od komentara.

Drugi pak navode kako je SDP je vodio bahatu politiku, interesno orijentiranu prema pojedincima unutar svojih redova, grupa, a to su birači kaznili…”

”Ne može se za Komšića i DF koristiti naziv “narančasti patuljak” Lipovača praviti čestitke sa samim sobom kako klanja i nazivati druge političke oponente stidnim dlaka (blaža verzija) i očekivati dobar rezultat…”, navode komentatori na Lagumdžijinom profilu.

SDP BiH bi, prema podacima s birališta, trebao dobiti svega 13 zastupnika u odnosu na 28 koliko je imao u ovom mandatu. Time je SDP u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH izgubio 15 zastupnika ili čak 53,57 posto.

Lagumdžiju su pak birači zaobišli na listama izbjegavajući zaokružiti njegovo ime, pa bi tako ministru vanjskih poslova, koji se za tu poziciju očajnički borio zbog čega se otezalo s formiranjem vlasti, to mogla biti posljednja, udobna fotelja.

Inače, u četvrtak su ostavne na stranačke dužnosti podnijeli Nermin Nikšić i Damir Hadžić, a Nikšić navodno priprema kandidaturu za predsjednika SDP-a BiH.

Federalni premijer Nermin Nikšić podnio je ostavku na mjesto  glavnog tajnika Socijaldemokratske partije BiH, javlja TV1.

Nermin NiksicOva televizija navodi da je ostavka došla kao rezultat izbornog debakla SDP-a na općim izborima.

Pozivajući se na izvore bliske SDP-u, TV1 je objavila kako je aktualni federalni premijer Nermin Nikšić podnio ostavku na mjesto glavni tajnika stranke.

U svom obrazloženju Nikšić je naveo da je ostavka njegov osobni čin i odnos prema izbornom rezultatu i odgovornosti prema SDP-u, prenosi portal “Oslobođenja”.

U obrazloženju je Nikšić također dodao da ostaje član SDP-a i da će učiniti sve da u sljedećem razdoblju kroz institucije stranke, Predsjedništvo i Glavni odbor, ali i sljedeći kongres doprinese da SDP “nakon svega izađe još jači”.

Ostavku je podnio i dopredsjednik SDP-a Damir Hadžić, a pojedini izvori tvrde kako bi na sljedećem konkresu stranke, koji je planiran za proljeće sljedeće godine, svoju kandidaturu za predsjednika stranke mogao istaknuti upravo Nikšić.

Podsjećamo, pojedini mediji objavili su i da je Zlatko Lagumdžija svoju ostavku stavio na stol, a SDP je, prema izbornim rezultatima najveći gubitnik Općih izbora 2014.
(Bljesak.info)

“U ponedjeljak je sjednica Predsjedništva stranke, a u subotu će zasjedati Glavni odbor na kojem ćemo donijeti odluku o organiziranju izvanrednog kongresa. Mene je Kongres izabrao i on je mjesto gdje kompletno rukovodstvo treba položiti račune”, kazao je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija nakon stranačkog “brodoloma” i ostavki na stranačke dužnosti odlazećeg premijera Federacije i sada već bivšeg generalnog tajnika SDP-a Nermina Nikšića, te također već bivšeg dopredsjednika SDP-a, te odlazećeg ministra prometa i komunikacija u Vladi Federacije Damira Hadžića.

Nermin Nikšić tvrdi da je razlog njegove ostavke katastrofalan rezultat SDP-a, a ne priprema Bakira Hadžiomerovića za predsjednika stranke od strane Zlatka Lagumdžije o čemu se već naveliko govori. – Podnošenje ostavki mene i Nikšića je moralna obaveza. Siguran sam da bi i Zlatko Lagumdžija podnio ostavku, ali bismo se našli u statutarnoj pat poziciji – kazao je Damir Hadžić slikovito objasnivši kako netko “ovaj brod mora dovesti do luke”. Lagumdžija je kazao da nikoga ne priprema na mjesto predsjednika SDP-a.

– Jedini čovjek koji sigurno to neće biti sam ja i to je od ranije poznato – kazao je lider SDP-a istaknuvši kako će odgovarati Kongresu koji ga je i birao. – Nažalost, ja samo Kongresu mogu podnijeti ostavku. SDP je brod u uzburkanom moru, ali nismo Costa Concordija i nisam kapetan koji bi taj brod napustio. Sa ovom posadom i sa mnom kao kapetanom, SDP ćemo dovesti u jednu mirnu luku.

Jesmo doživjeli brodolom, ali smo obvezni članovima SDP-a kazati što smo učinili.

Kapetan snosi najviše odgovornosti – dodao je Lagumdžija, koji je čelo SDP-a BiH preuzeo davne 1997. godine. Kako “Dnevni avaz” saznaje izanredni kongres SDP-a bit će održan za otprilike 20 dana i na njemu će biti izabran novi predsjednik i novo rukovodstvo ove stranke.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Objavio

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Kožul: Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava

Objavljeno

na

Objavio

Zatražena istraga o prisluškivanju hrvatskog državnog vrha: ‘Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava’

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je BiH agencija duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja

Član povjerenstva za nadzor nad radom obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Predrag Kožul najavio je u subotu da će zatražiti istragu o radu agencije koja je navodno ilegalno prisluškivala hrvatske političare i gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske.

“Tražit ću preciznu istragu ove novonastale situacije. Povjerenstvo ima široke nadležnosti u nadzoru rada OSA-e. Nastojat ćemo te nadležnosti iskoristiti do kraja i rasvijetliti činjenice”, rekao je Kožul novinarima u Mostaru.

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić potvrdio je da je OSA provodila posebne mjere, no odbacio je tvrdnje da su prisluškivani dužnosnici iz Hrvatske.

Kožul, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uvjeren je kako se OSA zloporabi.

“Sada imamo evidentnu zloporabu, ne samo OSA-e nego i ljudi, konkretno ministra sigurnosti. To je vrlo ozbiljna situacija i na tragu je svega onoga što se događa u BiH posljednjih mjeseci prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i Hrvatskoj. A svaki takav potez reflektira se i na odnose prema EU i NATO-u”, dodao je Kožul.

Ocijenio je da je Mektić počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te iznošenja tajnih podataka. “Svaka njegova (Mektićeva) reakcija predstavlja zloporabu položaja i agencije, a napose tajni u dijelu koje se odnose na, kako kažu, legalne i legitimne akcije agencije. A to su povjerljive ili tajne informacije”, dodao je.

Mektić je najavio da će uskoro u posjet BiH stići predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz Hrvatske kako bi se afera rasvijetlila.

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

facebook komentari

Nastavi čitati