OTKAZIVANJE KREDITA: MMF razmišlja hoće li spriječiti socijalne nemire

0

SARAJEVO – Dok se zbrajaju rezultati općih izbora u BiH iz Međunarodnoga monetarnog fonda upozoravaju kako vlasti moraju žurno reagirati ili će BiH, njezini entiteti i županije doživjeti ekonomski krah.
Ekonomski rast, prema procjenama, neće prijeći 0,7 posto, a očekuje se i porast deficita tekućeg računa i potrošačkih cijena. Kao razlog se navodi loše poslovno ozračje i ekonomska kriza. Ipak, kriminal i korupcija smatraju se najvećim krivcima za stagniranje gospodarstva te rješenja vlasti koja nemaju veze sa zdravom ekonomskom logikom pa tek onda svibanjske poplave. I dok vlasti uzimaju “sitne” kredite emitiranjem obveznica, kod komercijalnih banaka i drugih stranih kreditora, sjednica Izvršnog odbora MMF-a pomjerena je za kraj ovog mjeseca. Ako MMF promijeni mišljenje i kaže da je pismo usuglašeno, proračuni u BiH dobit će novac. Ako ne, proračuni u BiH doživjet će slom, piše Dnevni-List.

Jasni zadaci

MMF je, u posljednjem pismu namjere, bh. političarima dao jasne smjernice za ispunjavanje uvjeta za dobivanje devete i desete tranše vrijedne 269 milijuna maraka, ali zadani rok za usvajanje izmjena Kaznenog zakona BiH, kao i lociranje poreznih dužnika u BiH – suradnja i razmjena podataka poreznih uprava koje su u BiH na entitetskoj razini, a što državni parlamentarci nisu ispoštovali. Tu je i Zakon o središnjem registru poslovnih subjekata, kreiranje jedinstvene baze podataka proračunskih korisnika koja se tiče socijalnih i ostalih davanja koja nemaju karakter plaće i koja su oslobođena doprinosa te Zakon o gospodarskim društvima. U jeku izborne kampanje sigurno imali su prječa posla od izmjene entitetskih zakona o radu pa su zatražili i nove rokove.
Vlasti u FBiH su spremne glasovati za sve zakone kako bi se tranše nastavile i uopće ni ne kriju da su već odavno u deficitu te na novac MMF-a itekako računaju. S druge strane, Vlasti u RS-u tvrde da su relaksirane i da je “ruski kredit u visini 76 milijuna eura neupitan”, odnosno da ne ovise samo o jednom izvoru financiranja.
Prilikom usuglašavanja pisma namjere za devetu tranšu MMF-a, prema riječima predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande, ministra financija FBiH Ante Krajine te ministra financija RS-a Zorana Tegeltije, postignut je najveći napredak dosad. Svi tvrde kako nema nijedne sporne stvari između entitetskih razina vlasti, kao ni između entiteta i države. Ali, pismo namjere ipak nije usuglašeno. Naše vlasti kažu kako su definirani rokovi “koji apsolutno nisu tehnički izvodivi jer je ovo (pred)izborno vrijeme”. Čule su se i ocjene kako nije u redu da ova sadašnja vlast radi nešto što će provoditi buduća, nakon njezinog formiranja. Sjednica Izvršnog odbora MMF-a pomjerena je za kraj ovog mjeseca pa ako MMF kaže da je pismo usuglašeno, proračuni u BiH dobit će novac.

Dobra volja MMF-a

Deveta tranša MMF-a za BiH iznosi 134 milijuna maraka i ova sredstva trebala su biti uplaćena sredinom prošlog mjeseca, što se nije dogodilo jer u BiH nisu ispunjene preuzete obveze. Deseta tranša trebala bi biti realizirana polovicom prosinca u iznosu od 135 milijuna maraka.
– Nakon održavanja općih izbora u BiH, aktualna vlast još ima vremena fokus svojih aktivnosti preusmjeriti na ispunjavanje obveza u okviru trenutačnog stand-by aranžmana. Smatramo da je na vlastima u BiH odlučiti kada će osmi pregled biti zaključen, a iduća tranša realizirana – poručio je nedavno rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atojan.
Iz gospodarskih komora kao i udruženja poslodavaca u čitavoj BiH stižu, pak, preporuke vlastima u kojima se osim izmjena Zakona o radu traži reforma javne uprave, smanjivanje stope poreza i doprinosa na osobna primanja, povećanje neoporezivog dijela plaće, refundacija porodiljskog bolovanja u bruto iznosu, a stigli su čak i zahtjevi da se u  proceduru imenovanja budućih ministara gospodarstva uključi poslovna zajednica, kako bi se na ovu funkciju izabrao stručnjak, a ne tek podoban stranački vojnik.

Zakon o radu kao osinje gnijezdo

U pismu namjere koje potpisuju entitetski premijeri Željka Cvijanović, Nermin Nikšić, predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, entitetski ministri financija i ministar financija i trezora BiH te guverner Centralne banke Kemal Kozarić između ostalog se obećava i izmjena radnog zakonodavstva u BiH. “Nastavit ćemo pregovarati sa socijalnim partnerima kako bi novim zakonom: odredili vremenski okvir trajanja svih kolektivnih ugovora, dali veću ulogu Vladi u određivanju minimalne cijene rada, promovirali različita primanja u odnosu na vještine i rezultat, racionalizirali otpremnine…”, stoji u pismu namjere koji su potpisali. Ovaj dio nijedna vlast nije željela dirati u predizborno vrijeme. Naime, nakon što se usvoji novi zakon o radu, vlasti moraju usvojiti zakon koji javnim službenicima više neće jamčiti neto plaću, a treba li govoriti kako su upravo ti službenici najvjerniji glasači. I sam spomen diranja u ova prava digao je na noge sindikaliste koji su upozorili kako su “protiv zakona koji radnike pretvara u robove”.

Samo prošli tjedan 54,5 milijuna novih zaduženja

I RS i FBiH davno su krenuli u znatno nepovoljnija kreditna zaduženja emitiranjem entitetskih obveznica. Samo prošlog tjedna RS se zadužila za oko 4,5 milijuna, a FBiH za čak 50 milijuna maraka. Uz zaduživanja kod nekih drugih financijskih institucija izvan BiH to je jedini način koji im je preostao, jer ne postoji gospodarstvo koja bi taj novac donijelo u proračun. I ma koliko zvučalo kao radosna vijest što MMF više ne želi financirati vlasti BiH ako se ne dogovore, uozbilje, preuzmu odgovornost i krenu u rješavanje problema, činjenica je kako će sljedeće vlade koje dođu biti u potpunosti blokirane teretom zaduživanja koja će zateći, ali se i suočiti s novim uvjetima stranih kreditora, prije svih MMF-a, Svjetske banke koja inzistira na reformi socijalnog sustava te sustava zdravstvene zaštite i slično, a sve u cilju stvaranja uvjeta za smanjenje poreznih stopa za rad te umanjenjem doprinosa na plaće, tako i za zdravstveno osiguranje, budući da su oni odavno premašili vrtoglavih 70 posto, dok je, primjerice, u Austriji najveće u EU-u i iznosi oko 49 posto.

Dnevni List

facebook komentari