Pratite nas

Pregled

Otvoreno pismo Akademika Pećarića i Zdravka Tomca -Tomislavu Karamarku, predsjedniku HDZ-a, Milanu Kujundžiću, koordinatoru Saveza za Hrvatsku Željki Markić, čelnici druge U ime obitelji

Objavljeno

na

Otvoreno pismo Akademika Josipa Pećarića i Zdravka Tomca sa potpisima velikog broja akademika,profesora, doktora, teologa, branitelja, novinara i ostalih, objavljujemo Vam u cijelosti.

Otvoreno pismo

Tomislavu Karamarku, predsjedniku HDZ-a

Milanu Kujundžiću, koordinatoru Saveza za Hrvatsku

Željki Markić, čelnici druge U ime obitelji

josip_pecaric_knjigePribližavaju se predsjednički izbori. Po našem mišljenju oni su ključna točka mogućeg preokreta. Predsjednik Ivo Josipović već mjesecima je u žestokoj kampanji na državni račun. On stvara široku koaliciju podrške niza stranaka a ne samo Kukuriku koalicije. Ima skoro potpuno kontrolu medija u Hrvatskoj. Ukoliko bi sadašnji predsjednik Republike pobijedio na predstojećim predsjedničkim izborima bile bi vjerojatno zaustavljene moguće promjene vlasti u Hrvatskoj odnosno oni koji su njega podržali uz njegovu podršku i ogromnu podršku glavnih medija vjerojatno bi pobijedili i na parlamentarnim izborima. Tako da se u Hrvatskoj ne bi ništa dogodilo nego bi se nastavilo nazadovanje koje vodi u propast, od koje bi se Hrvatska teško mogla oporaviti.

Dakle, smatramo da je nužno sve učiniti kako bi se pobijedio sadašnji predsjednik Ivo Josipović na slijedećim predsjedničkim izborima.

zdravko-tomac0411Kako sada izgleda malo je vjerojatno da HDZ-ova koalicija i Savez za Hrvatsku i udruge građana i neovisnih intelektualci predlože zajedničkog kandidata za predsjednika, predlažemo Vam da održite trojni sastanak i da donesete odgovarajuće odluke bez kojih su male šanse za pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, tj. bilo bi nužno usvojiti slijedeću strategiju. U prvi krug moglo bi se ići i s tri kandidata, kandidat koalicije HDZ-a, kandidat Saveza za Hrvatsku i neovisni kandidat udruge građana na čelu s udrugom U ime obitelji. Ti kandidati trebali bi potpisati sporazum da će u drugom krugu ne samo podržati nego se i uključiti svim snagama u korist onog kandidata koji uđe u drugi krug. Takva strategija bila bi plodonosna jer bi u prvom krugu stimulirala mnoge birače koji inače ne bi izašli na izbore (a njih je skoro 50%) da izađu na izbore. Uvjereni smo da bi takav Vaš postupak Hrvatski narod zdušno pozdravio. A u drugom krugu bi sa velikom vjerojatnošću glasovali za zajedničkog kandidata i oni koji inače ne bi glasovali.

Taj model bi trebalo primijeniti i za parlamentarne izbore s prethodnim potpisivanjem sporazuma o poslijeizbornoj koaliciji. Na taj način bi se postigla velika izlaznost na izbore i sigurnost građana koji su za promjenu vlasti da njihov glas neće propasti te da je u krajnjoj liniji svejedno za koju grupaciju glasaju ako svi imaju zajednički cilj, a to je promjenu sadašnje vlasti.

Poštovani gospodine Karamarko, poštovani gospodine Kujundžiću i poštovana gospođo Željka Markić, po našem mišljenju Vi ste najodgovorniji za sudbinu Hrvatske i zato Vam se obraćamo ovim otvorenim pismom kako biste na predstojećim i predsjedničkim i parlamentarnim izborima predložili građanima Hrvatske realnu opciju promjene vlasti koja će imati velike šanse za pobjedu. Hrvatsku ponovno trebaju voditi ljudi koje vole ovu državu i hrvatski narod! Obraćamo vam se jer nimalo ne sumnjamo da Vi volite ovu državu i ovaj narod te da vam je veoma stalo do sudbine Hrvatskog naroda i hrvatske države.

Srdačan pozdrav,

Akademik Josip Pečarić i prof. dr. sc. Zdravko Tomac

U Zagrebu, 13. svibnja 2014.

Pismo supotpisuju:

dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik
Ivan Balić
Zdravko Ban
Miro Banović
Milenko Barbir
Đurđica Bastjančić, prof.
Iva Bastjančić, nastav.
Ivan Bastjančić, dipl. ing. stroj.
Daran Bašić, branitelj/invalid, Mostar
Dinko Batur, umirovljeni bojnik HV i HRVI
Damir Borovčak, dip. ing., publicist
Ivan Bradvica dipl. ing. građ., pjesnik
Ante Brčić, novinar
prof. dr. sc. Milko Brković, Poličnik, Briševo
doc. dr. Ivica Čatić, Katolički Bogoslovni Fakultet Đakovo
Ante Drmic, Svicarska
Ivica Dužević, Makarska
Ivo Dužević, Makarska-Split
prof. dr. sc. Neven Elezović
prof. dr. sc. Vinko Grubišić, Sveučilište Waterloo, Kanada
Branko Haubrich, iur. Mostar
Stella Hubmayer, urednica radio postaje, Buenos Aires
prof. dr.sc. Zvonimir Janović,u mirovini
Ivica Jelic, ugostitelj, Biograd na moru
Stipe Jolić, dipl. teolog
Hrvoje Kalinić
prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija Zagreb
Mijo (Mile) Kokan, ing. Split
prof. dr. sc. Ivan Kordić
Ivan Kostrenčić JP, Perth Western Australia
Kazimir Kovačić, (umirovljenik, 100.) Buenos Aires
Tomislav S. Krcmar
Ante Krišto, Split
prof. dr. sc. Šimun Križanac
Silvija Lažeta, dipl. iur.
Zdravka Leindl, Austrija
Blažena Magdić, umirovljenica,
Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV-a
Josip Malović
dr.sc. fra Josip Marcelić, Split
Marija Markic, CTC,
Marinko Markić
Slobodan Markic, P. Eng.
dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat
Kazo Mikašek
Gojmir Milat, Sv. Filip Jakov
Ivan Mlikota, Zagreb
Domagoj Musa
prof. dr. fra Andrija Nikić, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – 25 članova i Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Mostaru – 1381 člana
Mladen Pavković, novinar i publicist
dr. sc. Davor Pećnjak, Institut za filozofiju
Miljenko Plisic
Katica Plisic
Igor Plisic
Marin Plisic
Bogumila Plisic
Vinko Plisic
Damir Plisic
Vinka Plisic
Danijel Plisic
Siniša Posarić, književnik, Rijeka
Vera Primorac, prof. i književnica
Don Vinko Puljić, Siegen
dr. sc. Stjepan Razum, archivist i povjesničar
Ante Šare
Stanko Šarić, dipl. ing., Najbolji hrvatski tamburaši (nekad Zlatni dukati)
Maja Šnajder (HDZ od 1991.), Split
Rudi Tomić
Zvonimir Trusić
Damir Tučkar, dipl. ing
Ivica Ursić, neovisni katolički novinar i publicist
Zorka Zane
Amela Žaja, uprani pravnik
Ante Žaja, akademski slikar
Akademik Josip Pečarić i prof. dr. sc. Zdravko Tomac

Izvorni članak možete pogledati OVDJE

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Todorić stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ante Todorić, stariji sin Ivice Todorića koji je bio dopredsjednik Uprave Agrokora i osumnjičen u DORH-ovoj akciji Agrokor, vratio se u Hrvatsku.

Ante Todorić, osumnjičenik u aferi Agrokor, stigao je u Zagreb. S obzirom na to da je istražni sudac, za 14 osumnjičenih odlučio da se brani sa slobode, uključujući i Antu Todorića, njegovi odvjetnici su rekli da on u Hrvatsku stiže u puno ležernijoj atmosferi, javlja dnevnik.hr

Idući korak, nakon dolaska u Zagreb, jest da se Ante Todorić javi u Županijsko državno odvjetništvo na ispitivanje vezano za slučaj Agrokor.

Od 15 osumnjičenih, istražni sudac jednomjesečni istražni zatvor zatražio je samo za bivšeg predsjednika uprave Agrokora Ivicu Todorića.

facebook komentari

Nastavi čitati