Pratite nas

Politika

Otvoreno: Što stoji iza slučaja Patria? Slovenski novinar: Stipi Mesiću je bilo obećano mito

Objavljeno

na

Emisija Otvoreno HTV-a ovaj je put kao temu imala aferu ‘Patria’. Finski sud je donio presudu prema kojoj su Patrijini menadžeri davali mito hrvatskim dužnosnicima pri prodaji oklopnih vozila prije osam godina. Hrvatsko Državno odvjetništvo tvrdi da za to nema dokaza, a bivši predsjednik Stjepan Mesić iz Moskve poručuje: Ima gadova u Hrvatskoj koji bi htjeli mene umočiti!

novinar

Voditelj Mislav Togonal i gosti Igor Tabak, Davorka Budimir, Nenad Bakić, Veljko Miljević te novinar koji je otvorio aferu ‘Patria’ Blaž Zgaga, pokušali su analizirati što stoji iza slučaja ‘Patrija’. ”Možda nema dokaza da je netko primio mito, ali prema prema zakonu u Hrvatskoj kazneno djelo nije samo primanje mita nego i obećanje za primanje mita. U presudi se kaže da je bilo namijenjeno pet posto mita, a za Bartola Jerkovića je bilo namijenjeno dva posto. Obećanje za mito primili su i Stjepan Mesić i  Franjo Gregurić”, rekao je Zgaga. No, dodao je da se u presudi kaže da nema dovoljno dokaza za Mesića i Gregurića te da je dokazano da je Jerkoviću obećano mito.

”Plan je bio da tok novca počinje kad stigne oklopnjak. Novac bi išao Patriji, a onda u Riedelu u Austriju , pa Wolfu i onda bio on novac donio hrvatskim političarima. Pohlepa na obje strane (Slovenija i Hrvatska) bila je prejaka, a tražio se novac unaprijed. Ugovor u Hrvatskoj je potpisan u listopadu 2007. godine, a mjesec dana kasnije bio je isplaćen neki iznos za hrvatski lanac, ali se iznos ne zna jer je poslovna tajna”, rekao je Zgago.

”Treba uzeti u obzir da je ovo što zovemo afera Patria, došlo je nakon onoga što se zove afera Kamioni. Stoga je dosta različita nabava oklopnjaka nakon nabave kamiona. Cijela afera oko dvije kupovine oklopnih vozila je dosta različita. U Sloveniji je to radio premijer i država je direktno nabavljala vozila. Za razliku od Slovenije, Hrvatska je nakon kamiona bila puno opreznija. Puno pažnje je bilo posvećeno da država direktno ne posluje sa strancem. Vlada je odabrala strateškog partnera u RH – Đuru Đakovića koji je pogledao partnere i napravio uži odabir. Krenulo se u terenska ispitivanja i tada je odabran proizvođač s kojim je onda država sklopila odabir”, istaknuo je Tabak.

Bakić je napomenuo kako jako voli Đuru Đakovića i uložio je u njega deset milijuna kuna u dokapitalizaciju. Kaže kako Đuro Đaković sam može postići jedan posto BDP-a. ”Tvornici Đuri Đakoviću pruža se mogućnost da sudjeluje u poslovima proizvodnje i prodaje Patrijinih vozila od 1,5 milijardi eura od kojih bi dobar dio imala tvornica Đuro Đaković”, rekao je Bakić. Dodao je kako smatra da u hrvatskom slučaju Patrija nema zavjere jer je posao provjeravao čitav niz povjerenstava.

”Čak 120 bilijuna eura izgubljeno je u različitim korupcijskim aferama u EU. Ova presuda je dobar trenutak za RH. U interesu je hrvatske nacionalne sigurnost i svakog građana da se raščisti gdje je završio taj novac. Ako poreznici pronađu svaku lipu, kako se ne može naći 1,6 milijuna eura? Interes političara je da, ako nisu krivi, skine ljaga s njihovih imena”, rekla je Davorka Budimir.

”Neke stvari smo dramatizirali i nismo pažljivo slušali finsku presudu. Očito su bile greške u sadržaju prijevoda presude koja je izrečena. Imali smo izjavu finskog državnog odvjetnika koji kaže da nisu došli do te faze da je Mesić primio mito ili mu bilo obećano, naveli su da su u toj fazi došli samo do Jerkovića. U DORH-u je prikupljena sva dokumentacija, prikupio ju je i porezni ured i antikorupcijski ured i došlo se do toga da nije bilo osnovana sumnja da se u Hrvatskoj zahtijevalo ili primilo mito od Patrije”, rekao je Miljević.

[ad id=”40551″]

Što su još rekli gosti emisije Otvoreno pogledajte u videoprilogu!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati