Pratite nas

BiH

Ovisnost

Objavljeno

na

Hrvati su čudan narod. Devet stotina godina čeznuli su za državom, poduzimali očajničke pothvate da do nje dođu, a onda su se države, nakon što su je početkom devedesetih konačno izborili, jednostavno odrekli, točno dvije godine nakon što je reintegriran posljednji okupirani dio zemlje. Naime, Hrvatska je već dvije tisućite godine odustala od suvereniteta i neovisnosti, preciznije onoga trenutka kada je kao glavni cilj državne politike postavljen ulazak u Eu.

[dropcap]N[/dropcap]ekome ovo može zvučati kao preradikalno mišljenje, s obzirom na to da su eurointegracije već desetljećima neupitna dogma europskih politika. No upravo to bi trebalo pobuditi sumnju trijeznih glava. Kad god se oko neke u naravi utopijske ideje postigne visok stupanj suglasnosti, vrijeme je za ozbiljno posumnjati u nju.

Sam projekt ujedinjavanja Europe, sada je to već sasvim razvidno, od početka je zamišljen kao stvaranje Sjedinjenih Europskih Država. U takvom kontekstu suverenost pojedinih država postaje iluzija, naročito suverenost malih država kao što je Hrvatska. Da bi se izbjegli snažniji otpori, to ”kresanje” suvereniteta pojedinih članica odvijalo se postupno. Po onom starom receptu za kuhanje žive žabe. Kada je u ”izabrano društvo” stupila dvadeset osma članica, proces je bio gotovo dovršen. Međutim, prekasno je bilo odustati, hrvatske političke elite, ali i dobar dio naroda već su imali tako podešen mentalni sklop da je ulazak u Europsku uniju neminovnost. Neovisnost je zamijenjena za ovisnost. Kako stvari stoje, na duži rok.

Sada se stalno nečemu čudimo i bunimo. Vlasnici nekretnina negoduju jer moraju za svoje nekretnine vaditi energetske certifikate, uskoro će morati i certifikate o emisiji CO2, stanovnici priobalja i otoka konsternirani su zbog najave o ukidanju ”malog ribarstva”, sindikati prijete općim štrajkom jer se najavljenim Zakonom o radu režu radnička prava, a žuđene ”love” iz europskih fondova još nema. Političari se brane: Nismo mi, Europa traži! ‘Europa’ je tako postala ona magična riječ koja istodobno i prijeti i tješi, a bome i pelješi sve praznije džepove zbunjenih domorodaca. Svi gunđaju, ali nitko se još ne usudi ustvrditi da je car gol.

Sve u svemu, stječe se dojam da nam je ulazak u Eu samo naprtio dodatne probleme na leđa, a nikakve koristi još ni na vidiku. Političkoj kasti stanje odgovara, oni sada imaju još jedan izgovor više za vlastitu nesposobnost i nerad. Mediji, političari i raznorazni ”stručnjaci” stvar su uspjeli toliko zakomplicirati da više nitko i ne postavlja prava pitanja. Bavimo se isprovociranim događajima i pseudodogađajima, i sve to skupa ne vodi nikamo. Htjeli-ne htjeli, građani smo Europe, prepušteni sami sebi i europskim propisima, od države, za koju su položeni toliki životi, nemamo nikakve koristi. Stječe se dojam da se upravo to i htjelo postići, da Hrvatima presjedne država.

Ipak, treba primijetiti da je to izvrtanje činjenica. Naime, država nam je postala takvom zato što je prestala biti državom, a ne zato što je država sama po sebi nepotrebna. Da smo još uvijek suverena država, mogli bismo kudikamo aktivnije utjecati na vlastitu sudbinu. No ni ovako ne treba bacati koplje u trnje. Susjedna Mađarska nam je dokaz da se i u okviru Eu može voditi politika u nacionalnom interesu. Teško, ali može. Međutim za to treba hrabrosti, znanja, odlučnosti i spremnosti na suprotstavljanje nalogodavcima iz Bruxellesa. A kako to očekivati u Hrvatskoj, kad smo spali tako nisko da nam europske stranačke ”internacionale” određuju i to tko može biti na listi za Europarlament, a tko ne!? Tako u novinama čitamo da šef europskih pučana poručuje Tomislavu Karamarku da mu Ruža Tomašić ne može biti na listi.

 

Damir Pešorda/hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati