Pratite nas

Hrvatska

OVO JE NACIONALNA VELEIZDAJA!

Objavljeno

na

Državnu maturu ove je godine polagalo ukupno 33.720 pristupnika, a među njima je bilo 105 učenika koji su sa stopostotnom točnošću riješili barem jedan ispit, no sveukupno u matematici je postignut slabiji uspjeh nego prethodnih godina, a maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) prilikom objavljivanja konačnih rezultata ovogodišnjeg ljetnog roka ispita mature.

Među više od 33 tisuće onih koji su pristupili polaganju državne mature bilo je 16.848 učenika srednjih strukovnih škola, što je polovica pristupnika (50 posto), 12.755 (37,8 posto) učenika gimnazija i 4.117 (12,2 posto) ostalih pristupnika.

Ove godine na državnoj maturi bilo je oko 2000 manje učenika u odnosu na prošlu godinu, a rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim na matematici gdje je postignut slabiji uspjeh, kazala je na konferenciji viša savjetnica za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Ćurković.

Naglasila je međutim da su učenici češće za izborne predmete birali prirodoslovne predmete, što pokazuje da su se učenici više orijentirali na ispite predmete koji im omogućuju upise na fakultete iz STEM područja. Tako su ove godine učenici kao izborni predmet najčešće birali fiziku, njih 8275, dok je dosad to mjesto uglavnom bilo rezervirano za politiku i gospodarstvo. Visoko na listi izbornih predmeta su i biologija i kemija koje je izabralo 6030, odnosno 3599 pristupnika, rekla je Ćurković.

Najveći broj učenika pristupilo je ispitima iz hrvatskog jezika na višoj razini (64 posto) i matematike na osnovnoj razini (60 posto). Slijedi engleski jezik i matematika na višoj razini, a potom engleski i hrvatski na osnovnim razinama.

Najviše odličnih ocjena kao i prethodnih godina, učenici su ostvarili u stranim jezicima, pa je tako iz njemačkog jezika na višoj razini 35 posto odličnih, a slijede engleski na višoj i osnovnoj razini.

Iz hrvatskog jezika na osnovnoj i višoj razini dominira ocjena dobar, iz matematike iz obje razine ocjena dovoljan, a iz engleskog jezika na osnovnoj razini dobar, a na višoj razini ocjena vrlo dobar. Od izbornih predmeta, u biologiji prevladavaju ocjene dovoljan i dobar, u fizici ocjena nedovoljan, a u politici i gospodarstvu dobar.

Državnu maturu nije položilo 425 učenika gimnazija odnosno 3,3 posto, što je najveći postotak do sada. Za usporedbu, prošle je godine na maturi pao 231 učenik, odnosno 1,7 posto.

Na jednom ispitu palo je 413 gimnazijalaca, 10 ih je palo na dva ispita, a dvoje na sva tri obavezna ispita.

Po nedovoljnim ocjenama iz izbornih predmeta prednjačio je ispit iz sociologije (38 posto), zatim fizike (35 posto), kemije i psihologije (po 20 posto), te informatike (19 posto), kazala je Ćurković.

Među najuspješnijim učenicima 105 je onih koji su potpuno točno riješili neki od prijavljenih ispita, a dva su učenika postigla 100-postotni rezultat iz dva ispita, fizike i matematike više razine.

Fiziku je 100 posto riješilo 37 učenika, engleski na višoj razini 17 učenika, matematiku na višoj razini 12 učenika, njemački viša razina 5 učenika a francuski viša razina jedan učenik. Na osnovnoj razini potpuno točno je ispit riješilo 27 učenika iz engleskog jezika, dva iz matematike, tri iz njemačkog jezika i jedan iz latinskog jezika.

Ćurković je napomenula da se ne može posebno izdvojiti niti jednu školu ili županiju u kojoj su učenici s najboljim rezultatima jer je pokrivena cijela Hrvatska.

U NCVVO također navode da je na rezultate ispita stiglo 3042 prigovora, što je oko 2 posto, te da je većina odnosno 73 posto odbijeno. Tijekom ispitnog razdoblja info centar NCVVO je pak odgovorio na preko 25 tisuća telefonskih poziva, poslao preko 14 tisuća odgovora e-mailom, te preko 3800 sms-om. .

“Državna matura 2017. provedena je regularno, profesionalni i prema pravilima struke”, naglasila je ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić.

Osvrnula se pritom na zabilježene izazove s kojim se centar susreo ove godine kao što su otvaranje ispita iz hrvatskog jezika, loše rezultate iz matematike, photoshop šalu o ispitu iz hrvatskog jezika, nestanak struje u Pazinu i požar u Makarskoj.

Kazala je da je trošak ponovljenog ispita iz hrvatskog jezika oko pola milijuna kuna, te najavila ukoliko DORH, MUP ili Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne budu tražili nadoknadu štete, da će NCVVO dignuti građansku tužbu i tražiti od osnivača škole u Splitu, gdje je došlo do nepravilnosti, da nadoknade taj novca.

Loše rezultate iz matematike ilustrirala je jednim primjerom zadatka iz testa koji je, kako je kazala, na razini osnovne škole, a nije ga riješilo 12 tisuća učenika. “Ja ovo nazivam nacionalnom veleizdajom. Mi smo došli do trenutka kada se mirimo s tim i pritišćemo one koji rade instrumente za provjeru znanja, da spuštamo razinu onoga što pitamo i granicu prolaznosti”, kazala je Jukić, apelirajući na sve da počnu poštivati pravila struke i počnu preuzimati odgovornost za posljedice svojih odluka i izbora.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak objavio je da ovogodišnja nagrada za najboljeg maturanta Marin Soljačić odlazi u ruke Petru Sumanu iz zagrebačke gimnazije Lucijana Vranjanina koji je 100 posto točno riješio test iz fizike i matematike na višoj razini.

Ovo je sporni zadatak koji nije riješilo oko 12.000 učenika.

Potrošnja je automobila 7 l/100km, a kombi s jednom litrom goriva može prijeći 11 km. Ako su oba vozila prošla 450 km, koliko je više goriva potrošio kombi od automobila?
A.  9,41  l
B. 14,79 l
C. 16,25 l
D. 18 l

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati