Pratite nas

Naši u svijetu

Ovo su sve regije koje bi Rusija mogla da pripoji

Objavljeno

na

Etničkih Rusa ima u svim republikama bivšeg Sovjetskog Saveza, a u pojedinima čine i trećinu ukupnog stanovništva. Nisu svuda teritorijalno koncentrirani, ali regije gdje jesu mogu poslije Krima odlučiti da slijede isti put.

Sa Krimom koji je trenutno u fokusu cijelog svijeta, čiji je regionalni parlament proglasio pripajanje Ruskoj Federaciji i za 16. ožujak pomjerio održavanje već najavljenog referendumu koji će ovakvu odluku potvrditi (barem se tako nadaju njegovi pokretači), bilo bi dobro da se pozabavimo ruskim manjinama koje su rasute po cijeloj istočnoj Europi i Srednjoj Aziji. Krim, ma koliko bio poseban, daleko je od izuzetka. Šta više, u bivšim sovjetskim republikama ostalo je “zarobljeno” čak 25 miliona etničkih Rusa!

Krenućemo od zapada prema istoku. U cijeloj Ukrajini živi ih preko osam miliona, mahom u istočnim oblastima ove ogromne zemlje. Njihova najveća koncentracija je upravo na spornom poluotoku gdje se nalazi sjedište ruske Crnomorske flote

Značajan broj se nalazi i u Bjelorusiji (skoro 800.000), premda nisu koncentrirani nigdje posebno, ali u baltičkim republikama koje su sada u Europskoj uniji i NATO paktu: ukupno 1,05 miliona, gdje postoje regije u kojima su i većina. U Estoniji ih ima 320.000, što čini 24 posto ukupne populacije, koja mahom živi u prestonici Talinu. U Letoniji ih ima 557.119, što je 26,9 posto stanovništva; u prestonici Rigi čine 42,3 odsto žitelja, a drugom najvećem gradu, Daugavpilsu su većina pošto ih ima 53,3 posto. Značajno manje ih je u Litvaniji, gdje ih ima 176.913 odnosno 5,8 posto.

U Moldaviji ih ima 202.000, i mahom žive u međunarodno nepriznatoj Pridnjestrovskoj Moldavskoj Republici koja se nasilno otcijepila. U Finskoj ih je 51.683.

Srednja Azija, sa druge strane, ima takođe ogroman broj Rusa, posebno u Kazahstanu: u ovoj državi skoro 4,5 miliona, što znači da čine oko trećine ukupnog broja stanovništa. Zanimljivo je da je situacija prije pedeset godina bila potpuno drugačija, pošto su tada bili većina a etnički Kazasi manjina. Posebno su koncentrirani u sjevernim oblastima ove zemlje, kao što možete da vidite na karti priloženoj ispod.

Međutim, ovdje se priča ne završava. Veliki broj Rusa živi i u Uzbekistanu (1,6 miliona), Kirgistanu (604.000), Turkmenistanu (314.000), Azerbejdžanu (144.000), Gruziji i Tadžikistanu gdje se broj kreće oko 68.000).

Cio ovaj prostor, koji je prije sto godina bio dio Ruske Imperije a potom i Sovjetskog Saveza, Rusi inače zovu “blisko inostranstvo”. Da li će poslije Krima i ustavnog olakšavanja pristupanja drugih zemalja ili dijelova zemalja Ruskoj Federaciji ovo postati u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti nove ruske “krajine”, ostaje da se vidi.

Nama samo ostaje da se nadamo da svi shvataju da ni jedan komad zemlje nije vrijedan dječijeg plača, majčine tuge i razorenih domova.

telegraf.rs

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati