Pratite nas

Gospodarstvo

Paket EU za BiH: Porezi na plaće ispod 35 posto

Objavljeno

na

Ako želi da joj gospodarstvo stane na noge, Bosna i Hercegovina mora pod hitno smanjiti namete na plaće radnika, zaključak je Europske unije.

paketMeđu šest prioritetnih mjera koje bh. vlasti odmah moraju donijeti na prvom mjestu je rezanje tih dažbina kako bi se povećala zaposlenost i kako bi ekonomija postala konkurentna.

Vladini izdaci

To stoji i u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH uz zahtjev da se nameti na plaće spuste na ispod 35 posto, piše Dnevni list.

Podatak da je prema istraživanju Svjetske banke od 189 država BiH na 135. mjestu prema kriterijima za “jednostavnost plaćanja poreza”, dovoljno objašnjava situaciju. Međunarodni monetarni fond je izričit:

U BiH se mora smanjiti stopa socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekućih vladinih izdataka, mora se proširiti porezna baza kako bi se uključilo više izvora, mora se poboljšati učinkovitost u zdravstvenim i mirovinskim sustavima zamjenom udjela financiranja iz drugih izvora prihoda kao što je PDV. Time bi se smanjila siva ekonomija, rad na crno i povećao broj onih koji plaćaju doprinose.
Siva ekonomija u BiH, odnosno rad na crno, ima ogromne, zapravo dramatične razmjere i jednostavno guši državu i njezino gospodarstvo. Svakako da su ogromni nameti na plaće jedan od ključnih razloga.

Kako ističu u Europskoj uniji, a na osnovi preciznih analiza koje su radili, mnogi poslodavci svjesno izbjegavaju platiti nerazumno ogromne poreze i doprinose na plaće zaposlenika i radije plaćaju kazne zbog neprijavljenih radnika.

– Poslodavac na plaću radnika od 1000 maraka mora vlastima platiti u prosjeku 600 maraka kroz poreze i socijalne doprinose – stoji u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH. To u svakom slučaju demotivira poslodavce, sprječava zapošljavanje novih radnika i uništava konkurentnost bh. gospodarstva.

Iskustva drugih

Zahtjev da se nameti na plaće radnika odmah spuste ispod 35 posto, odnosno da ne prelaze taj postotak, “uvukao” bi BiH u red normalnih europskih država i zasigurno omogućio nove investicije. Konačni cilj smanjenja tih i takvih poreza i doprinosa je održiva ekonomija i socijalna zaštita.

Iz Europske unije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda savjetuju BiH da prouči i primijeni iskustva drugih zemalja.

Od svih država članica Europske unije najveći porez na plaće radnika ima Francuska – 47 posto. U Njemačkoj iznose oko 45, a u Austriji, Italiji, Mađarskoj oko 40 posto. Ispod 30 posto su nameti na plaće radnika u Velikoj Britaniji, Islandu i Švicarskoj, a između 30 i 35 posto iznose u Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Bugarskoj.

U zemljama regije također su dažbine niže nego u BiH. Tako, primjerice, na plaću od 1000 eura poslodavci u Makedoniji plaćaju poreze i doprinose u iznosu od 540, u Srbiji 670, Crnoj Gori 660, Sloveniji 740 eura. U Bosni i Hercegovini na plaću od 1000 eura iznose 800 eura.

pogled.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati