Pratite nas

Pregled

Papa Franjo: Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo

Objavljeno

na

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač.

“Rat je ludost. Rat uništava ono što je Gospodin stvorio kao najdraže – čovjeka, kazao je papa Franjo u homiliji tijekom mise u Redipugliji , pokraj Trsta, na spomen grobnici žrtava Prvog svjetskog rata.

S papom Franjom su misu koncelebrirali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn, te biskupi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i talijanske pokrajine Friuli Venezia Giulia. Bilo je prisutno stotine svećenika iz država sudionica Prvog svjetskog rata od 1914.-1918. godine, te desetak tisuća vjernika.

„Na ovom mjestu, gdje se nalazim, mogu samo kazati: rat je ludost“, započeo je papa Franjo svoju današnju vrlo dirljivu homiliju tijekom koje je više puta kazao kako se svijet, čovječanstvo, ponaša kao da ga nije briga za rat, a svijet bi trebao plakati. Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo, kazao je Franjo.

papa„Rat uništava. Uništava i ono što je Bog stvorio kao najljepše: ljudsko biće. Rat uništava sve, pa i bratsku povezanost. Rat je ludost, njegov plan razvoja je uništenje: željeti se razviti preko uništenja! “, kazao je papa Franjo. Danas se može kazati kako se u svijetu vodi treći rat s bitkama na pojedinim dijelovima zemlje, ali sa zločinima, pokoljima, uništenjima… „Pohlepa, netolerancija, ambicija za vlast…su razlozi koji potiču na ratne odluke, a takvi razlozi su često pravdani nekom ideologijom, ali prije dolazi poticaj za uništavanjem. Ideologijom se rat želi opravdati, ali kada nema ideologije onda postoji odgovor Kaina: ‘Što se mene tiče?, Jesam li ja čuvar svoga brata?’. Rat ne štedi nikoga: starce, djecu, majke, očeve..“, kazao je Franjo.

I iznad ulaska na prostor spomen grobnice u Redipugliji piše Kainova izjava: „Što se mene tiče ? “, kazao je Papa i dodao kako tu leže posmrtni ostaci osoba koji su imali svoje snove, svoje planove…ali su njihovi životi uništeni. „A čovječanstvo je reklo: ‘Što se mene tiče?’. Indiferentno držanje je upravo suprotno onome što od nas traži Isus u Evanđelju“, kazao je Franjo.

„Tu su tolike žrtve. Danas ih se sjećamo. Ima plača, ima boli. I od tuda spomen svim žrtvama svih ratova“, kazao je Franjo i pitao kako to da i danas ima mnogo žrtava tolikih ratova i odgovorio: „Moguće je jer i danas iza zavjesa postoje interesi, geopolitički planovi, žudnja za novcem i vlašću, jer postoji industrija oružja koja se čini toliko važnom. I ti planeri terora, ti organizatori sukoba, kao i poduzetnici oružja, imaju napisano u srcima: ‘Što se mene tiče?’. Potrebno je zaustaviti se. Mudri prepoznaju greške, osjećaju bol, kaju se, pitaju oprost i plaču.

S onim ‘Što me se tiče?’ koje imaju u srcima ‘biznismeni’ ratova možda zarađuju mnogo, ali njihovo korumpirano srce izgubilo je sposobnost plača. Ono ‘Što me se tiče?’ sprječava plač. Kain nije plakao. Sjena Kaina nas pokriva danas tu, na ovom groblju. Vidi se tu ta sjena. Vidi se u povijesti koja ide od 1914. do naših dana“, kazao je Franjo i zaključio: „Sa srcem djeteta, brata, oca, tražim od svih vas i za svih nas obraćanje srca kako bi se prešlo s onoga ‘Što se mene tiče?’ na plač. Za sve pale u ‘uzaludnim pokoljima’, za sve žrtve ludosti rata u svim vremenima, čovječanstvo ima potrebu plakati i ovo je čas za plakanje“.

Vrlo dirljiva i snažna homilija s molitvom da se od indiferentnosti prijeđe na plač zbog ratova koji se vode i dana u pojedinim dijelovima svijeta. Na koncu je papa Franjo svim kardinalima, dakle i Bozaniću, biskupima i svećenicima poklonio svjetiljku mira koju će upaliti tijekom misa u povodu stote obljetnice Prvog svjetskog rata.

SilvijeTomašević/VečernjiList

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori