Papa Franjo odigrao presudnu ulogu u povijesnom pokretanju diplomatskih odnosa SAD-a i Kube

0

Prema tvrdnjama iz krugova oko američkog predsjednika Baracka Obame, presudno je bilo posredovanje vatikanske diplomacije i pape Franje

Povijesna normalizacija odnosa Sjedinjenih Država i Kube počela je u proljeće 2013. kad je predsjednik Barack Obama odobrio tajne pregovore s Havanom, istu taktiku kojom je otvorio i nuklearne pregovore s Iranom.

Mjeseci razgovora u Kanadi i u Vatikanu, u kojima je sudjelovao i jedan od najbližih Obaminih suradnika, kulminirali su u utorak jednosatnim telefonskim razgovorom Obame s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom, tijekom kojega su dali konačan pristanak za korake kojima bi moglo završiti gotovo polustoljetno neprijateljstvo dviju zemalja.

Obama je smatrao da “ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi”, rekao je visoki Obamin dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

On je istaknuo kako je ključnu ulogu u približavanju Washingtona i posljednje utvrde komunizma u zapadnoj hemisferi odigrao papa Franjo. Početkom ljeta papa Argentinac poslao je Obami i Castru osobna pisma u kojima ih poziva da razmijene zatvorenike i poprave odnose. Prije toga, kad je papa krajem ožujka u Vatikanu primio američkoga predsjednika, kaže taj dužnosnik, Kuba je “bila veoma važan dio razgovora”.

“Vatikan je odigrao važnu ulogu”, kaže demokratski senator iz Illinoisa Richard Durbin i dodaje da je u tim razgovorima sudjelovao i kardinal Jaime Ortega, havanski nadbiskup.

Prvi izravni pregovori o razmjeni zatvorenika i ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa dogodili su još u ljeto 2013., u Kanadi koja odavno ima diplomatske odnose s Kubom.

Kanadska odluka da ugosti tajne pregovore SAD-a i Kube o normalizaciji odnosa omogućila je tim dvjema zemljama diskreciju koja im je trebala, rekao je u srijedu kanadski premijer Stephen Harper.

U kratkoj izjavi Harper je čestitao stranama na uspješnom dijalogu i rekao da Kanada podupire budućnost u kojoj Kuba prihvaća “vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona”.

Američka strana, rekao je američki dužnosnik, tražila je da Kuba oslobodi jednog neidentificiranog špijuna koji je radio za Washington i pomogao da se otkriju i progone kubanski špijuni u SAD-u.

Taj čovjek čije ime američki dužnosnici ne žele objaviti, “učinio je za Ameriku junačko djelo, sebe je doveo u veliku opasnost, a u kubanskome je zatvoru već gotovo dvadeset godina”, kažu američki dužnosnici, a ni Reuters nije uspio identificirati toga špijuna.

Washington koji je tražio da Grossov izlazak na slobodu ne bude dio zamjene špijuna jer SAD odbacuje tvrdnje Havane kako je Gross obavještajac, kao znak normalizacije odnosa pustio je trojicu kubanskih agenata koji su u američkim zatvorima proveli 16 godina.

Transfer zatvorenika konačno je dogovoren na važnome sastanku u Vatikanu, rekao je taj američki dužnosnik, a ne zna se točan datum toga sastanka. Nakon toga su Obama i Castro mogli razgovarati u utorak, a u srijedu objaviti što je dogovoreno.

Narod.hr

facebook komentari