Pratite nas

Papa uputio apel za mir u Svetoj zemlji i pozvao na ustrajnu molitvu

Objavljeno

na

Papa Franjo je u nagovoru uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju, 13. srpnja ponovno uputio snažan apel za mir na Bliskom istoku. U svjetlu tragičnih zbivanja posljednjih dana, Sveti Otac je pozvao sve ljude da nastave ustrajno moliti za mir u Svetoj zemlji.

PAPA-FRANCESCOJoš mi je uvijek u živom sjećanju susret održan 8. lipnja, s patrijarhom Bartolomejom, izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom i palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom, rekao je Papa te istaknuo: „Zajedno smo s njima zazvali dar mira, i poslušali poziv da se prekine uvojnica mržnje i nasilja. Netko bi mogao misliti da je taj susret bio uzaludan. Međutim nije, jer nam molitva pomaže da ne dopustimo da nas pobijedi zlo, ili da se pomirimo s tim da nasilje i mržnja nadvladaju dijalog i pomirenje”.

Papa je pozvao zainteresirane strane, kao i sve koji imaju političku odgovornost na lokalnoj i međunarodnoj razini, da ne štede molitvu i sve moguće napore kako bi se prekinulo svako neprijateljstvo i postigao željeni mir, za dobro svih ljudi. I pozivam sve vas da se sjedinite u molitvi. Pomolimo se, svi, u tišini, potaknuo je Sveti Otac te se nakon kratke molitve u tišini obratio Bogu. „Sada nam, Gospodine, Ti pomogni! Daruj nam svoj mir, pouči nas svojemu miru, Ti nas povedi prema miru. Otvori naše oči i naša srca, i daj nam hrabrosti da možemo reći: ‘nikada više rat!’; ‘s ratom je sve uništeno!’. Daj nam hrabrosti da činimo konkretne geste za izgradnju mira… Učini nas raspoloživima poslušati vapaj naših građana koji traže od nas da svoje oružje pretvorimo u oruđe mira, svoje strahove u pouzdanje i svoje napetosti u oprost”, rekao je papa Franjo, a prenosi hrvatski program Radio Vatikana.

Prije apela i molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti Otac razmišljao je o odlomku iz Matejeva Evanđelja u današnjoj liturgiji, i prispodobi o sijaču, za koju je rekao da je uvod u sve prispodobe. Isus govori o sjemenu koje daje više ili manje ploda, ovisno o tlu na koje je palo, a Papa je istaknuo čemu nas, danas, to može poučiti. Ta prispodoba danas govori svakomu od nas, kao što je govorila ljudima koji su prije dvije tisuće godina slušali Isusa. Podsjeća nas da smo tlo na koje Gospodin neumorno baca sjeme svoje riječi i svoje ljubavi.

U kakvom ga raspoloženju primamo? Kakvo je naše srce? Kojem tlu sliči: nekoj cesti, kamenjaru, ili trnju? O nama ovisi hoćemo li postati dobro tlo, bez trnja i kamenja, iskrčeno i njegovano, kako bi moglo dati dobre plodove za nas i za našu braću, istaknuo je Sveti Otac. Isus također tumači parabolu, napomenuo je Papa. Sjeme koje je palo na put označava one koji slušaju naviještaj Božjega Kraljevstva, ali ga ne primaju, te dođe Zli i odnese ga. Zli, naime, objasnio je Papa, ne želi da sjeme Evanđelja nikne u srcima ljudi. Sjeme koje je palo na kameno tlo predstavlja osobe koje slušaju Božju Riječ i odmah ju prihvaćaju, ali površno, jer nemaju korijena i nisu ustrajni; kada naiđu teškoće te se osobe odmah obeshrabre. Treći je slučaj sjemena koje je palo u trnje. Isus tumači da se ono odnosi na osobe koje slušaju Riječ, ali se zbog brigâ i privlačnosti bogatstva, ona uguši. I na kraju, sjeme koje je palo na plodno tlo predstavlja one koji slušaju Riječ, prihvaćaju je, čuvaju i razumiju, te ona donosi plod. Savršeni uzor te dobre zemlje jest Djevica Marija, istaknuo je Papa.

Dobro će nam činiti da ne zaboravimo da smo i mi sijači. Bog sije dobro sjeme, a mi se možemo upitati: kakvo sjeme izlazi iz mojega srca, iz mojih usta? Naše riječi mogu činiti mnogo dobra, ali i mnogo zla; mogu ozdravljati, a i raniti; mogu ohrabriti i potlačiti.

Zapamtite, nije važno ono što ulazi, nego ono što izlazi iz usta i iz srca, istaknuo je papa Franjo. Podsjetivši nakon nagovora da se danas obilježava ‘Nedjelja mora’, Sveti Otac je posebne misli uputio mornarima, ribarima i njihovim obiteljima, te potaknuo kršćanske zajednice da budu prema njima pozorne i osjetljive. Potom se sjedinio u molitvi s pastirima i vjernicima koji sudjeluju na hodočašću obitelji Radio Marije u Jasnoj Gori u Czestochowi, a na kraju je srdačne pozdrave uputio duhovnim sinovima i kćerima svetoga Camilla de Lellisa, utemeljitelja Reda kamilijanaca, u povodu 400. obljetnice njegova preminuća.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati