Pratite nas

Hrvatska

Pavao Miljavac: U BiH je spremno 900 optužnica protiv hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

U Ministarstvu vanjskih poslova održan je sastanak predstavnika Generalskog zbora i tehničkog ministra Mire Kovača. Razgovarali su o odnosima sa susjedstvom, a posebno s BiH.

General Pavao Miljavac istaknuo je kako je hrvatska vojska tri puta tijekom rata spasila BiH, ali da nije imala pretenzije na teritorij te zemlje.

”Mi smo samo štitili naše nacionalne interese s nikavim ciljem pripajanja tog prostora. Želimo formalizirati radne sastanke jer Generalski zbor ima preko 80 generala i možemo biti kvalitetna pomoć ministru”, kazao je Miljavac.

Na sastanaku je bilo i riječi o referendumu koji će se provesti u Republici Srpskoj.

”Dotaknuli smo se i tog referenduma. Mislim da je to jedan probni balon da se vidi kako će to biti prihvaćeno do međunarodne zajednice i politke u BiH i Srbiji. Krajnji cilj je pokušaj referenduma za odcjepljene, ali to nije tako jednostavno. Mislim da je za BiH najgore ako se dira u dogovoreno bez dogovora unaprijed. Mislimo da se ne treba jednostrano donositi odluke”, kazao je Miljavac.

Tehnički minstar Miro Kovač je kazao kako njegov resor surađuje s kolegama iz susjedne BiH kada je u pitanju podizanje optužnica protiv hrvatskih branitelja.

”Što se tiče službe vanjskih poslova mi surađujemo s DORH-om i tu postoje razgovori koji idu za tim da se taj problem riješi te da nema progona hrvatskih branitelja kad je vlast u BiH u pitanju”, kazao je Kovač.

”Mi ćemo najprije formirati vladu. Jesmo u kontaktu s kolegama u BiH. Neke stvari smo već riješili. Planirali smo zajedničku sjedicu vlada i Vijeća minstara zbog pada vlade do toga nije došlo. Očekujem da ćemo tu sjednicu održati nakon formiranja vlade, a tada ćemo direktno rješavati važne stvari”’, kazao je Kovač.

Nakon izjava na press konferenciji general Pavao Miljavac dao je kratki intervju reporteru TV N1 Antoniu Zavadi u kojem je detaljnije objasnio o čemu je bilo riječi na sastanku s Kovačem.

”Težište razgovora su bile optužnice BiH i Srbije i pitanja oko naših optuženih u Haagu. Smatramo da je ministar Kovač kao rijetko tko zainteresiran da se to pitanje pokrene. Veliki broj optužnica koje se pojavljuju u BiH – to može imati nezgodne refleksije na Hrvatsku ka npr. da se traži da smo mi bili agresor na BiH”, kazao je Miljavac.

Kazao je kako nije toliki problem u optužnicama nego u njihovim kvalifikacijama.

”Mi imamo informacije da je 900 i nešto optužnica pripremljeno i nama su kvalifikacije tih optužnica najveći problem. Tamo stoji da je Hrvatska sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja muslimanskog stanovništva pod vodstvom Tuđmana i Šuška. Ako postoje stvarni dokazi  da je netko počinio zločin mi nismo protiv suda, ali davati opće kvalifikacije je neprihvaltjivo”, kazao je Miljavac.

”Hrvatska nije bila agresor na BiH. Postoji nekoliko sporazuma Tuđman-Izetbegović po kojima se legaliziralo djelovanje hrvatske vojske u BiH. Treba za ovo šira diplomatska aktivnost, a ako ne onda i imamo mi materijala za protutužbe, ali to ne donosi mir. BiH želi u EU, ali ne može preko Hrvatske”, kazao je Miljavac kazavški kako je nekim braniteljima iz izvora koje nije htio otkriti, poručeno da ne idu u BiH, ali ni u zemlje EU zbog opasnosti da budu izručeni.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati