Pratite nas

Vijesti

Pavković i Jurčević ne dozvoljavaju da nestali branitelji padnu u zaborav

Objavljeno

na

Na tribini u Koprivnici, koju je organizirala Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) gostovao je prof. dr. Josip Jurčević, dok je voditelj bio novinar i publicist Mladen Pavković.

[ad id=”93788″]

Osim što je Jurčević predstavio svoju knjigu „Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj“, dobar dio tribine bio je posvećen i Domovinskome ratu. No, Pavković, koji je inače i predsjednik UHBDR91., i Jurčević dogovorili su i zajedničku suradnju, prije svega na organiziranju tribina s nazivom „Dr. Ivanu Šreteru, s ljubavlju“, koja je nedavno organizirana s velikim uspjehom u Pakracu.

  • Ovo je sjajna ideja da se o takvim junacima Domovinskoga rata, kakav je dr. Šreter, govori i izvan Lipika i Pakraca, gdje je ovaj izniman hrvatski domoljub i čovjek živio i radio. Njegovo ime mora biti poznato i diljem Hrvatske, jer je simbol stradanja, odnosno žrtve Domovinskoga rata. Ako ćemo više govoriti o nestalima, a posmrtni ostatci ovog doktora koji je najvjerojatnije smrtno stradao u srpskom koncentracijskom logoru Bučje, još uvijek na žalost nisu nađeni, postojat će veća mogućnost da se barem razotkrije njegovo posljednje počivalište. I ne samo njegovo, jer Hrvatska još uvijek traga za više od tisuću hrvatskih vojnika i civila koji su pogubljeni u vrijeme Domovinskoga rata – rekao je dr. Jurčević.

Pavković je pak podsjetio i na sudbinu preko četiristo dječaka i djevojčica koji su stradali u vrijeme srpske agresije

Eto, tema uistinu ima mnogo. Po mišljenju ovih autora i brojnih knjiga o Domovinskome ratu, o stvaranju hrvatske države treba se govoriti  i pisati „svaki dan“, a ne samo na određene obljetnice.

I u školama se trebaju održavati tribine, jer vrlo malo djece i njihovih učitelja ili profesora dolazi na takva „javna predavanja“. No, Pavković i Jurčević su se složili da je sudbina dr. Ivana Šretera uistinu nešto posebno (o njemu je i pok. Miroslav Mikuljan snimio i odličan dokumentarni film).

Na kraju su poručili: zovite nas i vrlo rado ćemo doći i pričati o sudbinama nestalih, tim prije što se te ljude sve više zaboravlja, što nam nikako ne služi na čast.

Milan Janjetović

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati