Pavle Kalinić o stanju u vojsci i reakcija MORH-a na izjavu Kolinde Grabar Kitarović

    0

    PAVLE Kalinić: Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena

    hrvatska-vojska-vojnik-vojnici-osrh-oruzane-snage-MORHDomaću obrambenu stvarnost danas jednako odlikuje drastična tehnička zapuštenost kao i strateško-teorijska otuđenost iz demokratskog ambijenta. Hrvatska vojska danas je medijski aktualna gotovo isključivo onda kad se u njezinu okviru dogodi neki ozbiljan tehnički kvar ili propust, piše Deutsche Welle. Posljednjih godina to su uglavnom rušenja ratnih zrakoplova, poput najnovijeg na Dan pobjede, 5. kolovoza, pokraj Velike Gorice. Odavno dotrajala flota više se doslovce ne može ni pokrenuti uvis, a da to ne bude pogibeljno i za pilota i za ljude u okolini. Slično su zapušteni i ostali rodovi, pa je praktički svejedno govori li se o problemima u Hrvatskoj ratnoj mornarici ili u kopnenim oklopnim jedinicama.

    Pitanje uzroka i konteksta takvog stanja je stoga znatno šire od pukog zbroja pojedinačnih zabrinjavajućih slučajeva. S obzirom na dugogodišnju stagnaciju obrambene politike i prakse, mogu se jednako primijetiti simptomi praktičnog odustajanja od razvojnih državno-budžetskih ulaganja, kao i teorijski, doktrinarni muk na najvišoj razini. Zna se tek da Hrvatska u sastavu NATO-a i EU-a sudjeluje s manjim pješačkim jedinicama u određenim međunarodnim misijama, Ali, samo članstvo u tim organizacijama ne nudi nam sva obrambena rješenja. O takvoj situaciji Igor Tabak, vojni analitičar i autor na blogu za obrambene i sigurnosne teme Obris.org, rekao nam je da je dugoročno posve neodrživa i apsurdna.

    Improvizacija i nakon rata

    Najveći dio našeg inozemnog angažmana samo je plod želje da u izvjesnim međunarodnim organizacijama bolje kotiramo, da se nekom umilimo, i nisu produkt nikakvog dubinskog političkog opredjeljenja – iznosi Tabak, dodajući kako nisu definirana ni ostala dva cilja koja smo zajedno sa saveznicima upisali u strateške dokumente. Za prvi cilj, zaštitu prostora i suvereniteta vlastite države, vojska nam je neadekvatna po ključnim parametrima. Kod izvršenja drugog, suradnje s domaćim nevojnim sektorom, ona trpi opterećenja i troškove kakve u biti jedva može podnijeti.

    I dok s mukom izdržava mirnodopske zadaće poput ispomaganja vatrogastva ili zdravstva, njezina primarna obrambena svrha dovodi se svako malo u pitanje.

    Struktura ukupnog sustava postavlja se stalno ad hoc, improvizatorski. To je zaostatak iz stvaranja te vojske u ratu, gdje je takav postupak bio razumljiv – nastavlja Igor Tabak, ”dok je nakon rata bilo nužno postupati planski na duge staze, no to je izostalo. Pa svaki put kad se dogodi neka od sad već učestalih nezgoda s avionima, možemo u javnom prostoru svjedočiti sve glasnijem posezanju za suštinskim pitanjima kao što je mogućnost ukidanja cjelokupnog ratnog zrakoplovstva“.

    Tabak smatra da sve priče o eventualnim reformama obrambenog sustava padaju u vodu samim tim što je dotični sklop toliko nestabilan da možda ne bi preživio ni najblažu ozbiljniju reformu.

    Ali, govoreći o strateškom promišljanju funkcije vojske i obrambenog sustava, poduzeli smo ovom prilikom i jedan korak dalje. S vojne doktrine opredmećene modelom tzv. naoružanog naroda, Hrvatska je posve stihijski prešla u transformaciju prema profesionalizmu. Odvijalo se i odvija se to bez javne rasprave i podrobnih ekspertiza, a kamoli da bi se radilo o iole demokratskom političkom procesu.

    Jednostrano ukidanje vojnog roka

    pavle kalinicPavle Kalinić, politolog i stručnjak za sigurnosna pitanja, napominje kako Hrvatska ne samo da nema plan obrane, nego ni usvojenu metodologiju na osnovu koje bi napisala taj plan.

    – Ako je ono nekoć, s ratom u kojem smo imali vojsku od 250 tisuća ljudi, počivalo na doktrini naoružanog naroda, onda se ovo poslije može nazvati razoružanim narodom – izjavio je Kalinić za Deutsche Welle. On tako veoma oštro komentira i činjenicu da je u Hrvatskoj jednostrano ukinuta obaveza vojnog roka, što jedna npr. Švicarska ipak ne želi poduzeti, koliko god služenje vojske bilo nepopularno.

    – To u krajnjoj liniji nije ni demokratski – dodaje ovaj naš sugovornik, ”jer se vojna moć udaljava od naroda, tako i utjecaj na korištenje oružja. Nije to hrvatska specijalnost, ali stvarnost jest, i o tome smo u najmanju ruku prethodno morali iscrpno diskutirati. A ovako nemamo više ni iole značajniju vojnu proizvodnju ni temeljnu doktrinu, pa ni samu vojsku s pripadajućom opremom, dok smo svojedobno – u sastavu Jugoslavije, doduše – bili jedan od pet proizvođača podmornica na svijetu. Ako mogu biti donekle ironičan, danas ne bismo bili u stanju pružiti otpor ni jahti Romana Abramoviča kad uplovi u Jadran“.

    Politikantska manipuliranja vojskom

    S druge strane, Igor Tabak upozorava na dodatne aspekte manipuliranja obrambenim sustavom i oružanim snagama. Naime, on je mišljenja da je hrvatska politika upravljanja vojskom već duži niz godina odveć u službi vanjske politike. Takva stranputica nije posebna novost, podsjeća nas ovaj vojni analitičar, budući da je još u prošlom desetljeću bilo nastojanja da se pitanjima obrambenog sustava pristupi krajnje politikantski. – S najgrubljim pokušajima utjecanja politike na vojsku nekako smo se i suočili, no s finijim novim momentima imamo velikih problema – kaže Tabak.

    Čak je i braniteljski sektor dandanas veoma prominentan u društvu, no moderne obrambene teme poimaju se kao nešto što će se riješiti samo od sebe. Onda se periodički čudimo kad se ispostavi da se to nije dogodilo – zaključio je Igor Tabak, prenoseći nam na kraju svoj dojam da se Hrvatska ponaša kao da je njezina vojska 1995. godine zauvijek ispunila svoj smisao.

    Taj privid je društveno izuzetno opasan – povijesti nije kraj, i buduća se iskušenja ne mogu predvidjeti. A to znači i da se vojska nad kojom domicilni narod nema kontrolu teorijski ni praktično, može okrenuti i protiv njega, piše Deutsche Welle.

    Nakon što je Kolinda Grabar Kitarović u emisiji Studio 4 HTV-a 18. kolovoza stanje u hrvatskoj vojsci ocijenila sa “Više nego JADNO”, već sinoć u istoimenoj emisiji 19. kolovoza oglasio se i MORH:

    NATO Secretary General attends conference ''Strengthening the Transatlantic Bond’’

    >>Kolinda Grabar Kitarović: Stanje u hrvatskom vojnom zrakoplovstvu je više nego jadno

    Reakciju MORH-a prenosimo u cijelosti:
    Izražavamo žaljenje što Vlada u kojoj je i gospođa Grabar- Kitarović bila članica nije prema tada važećem Dugoročnom planu razvoja 2006.-2015., u puno boljim gospodarskim vremenima, donijela odluku o uvođenju u operativnu uporabu novog borbenog zrakoplova s čijim je pripremama za uvođenje trebalo započeti 2009. godine. MIG-ovi 21 trebali su završiti svoj radni vijek 2010. godine i s operativnom uporabom trebalo se početi s novim borbenim avionima.

    Također, u svom nabrajanju opcija za budućnost zrakoplovstva navela je, vlastito zrakoplovstvo, air policing i kombinaciju regionalnih snaga, čime pokazuje nepoznavanje terminologije, obzirom da se air policing odnosno „redarstveni nadzor u zraku“, provodi u svakoj od tih opcija. Air policing nije opcija za borbeno zrakoplovstvo već je to jedna od najvažnijih zadaća zrakoplovstva u miru.

    Izražavamo žaljenje što gospođa Grabar-Kitarović, sudeći po njezinoj izjavi očito i ne poznaje dovoljno hrvatsku zakonsku regulativu jer ne zna koje bi se vijeće, vezano za stanje u HRZ-u, trebalo sastati. Pitanje stanja u HRZ-u nije u nadležnosti Vijeća za nacionalnu sigurnost, kako ona tvrdi, već je to u nadležnosti Vijeća za obranu. Ono će se pak sastati i raspraviti o stanju u Oružanim snagama, za razliku od slučaja iz 2007. godine i pada helikoptera, kada gospođa Grabar-Kitarović, kao ministrica u tadašnjoj Vladi, nije inzistirala na okupljanju tadašnjeg Vijeća za nacionalnu sigurnost i to je nije čudilo.

    Izražavamo žaljenje što je stanje HRZ-a ocijenila kao „više nego jadno“, zaboravljajući pritom da su upravo u opremu i modernizaciju, ali i u nabavku novih letjelica u posljednje tri godine uložena znatna sredstva. Spomenimo samo remontirane MiG-ove, obnovljenu Protupožarnu eskadrilu, školske zrakoplove na kojima se inače školuju i omanski piloti, transportne helikoptere kojima se obavljaju medicinski letovi i akcije traganja i spašavanja. Tako je primjerice helikopterima HRZ i PZO-a samo u ovoj godini spašeno više od 200 pacijenata, koji se zasigurno ne bi složili s tvrdnjom da je stanje „više nego jadno“.

    Izražavamo žaljenje što gospođa Grabar-Kitarović smatra kako je naša pobjednička vojska u zapuštenom stanju. Smatramo kako bi trebala uvažiti mnoge provedene kapitalne projekte, koji dokazuju kako se brine o sadašnjosti i budućnosti OS RH, unatoč smanjenom proračunu za obranu.

    [divide]

    Poslušajte Izjavu vrhovnog zapovjednika  OSRH >>Josipović – Loš izgovor, šalabahteru unatoč

    kamenjar.com

    facebook komentari