Pratite nas

Razgovor

Pavo Barišić: Ne očekujem ispriku, ali tražit ću pravdu

Objavljeno

na

Pavo Barišić, dojučerašnji ministar obrazovanja, miran je. Od predsjednice Sveučilišta Augsburg stigla mu je potvrda da nakon detaljno provedenog pregleda interne istraživačke komisije Sveučilišta u slučaju njegova doktorskog rada ne postoji znanstveni prekršaj.

Stručnim rječnikom, kaže Pavo Barišić u jučerašnjem razgovoru za Večernji list, potvrđeno mu je: “U njegovu slučaju nema nikakva znanstveno neprimjerena ponašanja. Doktorat nije autoplagijat.” Takav se rasplet odvio dva mjeseca nakon što se Barišić oprostio od pozicije ministra i nastavio svoj rad na Institutu za filozofiju.

Ipak, u dokumentu iz Augsburga piše da će konačnu odluku o tome hoće li se postupak protiv Barišića prekinuti, je li potrebna nova istraga ili će se ipak, neovisno o mišljenju istraživačkog povjerenstva, proglasiti znanstvenom prijevarom, donijeti uprava Sveučilišta. O tim i drugim temama novinari Večernjeg lista razgovarali su s Pavom Barišićem.

Riječ je o odluci interne istraživačke komisije?

Dobio sam obavijest predsjednice institucije Sabine Doering-Manteuffel u kojem me izvješćuje o postupku ispitivanja sumnji na znanstveno neprimjereno ponašanje. Rezultat toga zaključak je interne istraživačke komisije koja vjeruje da u ovom slučaju ne postoji znanstveni prekršaj. Odluka je, dakle, jasna i nedvosmislena, u mom slučaju nema znanstveno neprimjerenog ponašanja.

Jeste li vi osobno vidjeli prijavu koju su protiv nas podnijeli Đikić i Zovko?

Još u veljači ove godine ja sam detaljno opisao tko me prijavio i za što me terete i još se tada o tome očitovao. To sam i objavio na svojim stranicama poručivši da odlučno odbijam tvrdnju da je riječ o “kršenju akademske procedure pri izradi disertacije” ili ijednom drugom obliku neetičnosti. Cjelokupni je postupak prihvaćanja i objavljivanja disertacije proveden u skladu s “promocijskim pravilima” Sveučilišta u Augsburgu. Što se tiče prijave, vidio sam onu napisanu na hrvatskom jeziku, ne i onu na njemačkom jeziku.

Sada ste o raspletu slučaja prvo obavijestili premijera Andreja Plenkovića. Zašto njega prvog?

Javio sam mu prvom jer je od samog početka uključen u cijeli ovaj slučaj, uostalom njemu je i među prvima stigla prijava protiv mene. Prijava nije slana samo premijeru već i na mnoge druge adrese. Uostalom, dijeljena je i među zastupnicima, i to tri dana prije saborskog izglasavanja o povjerenju. Takva je lažna optužba imala svrhu na zastupnike ostaviti dojam da sam počinio ne znam kakvo “znanstveno zvjerstvo”. Na sreću, premijer Andrej Plenković nije podlegao takvom pritisku, nego je branio moj dignitet. Sve je to bilo dio organizirane kampanje protiv mene. Baš zato što je premijer Plenković stao uz mene, zaslužuje biti informiran, zato sam njemu i prvom javio. Drago mi je da sam mogao potvrditi da sam bio u pravu kada sam govorio da nije riječ o autoplagijatu, a da je time u pravu bio i sam premijer Plenković kada me odlučio podržati.

Što vam je premijer Plenković odgovorio?

To ću ipak zadržati za sebe, nisam osoba od prepričavanja razgovora. Nisam to nikada ni bio.

Da nije bilo te afere vezane uz vaš doktorat, vjerujete li da bi sektor obrazovanja teže bio prepušten HNS-u u koalicijskom preslagivanju, a da biste vi ostali ministar obrazovanja?

Naklapanjima što bi bilo kad bi bilo ja se ne bavim, ne radim na takav način. Prihvaćam stvari onakve kakve jesu. Uostalom, u tadašnjoj situaciji nuđeno mi je mjesto u Vladi, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, i premijer Plenković i tada mi je iskazao povjerenje, ali ja sam se zahvalio. Vratio sam se na Institut za filozofiju i nastavio se baviti svojim istraživanjima.

Očekujete li ispriku onih koji su protiv vas podnijeli prijave?

Ispriku ne očekujem niti je tražim. Dosadašnji način postupanja dovoljno govori o nečasnosti tih ljudi.

Razmišljate li o nekim pravnim koracima budući da kažete da ste lažno optuženi i da je sve ovo bila velika kampanja usmjerena protiv vas kao ministra?

Što se tiče pravnih koraka, konačnu odluku nisam donio. Posavjetovat ću se i vidjeti na koji bih način mogao zadovoljiti pravdu i onda ću donijeti konačnu odluku o tome hoću li po pitanju optužbi za plagijat nešto poduzeti ili ne.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati